Dekan VERN’a otkrio zašto je napustio ‘sigurnije’ radno mjesto na FPZG-u
Privatno veleučilište VERN’ od ove akademske godine dobilo je novog dekana – Vlatka Cvrtilu koji je na tu poziciju došao s Fakulteta političkih znanosti, gdje je radio preko 20 godina. S obzirom da je napustio ‘sigurnije’ radno mjesto na državnom, te prešao na privatno veleučilište, odlučili smo iz prve ruke doznati zašto se odlučio na taj potez. Podijelio je s nama svoja razmišljanja o obrazovnom procesu i sustavu, problemima s kojima se suočavamo, pogrešnoj percepciji obrazovanja na stručnim studijima, te što bi trebalo mijenjati kako bi se zaustavili negativni trendovi.
Foto: Privatna arhiva
Vlatko Cvrtila je bio zaposlen na Fakultetu političkih znanosti od 1989. pa sve do ove akademske godine, nakon čega se odlučio na, po mnogima, rizičan potez prešavši na privatno veleučilite VERN‘ gdje je izabran za novog dekana. U Hrvatskoj prevladava mišljenje da stručno obrazovanje na visokim školama i veleučilištima, za razliku od sveučilišnog, pruža lošije obrazovanje, odnosno da su diplome stručnih studija manje cijenjene. Pored toga, ponekad se iskazuje stav kako stručni studiji na privatnim visokim učilištima ne ispunjavaju sve zahtjeve kvalitete kao i oni čiji je osnivač država. Naš sugovornik tvrdi kako postoji pogrešna percepcija o kvaliteti i sposobnosti stručnih studija, a posebno onih na privatnim ustanovama.
S obzirom da je Cvrtila na FPZG-u bio profesor, dekan i prodekan te se nakon dva desetljeća odvažio na vrtoglavu promjenu, odlučili smo doznati zašto je donio takvu odluku, što misli o obrazovanju u Hrvatskoj i što se primarno mora mijenjati ako doista želimo postati zemlja znanja.
Prešao na privatni fakultet zbog veće fleksibilnosti i bržeg praćenja tržišnih izazova
Sveučilište u Zagrebu uz odobrenje FPZG-a pružilo je Vlatku Cvrtili mogućnost da od 2005. godine bude vanjski suradnik na VERN’u, stoga se novi dekan otprije upoznao s radnom atmosferom na tom visokom učilištu, njihovim ciljevima kao i obrazovnom dinamikom te filozofijom.
– Svi ističu tu radnu sigurnost kao da je ona presudna da se zadržite na nekom mjestu, a takva je bila i reakcija mojih kolega kad sam odlučio prijeći s FPZG-a na VERN’. Točno je da je ta sigurnost radnog mjesta važna, pa je tako bila i meni, ali ipak je u odluci prevagnuo novi izazov i mogućnost da se u okviru privatne obrazovne institucije možete brže prilagoditi svim zahtjevima suvremenog obrazovanja i tržišta, izjavio je dekan Cvrtila.
Dodao je kako se u okviru državnih sveučilišta teško može postići tako brza prilagodba jer se radi o velikim sustavima koji nisu toliko usmjereni prema praćenju svih izazova koje diktira tržište. Privatni fakulteti s tom prednošću u fleksibilnosti, kako Cvrtila ističe, omogućavaju studentima stjecanje znanja, sposobnosti, vještina i kompetencija koje im omogućavaju brzo pronalaženje posla.
– Nažalost, obrazovanje je jedno od najkonzervativnijih društvenih područja i vrlo sporo se mijenja, a kad napravite promjenu, rezultati se tek vide za 10 godina. Međutim, tržište rada ne trpi dugo čekanje rezultata. Stoga mislim da naš cijeli sustav obrazovanja trebamo usmjeriti ka bržim promjenama, koje ne trebaju biti radikalne, svakako bi trebale pratiti potrebe tržišta, ali i mladih ljudi koji se nalaze u procesu obrazovanja, zaključio je novi dekan VERN’a.
Stručne studije ne treba gledati kroz okvire sveučilišta
Stručni studiji se u našoj državi, kako Cvrtila kaže, promatraju kroz mjerila sveučilišta što nije dobro. Dodao je kako oba stupa obrazovanja imaju svoje važno mjesto u ekonomskom, političkom i socijalnom razvoju, stoga misli da je nužno napraviti neku ravnotežu u smislu podrške stručnom obrazovanju i njegovom razvoju jer ono ima svoju bitnu funkciju koja je sada podcijenjena. Neprimjereno je stručno obrazovanje mjeriti mjerilima za sveučilišta, jer se radi o drugačijem obliku koji je više usmjeren prema stvaranju znanja, vještina i sposobnosti primjerenih bržem snalaženju na tržištu rada.
Praksa je problem svih europskih državnih fakulteta
Sveučilišta su više usmjerena na istraživanja dok su stručni studiji usmjereni prema stvaranju kompetencija za brzo uključivanje na tržište rada. Dekan tvrdi da tu ne postoji neka vrsta konkurencije, iako se tako često promatra. Međutim, istina je da stručno obrazovanje ima drugačiju piramidu obrazovanja od sveučilišta gdje su na prvim godinama studija visoke razine apstrakcije kao uvod u znanstveno područje.
– Mi imamo drugačiju piramidu – na početku idemo s razvojem znanja, vještina i sposobnosti, odnosno onim sadržajima koji studentu omogućavaju da nakon tri godine preddiplomskog studija može u kratkom roku pronaći svoje radno mjesto. Dakle, mi ne težimo tome da ga zadržimo u procesu obrazovanja u kontinuitetu svih pet godina, već da se on vrati nakon određenog vremena na sljedeću razinu obrazovanja i to u trenutku kad je u struci ostvario značajan iskorak. Na drugoj razini povećava se razina apstrakcije i usmjeravamo se prema strateškim sadržajima koji studentima omogućavaju stjecanje novih znanja i kompetencija za preuzimanje radnih mjesta s visokom razinom složenosti, odnosno upravljačka/menadžerska mjesta, objasnio je Cvrtila.
Trebao bi se uz znanstveni uvesti i stručni doktorat
Između dva stupa visokog obrazovanja u našoj državi trenutno vlada neka vrsta diskriminacije. Naime, studenti sa sveučilišnih studija mogu se prebaciti na stručne bez ikakvih problema, dok kretanje u suprotnom smjeru ima barijere u vidu brojnih predmeta razlike i skupljih školarina ili uopće nije moguće.
– Trebamo se ugledati na iskustva stranih zemalja koje imaju puno lakšu prohodnost između ova dva stupa visokog obrazovanja i ona se ne omogućava svima, već samo najboljima ukoliko žele promijeniti svoju obrazovnu vertikalu. Držim da bi bilo uputno porazmisliti o uvođenju stručnog doktorskog studija kojeg bi mogla izvoditi veleučilišta koja imaju potrebne preduvjete, čime bi smanjili pritisak na sveučilišne istraživačke doktorske studije koji često rezultira određenim frustracijama kod profesora, ali i kod studenata. Mislim da bi nas u tome prvo trebala podržati hrvatska sveučilišta. Ovo je samo jedna ideja koja bi omogućila studentima sa sveučilišta i visokih škola koji su zainteresirani za stručni doktorat, da zajedno studiraju na toj razini i time pridonose razvoju svojih znanja, sposobnosti i stručnih kompetencija, mišljenje je novog dekana VERN’a.
Nastavio je kako je današnja percepcija stručnih studija vjerojatno rezultat nekih ranijih vremena kad je postojala razlika između sveučilišnih i stručnih studija koji su se izvodili u okviru visokih škola u kraćem vremenu. No, danas preddiplomski i diplomskih studiji u oba stupa imaju isti broj ECTS bodova, traju jednako, moraju poštivati iste standarde kvalitete, metodike obrazovanja i druge zahtjeve u visokom obrazovanju, pa nema razloga da ne surađuju u svim područjima.
Studenti su najbolji promotori fakulteta
Dekan Cvrtila smatra da će Hrvatska pratiti trend u svijetu, to jest da će se privatne ustanove u obrazovanju brže prilagođavati obrazovnim i tržišnim uvjetima, te razvijati kvalitetu koja će biti presudna u odlukama studenata. No, ne misli da će se potonje dogoditi preko noći, već da je potrebno raditi vrlo odgovorno i pošteno u prostoru visokog obrazovanja.
– Uvijek će poslodavac radije primiti nekoga s visoke škole koja se dokazala kvalitetom. Studenti su najbolji promotori svojih studija. Mlade ljude se ne može prevariti. Student mora osjetiti da na studiju dobiva i da mu se znanje povećava, odnosno da mu je to znanje potrebno u razvoju njegovih budućih kompetencija, tvrdi Cvrtila.
Nastavio je kako su mladi ljudi danas u Hrvatskoj usmjereni dominantno prema sveučilišnim studijima, ali je, na žalost, za neke od struka, pronalazak posla u Hrvatskoj dugogodišnji proces. – Držim da bi trebalo ozbiljno porazgovarati o tome i prekinuti trend odlazaka u inozemstvo i traženje bilo kakvog posla bez obzira na stečenu diplomu u Hrvatskoj. Siguran sam da bi veća podrška stručnom obrazovanju mogla biti jedan od instrumenata za promjenu ovog trenda. Država je, zbog ovoga, zapravo u velikom gubitku, jer je financirala studij, a studenti nakon diplomiranja imaju vrlo ograničene mogućnosti pronaći posao u Hrvatskoj, istaknuo je dekan.
Mala matura neće riješiti probleme
Na obrazovanje ne smijemo gledati kao na trošak
Ekonomska situacija je trenutno takva da se mladi ljudi nastoje što duže zadržati u području obrazovanja jer, kako Cvrtila tvrdi, imaju kakav-takav osjećaj da rade nešto korisno i izbjegavaju završiti faks jer ih onda čeka burza, ili napuštanje države.
– Treba promijeniti odnos prema obrazovanju i to bi trebala biti početna točka ukupnih promjena. Mi ga percipiramo kao trošak, a ne kao jednu od najvažnijih komponenti razvoja društva i države. To je dovelo je do toga da je obrazovanje na marginama po ulaganju javnog novca. Kad država zapadne u financijske probleme, uvijek štedi na onome što percipira kao trošak, ne razmišljajući kakve će biti dugoročne posljedice. Na žalost, sveprisutni nerealni optimizam uvodi nas u lažnu nadu da će kriza brzo proći, pa ćemo se vratiti na staro bez velikih napora. To je jedna od većih zabluda našeg društva, rekao nam je dekan VERN’a.
