Dekani za rujanski rok: Uskraćivanje te mogućnost znatno bi produžilo studiranje
Reforme u hrvatskom obrazovnim sustavu su po mnogima nužne, ali se mišljenja uvelike razilaze oko toga što bi trebalo mijenjati. Što se tiče visokog obrazovanja, nekolicina profesora, ali i svaki peti student, misli da bi se trebao ukinuti jesenski ispitni rok. Šuška se da se o tom potezu razmišlja već duže vrijeme i na zagrebačkom Sveučilištu, stoga smo odlučili provjeriti kako dekani dišu po tom pitanju.
– Cilj bolonjskog modela je da se ukinu rujanski rokovi i da se ispiti rješavaju od semestra do semestra. Na roku u veljači bi se obavilo sve iz zimskog semestra i na lipanjskom/srpanjskom roku iz ljetnog semestra tako da rujanski uopće ne bi postojao, nedavno nam je rekao voditelj Hrvatskih studija Josip Talanga kad smo ga upitali zašto na njihovi studenti nemaju na svakom predmetu rujanske rokove iako su propisani Statutom Sveučilišta u Zagrebu.
Potom smo zatražili mišljenje studenata po tom pitanju i nemalo se iznenadili kad su rezultati naše ankete pokazali da skoro svaki peti student (oko 18 posto od ukupno 459 ispitanika) misli da su jesenski ispitni rokovi bespotrebni. S obzirom da se među profesorskim i studentskim kuloarima šuška kako i na zagrebačkom Sveučilištu duži niz godina razmišljaju o ukidanju trećeg ispitnog roka koji se odvija u rujnu, odlučili smo doznati što o tom potezu misli nekolicina dekana zagrebačkih fakulteta.
Ukidanje ispitnih rokova nije cilj Bolonje
– Smatram da cilj Bolonje nije ukidanje ispitnih rokova, već stjecanje što kvalitetnijeg i sustavnijeg znanja, odnosno temeljito osposobljavanje studenata. Na različitim studijima različit je i obuhvat ispitnih sadržaja, pa svi studenti ne dospiju položiti ispite u ispitnom roku neposredno po završenoj nastavi iz pojedinog predmeta, odnosno na kraju semestra u kojem su taj predmet slušali.
Rujanski (jesenski) ispitni rok je prilika za polaganje ispita koje studenti nisu dospjeli položiti u zimskom i ljetnom ispitnom roku, istaknuo je dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Sikirić.
Dodao je kako bi uskraćivanje te mogućnost značajno utjecalo na produženje trajanja studija, što po Sikiriću ni u kojem slučaju ne bi bilo poželjno.
– Želio bih napomenuti da je autonomno pravo svakog visokog učilišta da izvedbenim planom studija utvrdi ispitne rokove.
Stoga, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu neće ukidati jesenski rok, tvrdi dekan zagrebačkog Prava.
Takve odluke se ne donose preko noći
Dekanica Fakulteta Političkih znanosti Lidija Kos-Stanišić također je istaknula da je rujanski rok potreban, ali ne i dekanski rokovi. Slično razmišlja i Ivan Prskalo, dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
– Iskustvo pokazuje potrebu rujanskog roka jer daje priliku studentima da preko ljetnih praznika pripreme ispite koje iz različitih razloga nisu stigli pripremiti do ljetnog ispitnog roka. To smanjuje troškove eventualnog produžetka studija zbog gubitka godine i slično. Bolonjska deklaracija ne zadire u takve detalje, a namjera deklaracije da se studentske obveze ostvare tijekom nastave, nije u suprotnosti s jesenskim ispitnim rokom. Također, osobno držim da promjene u sustavu studiranja i kad su opravdane ne treba donositi ‘preko noći’, a to se odnosi i na ukidanje ispitnih rokova, odgovorio nam je Prskalo.
Na Pravu u rujnu održano preko 10 tisuća ispita
Radi bolje predodžbe potrebe rujanskih ispitnih rokova na fakultetima upitali smo gore navedene dekane da nam dostave podatke koliko je studenata u protekloj akademskoj godini izašlo u rujnu polagati jedan ili više ispita.
Prema podacima koje nam je dostavio dekan Sikirić, na Pravnom fakultetu u prošloj akademskoj godini na rujanski rok je izašlo 4.927 studenata Pravnog studija, a ukupno se održalo 10.783 ispita.
Na sve tri lokacije Učiteljskog fakulteta (Zagreb, Čakovce i Petrinja), kako otkriva dekan Prskalo, u rujnu je bilo prijavljeno 1.677 ispita, dok dekanica FPZG-a Kos-Stanišić tvrdi da je prema podacima referade na protekli jesenski rok izašlo 40 posto studenata novinarstva i politologije.
