Demanti na članak ‘Hrvatski studiji dali 100.000 eura za sudski proces koji je paralelno vodilo i plaćalo Sveučilište’

Petar Marija Radelj uputio je portalu srednja.hr zahtjev za ispravak netočnih navoda u članku ’Hrvatski studiji dali 100.000 eura za sudski proces koji je paralelno vodilo i plaćalo Sveučilište’, koji je objavljen 24. ožujka 2024. godine. U nastavku njegov ispravak objavljujemo u cijelosti.

S lijeva na desno: rektor Stjepan Lakušić, Mario Grčević, Petar Marija Radelj | foto: srednja.hr, Hrvatski studiji, Dubrovačka biskupija

Članak Hrvoja Debeljaka „Hrvatski studiji dali 100.000 eura za sudski proces koji je paralelno vodilo i plaćalo Sveučilište“, objavljen 24.3.2024. na portalu Srednja.hr, prepričava samo konstrukcije Tomislava Konforte, prešućuje da se u cijelosti zasniva na njegovim navodima i izvrće redoslijed događaja.

Neistina je da sam „svoje nadređene“ „doveo u zabludu“ i da ih nisam „obavijestio da su Hrvatski studiji i Sveučilište u Zagrebu“ „vodili paralelne tužbe protiv DHMZ-a oko tri zgrade na Kampusu Borongaj“. Tomislav Konforta nikad mi nije bio nadređeni. On je na progonu mene i drugih nezakonito otpuštenih djelatnika Fakulteta hrvatskih studija, na gubitku više parnica za Fakultet i povlačenju tužbi Fakulteta na mig visoke politike ostvario osobnu novčanu korist; od Fakulteta je od 6.12.2022. do 26.1.2024. naplatio 44.202,54 eura.

Nije bilo moguće pokretanje i vođenje parnice P-687/22 bez prethodna znanja i naloga fakultetskih tijela. Dekan, Dekanski kolegij i Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija vodili su i bili upućeni u oblikovanje stajališta Fakulteta radi sprječavanja rušenja triju zgrada na kampusu Borongaj, u mirno rješavanje spora s Državnim odvjetništvom i u postojanje sudskih sporova. U svakoj pojedinoj fazi postupka fakultetska su tijela bila upoznata s činjenicom da se priprema, a zatim vodi tužba, kako Sveučilišta u Zagrebu (P-57/22) tako i Fakulteta hrvatskih studija (P-687/22), na Trgovačkom sudu u Zagrebu protiv Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Državnoga hidrometeorološkoga zavoda radi utvrđenja ništetnosti Ugovora kojim je to Ministarstvo bez predaje u posjed dodijelilo zemljište DMHZ-u. Fakultet je bio životno zainteresiran spasiti te zgrade jer su mu u njima uredi deset zaposlenih i četiri predavaonice, jer ih zakonito posjeduje i održava, a vlasnik (RH) nije mario što će s njima biti.

DHMZ je u projektu svoje novogradnje predvidio srušiti zgrade 59, 60 i 61 na kampusu Borongaj, a Grad Zagreb mu je građevinskom dozvolom od 18.10.2021. to odobrio i naložio da ih ukloni prije početka gradnje. Kako je Sveučilište u Zagrebu vlasnik susjednih čestica, pri izdavanju dozvole bilo je pozvano očitovati se o namjeri gradnje. Doznavši od Sveučilišta za tu ugrozu, Fakultet je proveo nabavu, naručio i dobio procjenu vrijednosti zgrada 59 (športska dvorana), 60 (zgrada studentskih udruga) i 61 (zgrada Otoci) na kampusu Borongaj. Procjena je plaćena 531 euro + PDV po zgradi. Sudski vještak procijenio je tadašnju aktualnu građevinsku vrijednost zgradâ na više od milijun eura. S tom su procjenom odmah upoznati dekan i prodekani, a zatim i Dekanski kolegij 4.11.2021. i Fakultetsko vijeće 29.11.2021.

Nije točno da sam „zatajio informacije da su Hrvatski studiji i Sveučilište“ „vodili paralelne sporove protiv DHMZ-a oko zgrada na Kampusu Borongaj“. Nije točno da su ti sporovi vođeni „nepotrebno“. Kako su se u veljači 2022. trebali održati izbori za rektora Sveučilišta u Zagrebu, a kandidati koji su lobirali da članovi Senata s Fakulteta glasuju upravo za njih, nisu se željeli jasno obvezati kako će pomoći Fakultetu u očuvanju tih zgrada ako oni postanu rektori, u upravi Fakulteta prevladalo je shvaćanje da nema jamstva da budući rektor u dogovoru s politikom ne će trgovati tom tužbom i interesima Fakulteta te da se Fakultet sâm mora pravno postaviti. Prije toga razmatralo se da se Fakultet priključi tužbi koju će podići Sveučilište, ali su pravni stručnjaci objasnili da umješač u parnici nema čvrst položaj i da je jedino rješenje da i Fakultet bude tužitelj. Da bi to postao, i Fakultet se najprije morao obratiti Državnomu odvjetništvu, što je i učinio 28.12.2021. Dakle, namjera pokretanja postupka P-687/22, unatoč nakanjenom pokretanju tužbe P-57/22, bila je osigurati procesni položaj koji je pod punim nadzorom Fakulteta kao samostalne pravne osobe, s obzirom da su zgrade 59, 60 i 61 na Studentskom kampusu Borongaj Fakultetu iznimno važne. A zakon propisuje da se državu ne može tužiti prije nego što se pokuša mirno riješiti spor s Državnim odvjetništvom. Sveučilište nije moglo zastati tri mjeseca s podizanjem tužbe da pričeka Fakultet, a Sveučilište i Fakultet nisu mogli istodobno podići tužbu, nego susljedno, i onda tražiti da se one spoje, što je i zatraženo.

Netočno je da „svoje nadređene“ nisam „obavijestio da su Hrvatski studiji i Sveučilište u Zagrebu“ „vodili paralelne tužbe protiv DHMZ-a“. Upravo je Stjepan Ćosić, tada kao prodekan, bio na sastanku 19.10.2021. s odvjetnikom FHS-a i predstavnicima DHMZ-a. Ćosić je glasovao za odluku Fakultetskoga vijeća 1.12.2021. kojom se dekana Ivu Džinića obvezalo „da poduzme sve zakonom predviđene pravne i druge korake da spasi zgrade 59, 60 i 61 od uklanjanja i oduzimanja Fakultetu hrvatskih studija.“ Izvor. O tom je javnost obaviještena na hrvatskom i engleskom. Fakultet je 20.12.2021. izdao dodatno priopćenje na hrvatskom i engleskom. Ćosić je bio član Dekanskoga kolegija i Fakultetskoga vijeća koji su 13.1.2022., odnosno 24.1.2022. upoznati s tužbom P-57/22 koju je Sveučilište u Zagrebu 12.1.2022. podiglo protiv Ministarstva državne imovine i DHMZ-a. Ćosić je kao prodekan 29.12.2021. dobio Zahtjev za mirno rješenje spora koji su odvjetnici Fakulteta 28.12.2021. uputili Županijskom državnom odvjetništvu prije podizanja tužbe Fakulteta, a s njim se složio i kao član Dekanskoga kolegija na 60. sjednici 13.12.2022. Iako mi je zbog navodne neupoznatosti s tim kasnije dao otkaz, Ćosić je kao član Dekanskoga kolegija 7.4.2022. upoznat s drugom tužbom, Fakulteta hrvatskih studija, P-687/22 protiv Ministarstva državne imovine i DHMZ-a zbog ništetnosti istoga Ugovora. Odvjetnici su radi ekonomičnosti postupka i izbjegavanja vođenja dvostrukoga spora već 12.4.2022. predložili sudu da se ta parnica spoji na onu Sveučilišta broj P-57/22. Ćosić je 25.5.2022. potpisao zapisnik o preuzimanju dekanske službe u kojem se izričito navodi postojanje parnice Fakulteta P-687/22 i parnice Sveučilišta P-57/22 u kojoj Fakultet ima interes. Ćosić je 23.6.2022. svojim potpisom odobrio isplatu računa odvjetnicima za sastav tužbe P-687/22. Dakle, Fakultet je sve pravodobno znao i Ćosić je osobno sve znao.

Ćosićevom odlukom, bez provedena postupka nabave i bez znanja i odobrenja Dekanskoga kolegija i Fakultetskoga vijeća Fakultet je krajem 2022. preuzeo zastupati odvjetnik Tomislav Konforta. Tada je Fakultet izgubio parnicu P-687/22 u prvom stupnju 20.1.2023. Dana 2.10.2023. izgubio je Konfortinu žalbu od 1.2.2023. i 10.11.2023. Konfortin prigovor na pristojbu. Ako je odvjetnik Konforta smatrao da je parnica suvišna ili neosnovana, trebao ju je povući čim je preuzeo zastupanje Fakulteta, a ne dopustiti da je Fakultet izgubi i na prvom i na drugom stupnju, propustiti reviziju i mene optuživati za svoje neuspjehe.

Nizanje neistina u dotičnom članku osobito čudi jer je u ispravku netočnih informacija, što kasnije nitko nije pokušao dovesti u pitanje, Srednja.hr 13. siječnja 2023. već bila objavila: „Istodobno postojanje tužbi Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta hrvatskih studija nije bilo ‘nepotrebno’, nego nužno sa stajališta interesa Fakulteta; gubitkom zgradâ koje Državni hidrometeorološki zavod namjerava srušiti Fakultet bi ostao bez četiri predavaonice i kabineta za deset zaposlenika, bez zgrade koju treba obnoviti u športsku dvoranu i bez zgrade iz koje je DHMZ izbacio studentske udruge. Sve te zgrade Sveučilište u Zagrebu dalo je na korištenje Hrvatskim studijima. Kasnije je Ministarstvo državne imovine dalo DHMZ-u na korištenje zemljište na kojem su te zgrade, ali to je učinilo protivno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i protivno Zakonu o javnom bilježništvu. Sukladno onomu na što ga je obvezalo Fakultetsko vijeće dekan Džinić odlučio je da Fakultet podigne svoju tužbu, kako se stvar ne bi riješila mimo i na štetu Fakulteta jer je Sveučilište zbog svojih prioriteta uvijek moglo odustati od postupka, nagoditi se ili povući tužbu.“

Neistina je da 16.12.2022. „Konforta nije mogao utvrditi na temelju kojih parametara je utvrđena vrijednost predmeta spora od 7,586 milijuna kuna“. U tužbi od 6.4.2022. navedena je tržišna vrijednost zgrada 59, 60 i 61 koje je procijenio stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina s 13.9.2021., a čiji zbroj iznosi 7.586.427,60 kn. Na to sam još 19.12.2022. ukazao Ćosiću u odgovoru na Konfortine navode. No, tobože previsoka vrijednost predmeta spora Konforti je smetala samo dok on nije preuzeo parnicu.

Netočna je tvrdnja: „Hrvatski studiji potom započinju suradnju s odvjetničkim uredom Tomislava Konforte.“ Sugovornik u Ministarstvu znanosti zatražio je od Ćosića 3.11.2022. da odustane od parnica s DHMZ-om i otkaže ugovor Fakulteta dotadašnjim odvjetnicima. Tada je državni tajnik Ivica Šušak Ćosiću rekao da za odvjetnika Fakulteta uzme njegova kolegu sa studija Tomislava Konfortu, što je Ćosić i učinio već 7.11.2022., prije nego što je otkazao ugovor dotadašnjim odvjetnicima Fakulteta.

Netočna je tvrdnja da sam „iznio neistinite činjenice koje štete“ Konfortinu „ugledu i časti“ te da bih time „počinio kazneno djelo klevete“. Suprotno tim netočnim i malicioznim navodima, u dopisu od 20.12.2022. nisam iznosio uvrjedljive i klevetničke navode, nego sam Ćosiću ukazao na nepravilnosti vezane uz sklapanje i primjenu Ugovora o pružanju odvjetničkih usluga s Tomislavom Konfortom.

Neistina je da sam dobio otkaz zbog „nanošenja veće materijalne štete i dovođenja poslodavca u zabludu“. Točno je da mi je otkaz dao Stjepan Ćosić 2.1.2023. po političkom nalogu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, u zakulisno vođenoj operaciji u kojoj je sudjelovalo više nastavnika i doktoranada povijesti Fakulteta hrvatskih studija te administrativnih djelatnika Fakulteta, o čemu dokaze ima Državno odvjetništvo.

Operacija je bila praćena zlostavljanjem na radu i zaplotnjaštvom „neviđenim u povijesti hrvatskoga akademskog života“, kako ga je opisao jedan tjednik. Spomenuti akteri organizirali su špijunsku mrežu u kojoj su mjesecima ulazili u privatnu i službenu elektroničku poštu, koristili i međusobno razmjenjivali podatke iz nje, nadzornih kamera i osobnih uhođenja. Javnosti je već dostupan dio njihovih poruka. Jedna od njih, poslana 12.9.2022. u 14.48, glasi: „Bili smo na piću s vlastima. Ponovili što i zadnji puta… Radelj van inače blokada svega.“

Petar Marija Radelj