Demanti na članak ‘Savjetnik dekana, koji je primio 98.000 kuna dodatka na plaću, dobio izvanredni otkaz’
Petar Marija Radelj uputio je portalu srednja.hr zahtjev za ispravak netočnih navoda u članku ’Savjetnik dekana, koji je primio 98.000 kuna dodatka na plaću, dobio izvanredni otkaz’, koji je objavljen 11. siječnja 2023. godine. U nastavku njegov ispravak objavljujemo u cijelosti.
U interesu korektnoga obavještavanja javnosti, molim da objavite ispravak netočnih ili nepotpunih informacija koje su se potkrale u naslovu i tekstu članka https://www.srednja.hr/faks/savjetnik-dekana-koji-je-primio-98-000-kuna-dodatka-na-placu-dobio-izvanredni-otkaz/
Nisam „dobio 98.398 kuna dodataka na plaću“ u 2021., odnosno nisam „primio 98.000 kuna dodatka na plaću“, kako stoji u naslovu. Riječ je o iznosu bruto 2, tj. toliko je bio trošak za Fakultet, a porezi, prirezi i doprinosi koji se daju državi činili su 45 % toga iznosa. Za to nisu krivi mediji kojima je dostavljen Nalaz i mišljenje Ministarstva znanosti i obrazovanja, nego službenici toga Ministarstva koji su neprecizno sastavili Nalaz i mišljenje upravnoga nadzora, bez takvih napomena, i s nizom drugih netočnosti i propusta. Isplate su obavljane sukladno Pravilniku o načinu korištenja i raspodjele prihoda Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu ostvarenih iz programa dopunske djelatnosti iz 2011.
Pročelnik Grčević nije me bio oslobodio školarine za doktorski studij kroatologije „tijekom 2017.“, nego u prosincu 2016. Na Hrvatskim studijima zaposlio sam se pola godine kasnije, 15. svibnja 2017. i tada sam odustao od studija, jer sam se posvetio poslu na koji sam bio primljen.
Zapošljavanja na Fakultetu hrvatskih studija nisu bila „neovlaštena“, nego u skladu s onim što je Hrvatski sabor namjenjivao za plaće zaposlenika Sveučilišta u Zagrebu u Državnom proračunu Republike Hrvatske, što je Senat Sveučilišta u Zagrebu raspodjeljivao sastavnicama (Fakultet hrvatskih studija nije prekoračivao limite) i u skladu s Godišnjim planom upravljanja ljudskim potencijalima Sveučilišta u Zagrebu.
Upravni nadzor Ministarstva znanosti i obrazovanja nije utvrdio „nezakonito upisivanje“ nijednoga studenta na Fakultetu hrvatskih studija, nego: „Na temelju provedene analize nisu primijećeni nedostatci u odnosu na odobrene kvote i upisan broj studenata“.
Nijedan studij na Fakultetu hrvatskih studija nije se izvodio i ne izvodi se „nezakonito“. Hrvatski studiji radili su na uvođenju dvopredmetnosti diplomskih studija još od 2015., a Sveučilište ih je akreditiralo 2018.–2019. i izvode se od 2019. Nakon upisa dvopredmetnih diplomskih studija nastavničkoga smjera u Upisnik studijskih programa, Ministarstvo znanosti neosnovano je iz njega obrisalo jednopredmetne diplomske studije kroatologije i povijesti (znanstveni smjer), iako ih Sveučilište nije ukinulo, niti ih je Fakultet hrvatskih studija prestao izvoditi; ima za njih neukinute dopusnice iz 2011.; 2014. samovrjednovani su i reakreditirani, 2018. dobili su pozitivnu akreditacijsku preporuku i 2021. potvrdu Ministarstva znanosti o ispunjavanju svih uvjeta za obavljanje visokoobrazovne i znanstvene djelatnosti. Nekoliko drugih studija koji se spominju u površnom Nalazu MZO-a uopće se ne izvodi.
Istodobno postojanje tužbi Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta hrvatskih studija nije bilo „nepotrebno“, nego nužno sa stajališta interesa Fakulteta; gubitkom zgradâ koje Državni hidrometeorološki zavod namjerava srušiti Fakultet bi ostao bez četiri predavaonice i kabineta za deset zaposlenika, bez zgrade koju treba obnoviti u športsku dvoranu i bez zgrade iz koje je DHMZ izbacio studentske udruge. Sve te zgrade Sveučilište u Zagrebu dalo je na korištenje Hrvatskim studijima. Kasnije je Ministarstvo državne imovine dalo DHMZ-u na korištenje zemljište na kojem su te zgrade, ali to je učinilo protivno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i protivno Zakonu o javnom bilježništvu, pa je taj ugovor ništav, što je sad na sudu. Sukladno onomu na što ga je obvezalo Fakultetsko vijeće dekan Džinić odlučio je da Fakultet podigne svoju tužbu, kako se stvar ne bi riješila mimo i na štetu Fakulteta (jer je Sveučilište zbog svojih prioriteta uvijek moglo odustati od postupka, nagoditi se ili povući tužbu).
Novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ministra Fuchsa ukinut je Upisnik znanstvenih organizacija, pa je DHMZ, koji je tijelo državne uprave, izgubio izliku da je znanstvena organizacija (one više ne postoje), zbog čega je bio tražio smještaj na Studentskom kampusu Borongaj, na ledini gdje bi trebao niknuti studentski dom. Za izgradnju studentskoga doma i dječjega vrtića na kampusu Borongaj zalažem se zadnjih pet godina. Bez njih bivša vojarna ne može postati kampus. Jesam li takvim zalaganjem toliko zasmetao nekim interesnim krugovima da su političkim i zakulisnim pritiscima ohrabrili dekana Ćosića na osvetničku mjeru izvanrednoga otkaza?