Europa se često ponosi svojim povijesnim nasljeđem izraslim iz rimske i grčke kulturi no zanimljiv je podatak da što se tiče obrazovanja Stari kontinent nije oduvijek imao primat. Od deset najstarijih sveučilišta na svijetu čak je sedam europskih no ni jedno od prva tri. Marokanski grad Fes se može pohvali prvim svjetskim sveučilištem, a zanimljivo je da ga je osnovala jedna žena.
Dvorište ispred najstarijeg sveučilišta svijeta Al – Karaouine
Sveučilišta su najviše institucije koje provode visoko obrazovanje. Prva su nastajala uz vjerske škole, ali su uvijek ove ustanove imale visok stupanj autonomije. Najstarije hrvatsko sveučilište osnovano je u Zadru 1396. godine, mada se po kriteriju neprekidnog djelovanja najstarijim smatra Sveučilište u Zagrebu, osnovano 1669. godine. Najstarije svjetsko prema portalu collegestats.org nalazi se u Maroku, a ni jedno od prva tri nije u Europi.
1. Sveučilište Al – Karaouine
U marakonskom gradu Fesu nalazi se najstarije sveučilište na svijetu, a utemeljeno je 859. godine. Zanimljivo za arapski svijet u to doba, osnovala ga je žena, Fatima al-Fihri, kao predstavnica džamije, koja je u Al – Karaouineu nastala iste godine. Ovo je ujedno postao i vodeći duhovni i obrazovni centar povijesnog muslimanskog svijeta. Maroko ga je uključio u moderni obrazovni sistem tek 1963. Iako ga određeni znanstveni autoriteti osporavaju kao najstarije svjetsko sveučilište, prema Guinessovoj knjizi rekorda Al – Karaouine je zbilja najstarije sveučilište s kontinuiranim obrazovnim djelovanjem.
2. Al – Azhar sveučilište
Ovo je drugi najstariji svjetski univerzitet i također je nastao na sjeveru Afrike. Nastalo je između 970. i 972. godine u glavnom gradu Egipta Kairu. Postao je centrom za podučavanje arapske književnosti i sunitskog učenja islama, te je tako ostalo do danas. Od samih početaka na ovom sveučilištu podučavale i teme koje nisu bile vezane za religiju.
3. Al – Nizamiyya
U glavnom gradu Iraka Bagdadu, nalazi se treće najstarije svjetsko sveučilište utemeljeno 1065. godine. Osnivač Kwaya Nizam al – Mulk u 11. je stoljeću utemeljio nekoliko nizamija (visokoškolskih ustanova, nazvanih po njegovu prezimenu), a najpoznatija je ova u Bagdadu. Neke koje još vrijedi spomenuti su nastale u Basri, Damasku, Amulu i Mosulu. Zanimljivo da je u bagdadskoj nizamiji obrazovanje bilo besplatno.
4. Sveučilište u Bolonji
Ovo je bilo prvo sveučilište europskog Zapada, a utemeljeno je 1088. godine. Upravo bolonjski univerzitet bio je vodeća visokoškolska institucija koja je provela obrazovne reforme između dva svjetska rata, a danas su prema njihovom modelu provodi obrazovanje u mnoštvu europskih i svjetskih zemalja. Zanimljivo na Sveučilištu u Bolonji je i utemeljen naziv univerzitet.
5. Sveučilište u Parizu
Datum utemeljenja ovog sveučilišta nejasan je. Tradicija podučavanja postoji od 1096. godine, a prema nekim izvorima u pravom smislu riječi univerzitet nastaje u periodu između 1160. i 1250. Često se podrijetlo pariškog sveučilišta povezuje s nastankom Univerziteta Sorbona (također pariškog sveučilišta), koje utemeljuje Robert de Sorbon 1257. godine. Tijekom 1970. godine Sveučilište u Parizu podijeljeno je na 13 autonomnih sveučilišta. Četiri od njih pripadaju Sveučilištu Sorbona.
6. Sveučilište u Oxfordu
Kao i kod pariškog sveučilišta točna godina utemeljenja je nejasna, a službeno se uzima 1096. godina. No, zasigurno je tradicija podučavanja nešto starija na ovoj lokaciji. Oxfordsko sveučilište počinje se ubrzano razvijati, nakon što 1167. godine engleski kralj Henry II. zabranjuje engleskim studentima odlazak na pariško sveučilište. Trenutno se najstariji engleski univerzitet sastoji od 38 fakulteta, od kojih svaki ima zasebnu unutarnju strukturu i aktivnosti.
7. Sveučilište u Montpelieru
Nalazi se u istoimenom francuskom gradu, a također zasigurno ima dulju tradiciju, nego što sugerira godina utemeljenja 1150. Bulom pape Nikole IV., sve značajnije obrazovne institucije u ovom gradu spojene su u ovoj univerzitet. Nekoliko puta kroz povijest još je reformirana ova institucija, a u modernom smislu je ponovno osnovana 1969. godine. U fokusu proučavanja na ovom sveučilištu su znanost i tehnologija.
8. Sveučilište u Cambridgeu
Drugo je najstarije sveučilište engleskog govornog područja. Nastalo je 1209. godine, a prvi studenti koji su ga pohađali, došli su s Oxforda, budući da su se posvađali s tamošnjim lokalnim stanovništvom. Od tada do danas ostao je rivalitet između dva najjača engleska sveučilišta. Prema statističkim podacima određenih institucija, Cambridge se ubraja među pet najboljih svjetskih sveučilišta, a najbolje u Europi. Do sada je 65 studenata koji su diplomirali na Cambridgeu ovjenčano Nobelovom nagradom, čime se ne može pohvaliti niti jedno drugo sveučilište.
9. Sveučilište u Salamanci
Najstarije je španjolsko sveučilište, nastalo u istoimenom gradu. Titulu ‘sveučilište’ dobili su bulom pape Aleksandra IV. 1225. godine. Inače, samo školu, koja 1225. postaje sveučilište utemeljio je leonski kralj Alfonso IX. kako bi omogućio svome narodu Leoncima, školovanje u svojoj tadašnjoj pokrajini, te ih time rasteretio odlaska u Kastilju. Danas je ovo poznato španjolsko sveučilište za studente koji se žele usredotočiti na društvene znanosti i studije jezika.
10. Sveučilište u Padovi
Ovo je drugo najstarije sveučilište u Italiji. Nastalo je 1222. sličnim povodom kao i u Engleskoj. Utemeljila ga je grupa profesora i studenata, koji su napustili Sveučilište u Bolonji želeći obrazovnu instituciju s više akademskih sloboda. Prvi kolegiji koji su se izučavali pri ovom sveučilištu bili su pravo i teologija. U 2009. godini proglašeno je najboljim talijanskim sveučilištem.
