Desetljeće Bolonje u Hratskoj: Zašto nije ispunila očekivanja?
Bolonjski proces u hrvatsko se visoko obrazovanje uvukao i traje već cijelu dekadu. No svih tih deset godina Bolonja je popraćena negativnim komentarima, isticanjem njene manjkavosti i nedostataka. U svrhu desetog ‘rođendana’, na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku aktualizirala se rasprava o tome koliko je Bolonjski sustav doista uspješan.
U posljednjih deset godina, odnosno otkako je Bolonjski proces na velika vrata ušao u naš visokoobrazovni sustav, nije nedostajalo negativnih komentara, protivljenja kao i isticanja svih nedostataka i manjkavosti koje taj proces krije. Od rektora, dekana, sveučilišnih profesora, ministara, samih studenata pa i predsjednika države, skoro da i nema osobe koja nije pokudila Bolonju, to jest bar ovaj oblik koji je zastupljen na hrvatskim fakultetima.
Budući da je Bolonja cijelu dekadu na vlasti, na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku potegla se rasprava o uspješnosti tog sustava u našoj zemlji, piše Glas Slavonije.
‘Bolonja je promašaj’
Jedan od mnogobrojnih koji je javno iskazao nezadovoljstvo Bolonjskim sustavom je i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. Budući da je i sam sveučilišni profesor, u rujnu je istaknuo kako je Bolonjska reforma veliki promašaj.
– Nije to samo neuspjeh sveučilišta, nego i obrazovne politike i samog gospodarstva. Bar jednak doprinos neuspjehu Bolonje dali su i gospodarstvo i javni sektor koji nisu podržali bolonjski koncept obrazovanja odgovarajućim radnim mjestima. Gotovo da nema natječaja za sveučilišne prvostupnike, mišljenja je predsjednik Josipović.
Kao jedan od glavnih problema istaknuo je podfinanciranost tog sustava koji zbog toga ne može ostvariti očekivanja. No nažalost nema ni pokazatelja da će se u skorašnje vrijeme promijeniti išta na bolje. Također je istaknuo i problem veze studija i tržišta rada, pogotovo naglašavajući nejasne kvalifikacije koje donosi prvostupništvo.
Prvostupnici bez vrijednosti
– Slažemo se da utvrđivanje učinaka Bolonjskog procesa zahtijeva sveobuhvatnu analizu primjene u RH, s posebnim naglaskom na uočene manjkavosti. Ipak, ne treba zanemariti istodobno i prednosti procesa u dostupnosti visokog obrazovanja, prepoznatljivosti i usporedivosti akademskih i stručnih stupnjeva, poticanju cjeloživotnog obrazovanja i posebice mobilnosti studenata, nastavnika i administrativnog osoblja te jačanju europske suradnje u osiguranju kvalitete visokog obrazovanja, odgovorili su sa Sveučilišta u Osijeku za navedeni izvor.
Kako je rektor Željko Turkalj bio odsutan, novinari su, očekivano, iz Rektorata dobili sasvim okviran odgovor, no zato je Vlado Guberec, dekan jednog od najvećih fakulteta u Osijeku – Poljoprivrednog fakulteta izravno i konkretno odao sve što kod Bolonje nije u redu.
– Kao što mu sam naziv kaže, Bolonjski proces je proces, i kao takav je podložan reviziji, koju svakako treba provesti na nekoliko razina. U prvom redu, slažem se s ocjenom da tržište rada nije prepoznalo sveučilišne prvostupnike, nego ih nadležne ustanove i poslodavci tretiraju kao da imaju višu stručnu spremu. Zbog toga mnogi studenti nakon trogodišnjeg preddiplomskog idu automatski i na još dvogodišnji diplomski studij, što znači da se vrijeme studiranja praktički produžilo s nekadašnje četiri na pet godina, umjesto da se smanji na tri. Zbog toga se mi, zajedno s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, zauzimamo za promjenu sustava ‘3+2’ u ‘4+1’. Također, na većini fakulteta, zbog velikog omjera broja studenata u odnosu na broj nastavnika, nije ni približno zaživio mentorski sustav rada, a to je teško izmijeniti dok je na snazi ograničenje zapošljavanja. Dakle, Bolonju svakako treba revidirati, ali ne i ukinuti, istaknuo je za Glas Slavonije dekan Guberec.
Prvostupnici su trn u oku mnogima
Studenti zbog ‘hibridnog’ oblika Bolonje najviše ispaštaju
Početkom prošle akademske godine upitali smo i studente što oni misle o Bolonji, kao i je li im draži stari program po kojemu su radili hrvatski fakulteti prije deset godina. Otkrili smo kako većina traži da se uvede prava Bolonja, odnosno da se izbace svi nedostaci koje ovaj ‘hibridni’ oblik nosi sa sobom. No mnogi su i zagovarali povratak na stari program.
Također smo proveli i veliko istraživanje nad nekoliko tisuća maturanata i studenata kojim smo došli do rezultata, ali i obrazloženja zašto studenti daju fakultetima sve niže ocjene. Objašnjenje se ponovno krije u nedostacima Bolonjskog procesa, ali i činjenici da prvostupnička diploma ne zapošljava te se oni koji završe preddiplomski studij smatraju nedovoljno pismenima i sposobnima za rad.
