Diplomci navode da ih FFZG oštećuje, a dekan tvrdi da se dobrohotno odnosi prema svim studentima
Studenti diplomskih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu negoduju zbog činjenice da svi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu moraju uskladiti svoje modele naplate školarina da na cijelom Sveučilištu budu jednaki. Prema njihovim riječima FFZG je specifičan te bi se usklađivanjem troškova naštetilo samim studentima. Potonji su uputili prigovore i ukazali na probleme oko plaćanja školarina, uvođenja u ISVU, komisijskih ispita te brojnih drugih stvari koje će negativno utjecati na studente diplomskih studija. Međutim, dekan FFZG-a Damir Boras nam je rekao kako je sve u rukama pravnika i da se prema svim studentima kao direktor Fakulteta ponaša dobrohotno. Također je naveo da sporna pravila i usklađivanje troškova utječu samo na stare studente, ali ne na generacije koje su upisale FFZG prethodne godine, kao ni na nadolazeće generacije.
Ugovor o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija u akademskim godinama 2013.-2015. i Pravila participiranja redovitih studenata u troškovima studija na preddiplomskim, diplomskim, integriranim i stručnim studijima Sveučilištu u Zagrebu zadaju velike probleme studentima FFZG-a na diplomskoj razini. Naime, potpisivanjem spomenutog Ugovora i donšenjem Pravilnika sve sastavnice Sveučilišta moraju uskladiti svoje modele naplate školarina kako bi bili jednaki. Međutim, s viših godina Filozofskog fakulteta iznijeli su nekoliko prigovora u kojima navode kako bi ta odluka, kao i još nekoliko najavljivanih naštetile samim studentima.
Problemi koje ističu studenti diplomskih studija
– Dobro je poznata činjenica da je specifičan model studija na Filozofskom fakultetu nemoguće u potpunosti uskladiti s ostatkom Sveučilišta – kombinacija jednopredmetnih i dvopredmetnih smjerova, različite studijske grupe, različita opterećenja, različiti studijski programi – koliko studenata, toliko različitih kombinacija, no važno je napomenut da su na našem fakultetu sve one same za sebe sasvim dobro funkcionirale!, naveli su studenti u izlaganju problematike.
Napisali su svoje prigovore i obrazloženja zašto bi Senat i Uprava fakulteta trebali dobro razmisliti prije nego što donesu odluku kojom će, prema njihovu mišljenju, jedino naštetiti studentima diplomskih studija.
Dekan ne može ići na štetu Fakulteta
Upite studenata i njihove prigovore proslijedili smo dekanu Filozofskog fakulteta Damiru Borasu koji nam je kratko i jasno objasnio da se zajedno sa Senatom i Sveučilištem dobrohotno odnosi prema studentima te da on kao direktor ne može ići na štetu Fakulteta. – Sve navedeno se odnosi samo na jako stare studente i one koji paralelno studiraju. Generacije studenata od prošle akademske godine pa nadalje ne obuhvaća odluka koju ćemo nastojati donijeti najkasnije u rujnu, izjavio je dekan Boras.
Dodao je kako i on ima zakonska ograničenja kojih se mora pridržavati te da će se donijeti odluka koja je najbolja za studente. Tvrdi da ne može pojedinačno obrazložiti i odgovoriti na svaki problem jer je to sve sad u rukama pravnika te da se još ne zna što će se točno napraviti po pitanju spomenutih stavki oko kojih studenti negoduju.
Svi prigovori studenata FFZG-a
Uz usklađivanje troškova studija, s diplomskih studija na FFZG-u ističu i sljedeće probleme:
-
Kompletan diplomski studij na jesen se uvodi u ISVU
– ISVU ima neka ograničenja, no umjesto da se stroj pokuša prilagoditi problemu, odlučeno je da će se problemi rješavat na štetu studenata prema pravilima stroja.
-
Diplomski radovi neobranjeni do 30.rujna moraju se ponovno prijaviti i platiti
– Dosad je praksa bila da se samo obrana diplomskog rada koja se prenosi u iduću akademsku godinu ne naplaćuje iz razloga što su sve prethodne obveze (drugim riječima – ono što košta) već izvršene, rad napisan, a uvjeti za obranu su ostvareni stoga realne potrebe za uvođenjem ove izmjene zapravo nema.
-
Kombinacija 4+1 i 3+2 je “protuzakonita”
– Studenti koji studiraju u kombinaciji 4+1 i 3+2 (primjerice filozofija i kroatistika) neće moći upisati diplomski studij na smjeru ‘3+2’ dok ne završe preddiplomski studij na smjeru ‘4+1’. Zašto? Jer je Ministarstvo odlučilo da oni takvim studentima ‘ne žele dva puta plaćati prvu godinu diplomskog studija’.
-
Jednopredmetni diplomski studiji + pola dvopredmetnog su također “protuzakoniti”
– Problem za ISVU sustav bit će i studenti koji na diplomskom studiraju jedan jednopredmetni i pola dvopredmetnog studij. Studenti koji se na diplomskom studiju odluče za tu kombinaciju svjesno napuštaju drugu studijsku grupu na pola završenog obrazovanja ili upisuju paralelni studij.
-
Paralelni studiji se plaćaju, osim u slučaju ostvarenih 110 ECTS bodova godišnje
-
Nastavne kompetencije na znanstvenom smjeru (i obratno) se plaćaju ili poništavaju
-
Studiranje van nominalnog trajanja studija moglo bi koštat i po nekoliko tisuća kuna
-
Četvrti izlazak na ispit – komisijski?
– Već duži niz godina na Filozofskom fakultetu se četvrti izlazak na ispit ne vodi kao komisijski iz nekoliko razloga, a studentima koji bi zatražili komisiju iz nekog razloga, odsjeci nisu bili sigurni moraju li im istu odobriti ili ne.
-
Ograničene promjene studijskih grupa i drugi upis studija
– Kako je jedan od ciljeva Programskih ugovora i skraćivanje vremena potrebnog za završetak studija, promjena jedne studijske grupe, a nastavak studija na drugoj bit će moguć eventualno nakon prve godine preddiplomskog studija.
-
Za redovite studente s invaliditetom od 60% ili više vrijede jednaka pravila
-
Računaju se samo bodovi ostvareni između 1. listopada 2012. i 30.rujna 2013. godine
– Nakon tog roka biti će moguće polagati ispite, no ti se bodovi neće zbrajati.
-
Ukidanje “vanjske izbornosti”
– Pitanje je hoće li se “vanjska izbornost” i dalje smatrati dijelom studijskog programa? Iz stavova Uprave i Senata može se iščitati da neće, pa velikom broju studenata već sada prijeti manjak bodova koje će retroaktivno morati platit.
-
Moguće korekcije s obzirom na “uspješnost”
– Korekcija cijene bodova s obzirom na uspješnost obično se ne provodi u korist studenata, nego upravo obrnuto! Recimo, ne nagrađuju se studenti s prosjekom iznad 4.5 tako da im se umanji cijena boda, već se oni manje uspješni kažnjavaju na način da im se konačan iznos participacije uveća s obzirom na to koliko “zaostaju” za onima najuspješnijima.
-
Maksimalna školarina: 7200 kn
-
Nastavni smjerovi STEM područja plaćaju 50 posto nižu cijenu ECTS boda