Dobitnica Oskara znanja i studentica FER-a osmislila formulu za bolji sustav dodjele stipendija za izvrsnost

Osvajačica 1. mjesta na međunarodnom natjecanju iz informatike American Computer Science League, trostruka dobitnica Oskara znanja, a trenutno studentica FER-a Kaja Pavlinić osmislila je detaljan prijedlog boljeg sustava bodovanja za dodjelu studentskih stipendija za izvrsnost. Prema njezinom prijedlogu, osim prosjeka i kumulativnog broja ECTS-a koji su se do sada gledali za dobivanje stipendije, još bi se neki, zaista važni parametri uzimali u obzir, primjerice prosjek matičnog fakulteta studenta kao i broj godina studiranja. U nastavku teksta u cijelosti prenosimo njezin prijedlog.

Kao što to bude prije svakog početka akademske godine, trenutno se odvija mnogo diskusija u vezi studentskih domova, studentskih stipendija i načinima dodjele istih. Često smo svjedoci nezadovoljnih studenata, roditelja, ali i općenito javnosti, a svi svoje nezadovoljstvo (većinom opravdano) usmjeravaju prema nadležnim institucijama čiji je sustav vrednovanja zastario te ne razmatra specifičnosti i rubne slučajeve koji se događaju nekolicini studenata. Također, isto se odnosi ne samo na Sveučilište, već na mnoge ustanove, privatne i javne, koje također stipendiraju studente, pa se u daljnjem tekstu referiram i na odrednice nekih drugih natječaja za stipendije.

Većina stipendija dijeli se na nekoliko osnovnih vrsta – stipendije za izvrsnost, stipendije uspješnim studentima sportašima i stipendije za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa. U ovom tekstu izuzeti ću sportaše, koji imaju drugačije kriterije vrednovanja, i studente koji spadaju u kategoriju slabijeg socio-ekonomskog statusa (prema Natječaju o dodjeli stipendija Sveučilišta u Zagrebu, radi se o D kategoriji u kojoj prosječni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 65% proračunske osnovice), zbog toga što se radi o osjetljivom području u kojem se ne bi trebala mjeriti izvrsnost, već se treba pružiti financijska podrška svima kojima je potrebita, uz najblaže kriterije koji samo i jedino osiguravaju da student odgovorno obavlja svoje obveze.

Međutim, stipendije za izvrsnost postaju vrlo komplicirana kategorija. U mnogim stranim državama, stipendije za izvrsnost dodjeljuju se nakon ispitivanja studentove uspješnosti, ali i osobne motivacije te društvenog angažmana. Odabir slijedi tek nakon provedenog intervjua, motivacijskog pisma, pa čak i čitanja projektnih planova i inicijativa koje studenti planiraju izvesti u bližoj budućnosti. Ocjene su također jedan od kriterija, no ne predstavljaju niti približnu važnost cjelokupnom dojmu kao kod nas. Većina naših stipendija usredotočuje se isključivo na prosjek ocjena studenta i eventualno nagrade dobivene u sklopu Sveučilišta ili Fakulteta, uglavnom zanemarujući druge aktivnosti i angažmane kojima student doprinosi vlastitoj znanstvenoj zajednici, akademskoj zajednici ili jednostavno cjelokupnom društvu. No, budući da smo miljama daleko od holističkog sagledavanja svakog studenta i nerealno je očekivati da se sve ove promjene provedu odjednom, potrebno je prvo sagledati ‘manje’ probleme. Stoga, ovaj tekst će obuhvatiti samo jedan mali, početni korak prema pravednijim dodjelama stipendija studentima.

Najveći problem većine natječaja je u načinu na koji vrednuju prosjek ocjena studenta, dok zanemaruju cjelokupni prosjek studenata na Fakultetu

Ono što trenutno vidim kao najveći problem većine natječaja za stipendije je način na koji se oblikuje kriterij koji se tiče prosjeka ocjena. Niti u jednom natječaju do sada nisam primijetila da se prosjek ocjena uspoređuje s cjelokupnim prosjekom studenata na tom Fakultetu, već se iskazuje individualno, kao jedna jedina brojka koja bi trebala donositi pravednu presudu o uspješnosti studiranja na svim Fakultetima i Sveučilištima diljem Republike Hrvatske.

Uzmimo primjer Općih i posebnih kriterija za dodjelu stipendija Sveučilišta u  Zagrebu za 2017. godinu:

• Opći kriteriji obuhvaćaju: kriterij uspješnosti u studiju (prosjek ocjena svih položenih ispita i ukupno stečeni ECTS bodovi do 30. rujna 2016.)
• Posebni kriteriji za stipendije za izvrsnost (Kategorija A): Pristupnici za ovu kategoriju moraju biti unutar 10% najuspješnijih studenata na studijskom programu koji studiraju, u trenutku prijave za Natječaj, a sukladno kriterijima matične sastavnice. Pristupnici za ovu kategoriju moraju imati prosjek ocjena 4.0 ili više.
• STEM stipendije (Kategorija B): Pristupnici za ovu kategoriju moraju imati prosjek ocjena 3.5 ili više.

Primjer kriterija za sudjelovanje na natječaju za dodjelu stipendija Grada Varaždina 2016.:

• Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju prethodno navedeni studenti koji udovoljavaju sljedećim uvjetima: da je studentima visokih učilišta prosjek ocjena prethodne godine studija najmanje 3.5, odnosno za deficitarne studijske programe 3.0.

Primjer kriterija za dodjelu stipendija jedne privatne zaklade, koju ovim putem neću imenovati:

• „…da im prosjek ocjena u dosadašnjem školovanju ili studiranju iznosi 4.0 ili više…“

Prosjeci po fakultetima međusobno se uvelike razlikuju

Uz izuzetak jedne stavke u natječaju Sveučilišta u Zagrebu (gore navedene), koja definira uspješnost studenta u odnosu na Fakultet, nigdje se ne uspoređuje prosjek ocjena studenta s prosjekom ocjena na njegovom Fakultetu. U teoriji, svi Fakulteti i Sveučilišta bi trebali biti jednako zahtjevni i držati se jednakih kriterija pri dodjeli ocjena, no svi smo svjesni da u praksi to nije nimalo blizu istine. Svaki Fakultet određuje načine na koji će se studenti ocjenjivati i koliko znanja moraju iskazati za koju ocjenu. Pritom ne vrijedi pričati o tome koji je Fakultet lakši ili teži, zbog toga što je to subjektivna ocjena svake osobe, no odstupanja od univerzalnih kriterija su prilično očita. U nastavku se nalazi primjer prosječnih ocjena svih studenata preddiplomskih studija, koji su sudjelovali u natječaju za smještaj u studentske domove za akademsku godinu 2016./2017., na određenim Fakultetima Sveučilišta u Zagrebu:

• Stomatološki fakultet – 4.111
• Muzička akademija – 4.393
• Akademija likovnih umjetnosti – 4.446
• Fakultet elektrotehnike i računarstva – 3.191
• Medicinski fakultet – 3.907
• Fakultet prometnih znanosti – 3.035

Sličan uzorak vidljiv je i u prosjecima ocjena studenata diplomskih studija. Vrlo je lako zaključiti kako su razlike u prosječnim ocjenama Fakulteta vrlo velike, što utječe i na činjenicu da neki studenti mogu ostvarivati iznadprosječan uspjeh na svom Fakultetu, no tijekom procesa rangiranja i selekcije ne dobivaju priliku za stipendiju zbog studenata koji su na svom Fakultetu ispodprosječni, ali svejedno zadovoljavaju kriterije. Također, često se događa kako studenti ostaju bez stipendija zbog sustava preduvjeta na Fakultetu, koji im onemogućuju upis nekog kolegija u sljedećem semestru, iako su zapravo pali samo jedan ili dva ispita i općenito su vrlo uspješni u svom studiju. Dosadašnji sustav automatski zakida takve studente, ne uspoređuje ih s ostalima te ne uzima u obzir njihov cjelokupan uspjeh tijekom studija.

Jednostavna formula uključuje prosjek studenta, prosjek njegovog Fakulteta, broj ostvarenih ECTS-a kao i dužinu studiranja

Teško je shvatiti kako navedeni problemi nisu prije uočeni od strane nadležnih, već o njima međusobno raspravljaju samo studenti. Mišljenja sam kako bi bilo vrlo jednostavno doskočiti tom problemu izmjenom kriterija i razvojem prikladnog algoritma, koji ne samo da će uzeti u obzir prosjek ocjena studenta, već dužinu njegovog studiranja, ECTS bodove koje je pritom prikupio te, najvažnije, prosjek Fakulteta koji pokazuje koliko je student uspješniji/manje uspješan u odnosu na svoje kolege.

Vrlo jednostavna formula u nastavku samo je primjer načina na koji se može formulirati spomenuti kriterij prosjeka ocjena, a koja uključuje i okolnosti samog prosjeka. Naravno, ovakva jednostavna formula rezultat je promišljanja jedne osobe i ne predstavlja finalni oblik koji bi trebalo implementirati bez unapređenja. Postoji mnogo nijansi, poput uvjeta Fakulteta, konfiguracije studija svakog studenta i specijalnih slučajeva, koje također treba predvidjeti i obuhvatiti ovim algoritmom. Također, formula u ovom obliku za integrirane studije vrijedi samo ako se 4. i 5. godina integriranog studija izjednači s 1. i 2. godinom diplomskog studija prema Bologni. Naravno, formula ne vrijedi za studente prve godine preddiplomskog studija, kojima se prosjek ocjena izračunava prema ocjenama iz srednje škole.

Prvi dio umnoška uspoređuje dosad ostvareni prosjek studenta s uzorkom ostalih studenata koji su došli jednako daleko u svom studiju. Pritom se u prvom dijelu formule zanemaruje uspješnost studiranja (dužina studiranja, ostvareni ECTS-ovi) zbog korektivnog faktora koji čini drugi dio formule. Drugi dio formule služi kao korektivni faktor i pomaže distinkciji studenata koji su možda ostvarili veći prosjek u dosadašnjem studiju, ali položili manje ECTS bodova ili ponavljali godine.

Primjeri načina na koji formula uspoređuje studente:

Student 1 će u sljedećoj akademskoj godini upisati 3. godinu preddiplomskog studija, do sada je ostvario prosjek 3.2, a prosjek njegovog Fakulteta za odgovarajući uzorak je 2.8. Zbroj do sada ostvarenih ECTS bodova je 117. Student 1 je redovno upisao obje godine preddiplomskog studija, što znači da sveukupno do sada studira 2 godine.

Primjena formule:

Student 2 će u sljedećoj akademskoj godini također upisati 3. godinu preddiplomskog studija, do sada je ostvario prosjek 4.0, a prosjek njegovog Fakulteta za odgovarajući uzorak je 4.5. Zbroj do sada ostvarenih ECTS bodova je 150. Student 2 je redovno položio prvu godinu preddiplomskog studija, no dvaput upisuje drugu godinu preddiplomskog studija, pa sveukupno do sada studira 3 godine.

Primjena formule:

Student 3 će u sljedećoj akademskoj godini upisati 3. godinu preddiplomskog studija, do sada je ostvario prosjek 4.0, a prosjek njegovog Fakulteta za odgovarajući uzorak je 4.5. Zbroj do sada ostvarenih ECTS bodova je 140. Student 3 je redovno položio/la drugu godinu preddiplomskog
studija, no dvaput upisuje prvu godinu preddiplomskog studija, pa sveukupno do sada studira 3 godine.

Primjena formule:

Kao konačni rezultat, dobiveni su sljedeći koeficijenti: Student 1 – 1.21558, Student 2 – 0.80808, Student 3 – 0.75421.

Vidljivo je kako formula jasno odjeljuje studente koji su u roku izvršavali svoje obveze od onih koji su produžili studij za određeni period, ali i, u odnosu na trenutni sustav, ujedno daje prednost svim studentima koji su iznadprosječni u odnosu na vlastiti Fakultet.

Mišljenja sam kako ovakav način procjene studenata daje nešto širu sliku o njihovoj uspješnosti i uloženom trudu te omogućava pravedniju usporedbu studenata različitih Fakulteta. Uz kriterij prosjeka ocjena, kojim se ovaj tekst bavi, ponovno naglašavam kako je iznimno važno nastaviti razvijati općenitiji pristup prema studentima i početi provoditi i kvalitativnu analizu umjesto pridavanja važnosti isključivo kvantitativnim mjerama uspjeha studenata.

*Autorica ovog teksta je Kaja Pavlinić