Doktorandica radi za vojsku, istraživanjem spaja šume i domovinsku sigurnost: ‘Uskratit će mi dio podataka’
Domovinska sigurnost se može povećati vojnom uporabom šumskih prometnica. Toga je svjesna svestrana doktorandica Doroteja Krivić-Tomić, magistrica Šumarskog, Agronomskog Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Radi u Ministarstvu obrane te za doktorat istražuje kako se Domovinska sigurnost može povećati korištenjem šumskih prometnica. Šumske prometnice i njihovo otvaranje je i ranije bio u fokusu ove znanstvenice koja je već objavila jedan rad na tu temu. Smatra da će joj neki podaci biti uskraćeni njihove povjerljivosti, za što navodi da zna biti frustrirajuće, ali prihvaća izazov pripremanja kvalitetnog rada koji može biti javno predstavljen s dostupnim informacijama.
Doroteja Krivić-Tomić za doktorski rad istražuje mogućnost implementacije šumske prometne infrastrukture u sustav domovinske sigurnosti | foto: Privatna arhiva/Pixabay/Unsplash
U jeku rata u Ukrajini te sukoba i napetosti između Izraela i njegovih susjeda na Bliskom istoku, u javnosti se sve više priča o sigurnosti i stanju vojske. I dok se u Hrvatskoj već čitavu godinu govori o mogućem povratku obveznog vojnog roka, mlada znanstvenica i djelatnica MORH-a, pitanjem nacionalne sigurnosti se bavi na svoj način. S akademskim interesom, ali i potencijalnom praktičnom primjenom, Doroteja Krivić-Tomić ovih dana prijavljuje svoj doktorski rad koji je naslovila ‘Mogućnost implementacije šumske prometne infrastrukture u sustav domovinske sigurnosti Republike Hrvatske’.
Šumarstvo: Smatra se malom nišom, a važno je za domovinsku sigurnost
U razgovoru za srednja.hr, Krivić-Tomić nam je rekla kako planira doktorirati po Skandinavskom modelu, gdje će se njena doktorska disertacija sastojati od tri izvorna znanstvena rada. Istraživanje šumske prometne infrastrukture za vojne potrebe je samo jedan od tih znanstvenih radova. Naša sugovornica već ima magisterije triju zagrebačkih fakulteta: Šumarstva i drvne tehnologije, Agronomskog fakulteta te Fakulteta hrvatskih studija.
– Odabir teme disertacije počeo je još na diplomskom studiju, kada sam u promišljanju o temi svojeg diplomskog rada imala ideju sa šumarstvom izaći iz njegovih ustaljenih okvira istraživanja i zakoračiti u neko drugo područje. Slučajno sam naišla na rad o fuzijskim centrima u SAD-u. Pojednostavljeno, to je funkcionalna mreža predstavnika različitih institucija (i onih znanstvenih) sa svrhom provođenja zakona i mnoštva drugih organizacija koje doprinose sigurnosti zemlje. Fuzijski centri su uspostavljeni s premisom da informacije prikupljene i analizirane iz različitih izvora dovode do kvalitetnijeg obavještajnog materijala. Upravo u tim fuzijskim centrima, kada je riječ o nadzoru i zaštiti zelene granice SAD-a, šumarski stručnjaci imaju izniman značaj, a njihov rad veliku ulogu, objasnila nam je Krivić-Tomić kako je dobila ideju za ovo istraživanje.
Dodala je i da se u Hrvatskoj šumarstvo percipira kao malena niša. No, upozorava da je u pitanjima nacionalne sigurnosti ovo vrlo značajna domena, a u Hrvatskoj skoro 50 posto teritorija čine šume i šumska zemljišta.
– Na fakultetu sam postavila pitanje involviranosti šumarskih stručnjaka u naš sustav domovinske sigurnosti, uzevši u obzir veliki udio zelene granice države, odnosno dala prijedlog na primjeru šumske prometne infrastrukture kako bi to dvoje i kod nas moglo uže surađivati. Moj je diplomski rad s time ‘postavljen na noge’. Imala sam podršku profesora sa svojeg smjera (Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu), mentor mi je bio velika potpora i krenula sam u realizaciju. Nerijetko bih zatražila pomoć i na Hrvatskom vojnom učilištu i njihovim školama, gdje su također bili veoma otvoreni za suradnju. Nakon obrane rada, tema na kojoj bih željela doktorirati nametnula se sama po sebi, prisjetila se naša sugovornica.
Podaci: Javno dostupni i klasificirani
Kao što javnost smatra šumarstvo nišnom granom, Krivić-Tomić navodi da se i šumske prometnice percipiraju isključivo kao prometnice koje se koriste za gospodarenje šuma. No, smatra da javnost ne shvaća njihov značaj za državni sigurnosni sustav.
– Za mene je to i dobro i loše. S jedne je strane to dobro, jer nesvjesnost njihova potencijala olakšava i njihovu kontrolu. S druge strane, ta nesvjesnost nerijetko u određenim područjima dovodi i do njihova zanemarivanja; kako u održavanju, tako i u njihovom unaprjeđenju. Općenito, kada je riječ o stanju i gustoći šumske prometne infrastrukture u Hrvatskoj, postoje tri skupa podataka o njima. Jedan imaju znanstvene institucije, drugi ima poduzeće Hrvatske šume, a treći dionici sigurnosnog sustava Hrvatske. U dijelovima se oni preklapaju, i to su javno dostupni, ili na zahtjev dostupni podaci, a u dijelovima su klasificirani. Stoga, da bismo analizirali njihovo generalno stanje, potrebno je i precizirati aspekt njihova promatranja. Nadalje, nimalo zanemariv faktor je i reljefno područje. Ono za sobom povlači niz drugih parametara poput, primjerice, načina gospodarenja šumama, vrstu sastojine, način i troškove gradnje, zahtjevnost u održavanju, varijabilitet u gustoći i slično, objasnila je Dorotea Krivić što se sve treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju stanja šumske prometne infrastrukture.
Dodala je i da se kao znanstvenica općenito fokusira na istraživanja otvaranja šuma s višenamjenskim šumskim cestama. Ima iskustva u radu s digitalnim kartama i GIS alatima. Istaknula je i da je na temu nacionalne sigurnosti, već objavila i znanstveni rad o uključivanju cestovne mreže u pograničnim gorskim šumovitim područjima.
– Ukratko, istraživanjem je utvrđeno kako je to moguće uspostavom dvorazinskog sustava nadzora šumovitog područja. Višu razinu čine strateški definirane točke nadzora i njima pripadajuće na taktičkoj razini projektirane višenamjenske šumske ceste. Ovoj je razini prioritet zaštita državne granice. Nižu razinu čine taktički određene točke nadzora s pripadajućim na operativnoj razini projektiranim višenamjenskim šumskim cestama. Ova bi razina pored funkcije zaštite državne granice imala ulogu i u gospodarenju šumama. Za iduću godinu planiram se baviti istraživanjem potencijala primjene multifunkcionalnosti šumskih okretaljki i mimoilaznica u sustavu nacionalne sigurnosti, otkrila nam je ambiciozna znanstvenica.
Prvo treba istražiti percepciju sigurnosti pa vidjeti kako zaštititi zelenu granicu
Doktorski rad na kojemu radi, navodi naša sugovornica, podloga je tom ranije objavljenom radu. Ovoga puta, ispituje se ‘perceptivno određivanje razina granice sa Srbijom i BiH’. Krivić- Tomić nam je navela da je posrijedi više socio-psihološko istraživanje u kojima ima i malo komunikologije. Stoga je za metodu odabrala anketni upitnik. Na temelju tih rezultata, moći se promišljati o određivanju rasporeda i gustoće šumske prometne infrastrukture, kako bi se zaštitila i nadzirala zelena granica.
Upitana o potencijalnim rokovima kada bi dovršila svoje istraživanje, navela je da je cijeli jedan semestar potrošila na nalaženje mentora za disertaciju te članova povjerenstva. Navela je da je tempo rada iznimno zahtjevan, a pred njom se nalazi još brojnih izazova.
– Trenutno se suočavam s preprekom dostupnosti podataka. Naime, većina podataka koji su mi potrebni za istraživanja u sva tri znanstvena rada se tretiraju kao zaštićeni, klasificirani podaci. Neke od njih ću moći dobiti na zahtjev, a dio njih će mi biti uskraćen. Ima trenutaka kada je to frustrirajuće, ali većinom je izazov, jer od onoga što mi je dostupno trebam napraviti nešto, što će kvalitetom zadovoljiti i moći biti javno predstavljeno, ali i u praksi iskoristivo. Na ovaj drugi korak sam potrošila oko godinu dana. Slijedom toga, ako želim doktorirati u formalno predviđenim rokovima, ostaje mi još polovica vremena za završetak doktorskog studija, zaključila je Krivić-Tomić.
