Domaćih studenata je sve manje: Provjerili smo koliko ima stranih na sveučilištima u Hrvatskoj
Demografski podaci pokazuju da smo u posljednjih 10 godina izgubili 58.570 učenika, a samim time i dobar broj maturanata koji nakon srednjoškolskog obrazovanja upisuju fakultete. Uz to, proteklih šest do sedam godina izgubili smo preko 35 tisuća studenata. Shodno tome, prošle je akademske godine ostalo više od 50 studijskih programa na kojima je upisano nula, jedan ili dva studenta. I to se uglavnom radi o domaćim studentima jer stranih studenata koji su odlučili studirati u Hrvatskoj, ne uključujući Erasmus+ studente koji su tu privremeno, praktički ni nema, vidljivo je to iz podataka koje su nam dala sveučilišta iz cijele Hrvatske.
Foto: srednja.hr | Unsplash
U Hrvatskoj postoji ukupno devet sveučilišta – Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Koprivnici, Zadru, Puli, Dubrovniku i Slavonskom Brodu. Od svih njih Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove je akademske godine zatražilo da im dostave podatke o tome koliko imaju studijskih programa, a da je na iste upisano manje od 10 studenata. Prikupljanje ovakvih podataka dijelom leži i u tome da je prethodne akademske godine bilo više od 50 studijskih programa na kojima je upisano nula, jedan ili dva studenta.
Posredno je uz nedostatak studenata koji bi upisivali te studijske programe povezana i loša demografska situacija gdje smo u posljednjih deset godina izgubili 58.570 učenika, a samim time i dobar broj maturanata koji nakon srednjoškolskog obrazovanja upisuju fakultete. Neminovno je da broj domaćih studenata opada i da je problem upisnih kvota svake godine sve veći.
‘Ako mislimo zadržati ovoliki broj nastavnika i ovoliki broj visokih učilišta, moramo se otvoriti inozemstvu’
Kako bi se ta ‘rupa’ koja se sve više širi popunila, neminovno je da je potrebna internacionalizacija visokog obrazovanja, odnosno upisivanje stranih studenata. Da je to jedno od rješenja potvrdio je i državni tajnik MZO-a Ivica Šušak te je upozorio na problem sve manjeg broja studenata. Istaknuo je i kako se već danas može znati koliko će za 12 godina biti studenata državljana Republike Hrvatske, a odgovor je, ukratko, još manje nego sada.
– Imamo drastičan pad broja upisanih studenata. Ove je godine nakon oba upisna roka ostalo neupisano 11 i pol tisuća kvota, odnosno mjesta. Podaci su poražavajući jer imamo loš interes. U proteklih šest do sedam godina mislim da smo izgubili preko 35 tisuća studenata na upisu. Ali ono što je veliki sistemski problem kod nas je mali obuhvat srednjoškolskih učenika gimnazijskim programom. Nama je jedno od rješenja svakako internacionalizacija visokog obrazovanja, odnosno upisivanje stranih studenata. Ako mislimo zadržati ovoliki broj nastavnika i ovoliki broj visokih učilišta, definitivno se moramo otvoriti inozemstvu, a to znači ukloniti prepreke ili barijere za upis inozemnih studenata i iz trećih zemalja izvan EU, poručio je Šušak.
No, koliko je uopće stranih studenata na sveučilištima u Hrvatskoj? Prema podacima koje smo dobili, gotovo da ih i nema. S obzirom na to da na nekim sveučilištima još uvijek traju upisi, neki nam nisu mogli ni dati sve podatke koje smo tražili. Uz to, izgleda da svako sveučilište vodi drugačiju evidenciju, odnosno nemaju točan broj stranih studenata koji su na Erasmus+ programu jer oni spadaju u kategoriju domaćih studenata, dok su neki kao strane studente naveli upravo studente koji su na Erasmus+ i drugim programima mobilnosti. No, jedno je svima zajedničko – skoro svi su se složili da akademsko otvaranje inozemstvu više nije upitno treba li Hrvatskoj, nego kada će se s time krenuti.
Sveučilište u Zagrebu – kvota za strane studente ove je godine bila 477, a upisano ih je 128
Kada se govori o stranim studentima, kažu nam sa Sveučilišta u Zagrebu, nužno je razlikovati studente koji upisuju cjelovite studijske programe i nakon završenoga studija stječu diplomu te one koji u Hrvatskoj na sveučilištu borave u kraćim razdobljima i u to u okviru programa mobilnosti, prvenstveno Erasmus+ programa. Kvote za strane državljane namijenjene su državljanima iz zemalja izvan EU. Suprotno tome, državljani EU, iako su strani državljani, upisuju se u okviru kvote za redovite studente, zajedno s hrvatskim studentima.
– Kada govorimo o upisima u 1. godinu prijediplomskih i integriranih prijediplomskih i diplomskih studija, za akademsku godinu 2023./2024. sastavnice Sveučilišta u Zagrebu predložile su ukupnu upisnu kvotu od 13.617 upisnih mjesta. Od toga je 11.385 (83,61 posto) mjesta bilo predviđeno za redovite studente, 1.755 (12,89 posto) za izvanredne, dok je za strane studente bilo predviđeno 477 upisnih mjesta (3,5 posto). Pritom je važno istaknuti da sastavnice utvrđuju upisne kvote za državljane Republike Hrvatske, odnosno državljane zemalja članica Europske unije (u redovitom i izvanrednom statusu) i upisne kvote za strane državljane odnosno državljane trećih zemalja. Dakle, rezultati upisa u kvoti za strane državljane prikazuju broj upisanih državljana koji nisu državljani zemalja članica EU, objasnili su nam sa Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon ljetnog i jesenskog upisnog roka na Sveučilištu u Zagrebu upisano je ukupno 11.080 studenata te popunjenost kvota 81,37 posto. Ukupno je upisano 10.099 redovitih studenata pod koje spadaju hrvatski i EU državljani, a popunjenost kvote za izvanredne studente je 48,6 posto, odnoso upisano je 853 izvanredna studenta.
– Kvota za upis u 1. godinu prijediplomskih i integriranih studija za strane državljane popunjena je na razini 26,83 posto i upisano je 128 stranih studenata. Također, u okviru posebne kvote namijenjene pristupnicima iz Republike Ukrajine pod privremenom zaštitom u RH na studije je upisano 12 studenata, a u okviru posebne kvote namijenjene Hrvatima izvan RH 14 studenata. S obzirom da se upisi u diplomske studije provode u dva roka, jesenski i proljetni, rezultati upisa bit će poznati u ožujku 2024. godine, navode sa Sveučilišta u Zagrebu.
‘Za sada nema potrebe za sustavnim povećanjem broja upisnih mjesta u kvoti za strane studente’
S druge strane, kada se govori o studentima koji na Sveučilištu u Zagrebu borave u kraćim razdobljima u okviru programa mobilnosti, ističu kako njih preko 450 na studijski boravak u Zagreb dolazi u sklopu EU programa Erasmus+ mobilnosti za zemlje Europske unije koji podrazumijeva reciprocitet broja dolaznih stranih i odlaznih matičnih studenata na studijski boravak u te iste zemlje. Najveći broj studenata dolazi iz Španjolske, njih 78, Francuske ih je 66, a iz Njemačke 64.
Što se tiče internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu, navode kako sustavno provode različite aktivnosti po pitanju privlačenja stranih studenata, kako onih koji na Sveučilištu u Zagrebu žele završiti cjeloviti studij, tako i dolaznih studenata u okviru programa mobilnosti. Ističu kako je jedna od važnih aktivnosti povećanje broja studijskih programa na engleskom jeziku te drugim globalno zastupljenim jezicima, kao i kolegija koji se izvode na stranim jezicima.
– S obzirom na to da je popunjenost kvote za strane državljane na Sveučilištu u Zagrebu na razini manjoj od 30 posto, za sada nema potrebe za sustavnim povećanjem broja upisnih mjesta u toj kvoti. No, u trenutku kada se poveća atraktivnost nekoga pojedinoga studija, što se vidi u rastu broja prijavljenih kandidata za upis, a sastavnica raspolaže s dovoljnim brojem nastavnika i suradnika za izvođenje nastavnoga procesa, kao i prostornim resursima, nema zapreke da se upisna kvota za strane državljane poveća, poručili su sa Sveučilišta u Zagrebu.
Kvota za strane studente ove je godine povećana na studiju Medicine na engleskom jeziku
Dodaju i kako je ove godine za studij Medicine na engleskom jeziku Medicinskoga fakulteta povećana upisna kvota za strane državljane za 25 upisnih mjesta, odnosno povećana je sa 70 na 95. Kako kažu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu održao je četiri ciklusa razredbenih postupaka na koje se prijavilo više od 350 pristupnika iz cijeloga svijeta, a najviše iz Izraela i Francuske.
– Također, u sklopu novoga Sporazuma o suradnji s Orléanskom metropolitanskom zajednicom i Gradskom upravom Orléansa iz Francuske, dogovorena je suradnja na projektima namijenjenima francuskim maturantima koji se žele obrazovati za liječničku profesiju, čime je potaknut snažan rast interesa među stranim studentima, osobito iz Francuske, za upis na sveučilišni integrirani studij Medicina na engleskom jeziku Sveučilišta u Zagrebu, ističu.
Kao ključnu stavku za privlačenje stranih studenata Sveučilište u Zagrebu vidi u atraktivnosti studija, kao što je to vidljivo iz primjera Medicinskog fakulteta. No, napominju kako je za takve studije, s obzirom na to da se izvode na stranom jeziku, potrebno osmisliti model financiranja na nacionalnoj razini.
– Atraktivnost studija Sveučilišta u Zagrebu među stranim studentima zasigurno bi se znatno povećala kada bi na državnoj razini bio uspostavljen model financiranja studija na stranom jeziku, što obuhvaća i pitanje plaćanja školarina za strane studente. To se posebno odnosi na kandidate koji ne govore hrvatski jezik pa mogu upisati samo studije na engleskom jeziku za koje školarina nije subvencionirana iz državnoga proračuna pa je za njih često prihvatljivija opcija upisati studij u nekoj od država EU u kojima ne moraju pokrivati trošak studiranja na stranom jeziku. Primjer takvoga modela ima Slovenija u kojoj svi državljani EU studiraju prema jednakim uvjetima i bez plaćanja školarine i na slovenskom i na stranim jezicima, navode sa Sveučilišta u Zagrebu.
‘Javno financiranje studija je ključni preduvjet za privlačenje većeg broja stranih studenata’
Kao problem koji bi se trebao riješiti da bi se krenulo s povećanjem broja stranih studenata na Sveučilištu u Zagrebu je razvoj i povećanje kapaciteta studentskih domova koji su namijenjeni za strane studente. Smatraju kako bi se mogućnost ostvarivanja pravo na dom više stranih studenata odlučilo na studiranje u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu.
– Javno financiranje studija predstavlja ključni preduvjet za razvoj internacionalizacije Sveučilišta i privlačenja većega broja stranih studenata. Također, važno je nastaviti razvijati partnerske odnose s izvrsnim sveučilištima, dodatno se povezivati s visokoobrazovnim institucijama u državama bliskih govornih područja, a u kojima postoji velik interes za studiranje u Republici Hrvatskoj, rekli su nam sa Sveučilišta u Zagrebu.
Još jedna stvar je, dodaju, ključna za povećanje broja stranih studenata, a to je unaprjeđivanje podrške za dolazak i boravak međunarodnih članova akademske zajednice. Da bi se to postiglo, tvrde, važno je sinergijsko djelovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, Rektorskoga zbora RH i svih sveučilišta.
– Ovo je važno jer je vidljiva potreba uvođenja viza za studente i istraživače, ubrzanja obrade viza i boravišnih dozvola, usklađenja naknade za zdravstveno osiguranje stranih studenata i istraživača te osnaživanja ureda za međunarodnu suradnju na fakultetima i sveučilištima. Ovo su preduvjeti za povećanje broja stranih studenata na sveučilištima u Hrvatskoj. Zbog toga je Rektorski zbor RH, na svojoj sjednici 23. ožujka 2023. osnovao Radnu skupinu za izradu ključnoga dokumenta za proces internacionalizacije ‘Strateški okvir za razvoj internacionalizacije hrvatskih sveučilišta’, jer je internacionalizacija u pogledu obrazovanja i istraživanja nužna u današnjem svijetu, poručili su sa Sveučilišta u Zagrebu.
Sveučilište u Splitu – upisna kvota stranih studenata je oko 100
Kako nam tvrde sa Sveučilišta u Splitu, u zadnjih 10 godina ‘relativno uspješno odupiru trendu depopulacije u Republici Hrvatskoj’. Kao u prilog tome navode da su se u tom periodu uspjeli održati na brojci od 20.000 studenata te da su na određenim studijima uspjeli popuniti sve kvote.
– Već nakon ljetnog upisnog roka popunjene su sve kvote na Medicinskom fakultetu i to na studijima Medicine, Dentalne medicine i Farmacije. Popunjeni su i studiji Građevinarstva, Arhitekture i urbanizma te Geodezije i geoinformatike. Slobodnih mjesta nema ni na studijima Primaljstva, Sestrinstva, Radiološke tehnologije te Medicinske laboratorijske dijagnostike Odjela za zdravstvene studije, kao ni na većini sveučilišnih studijskih programa Pomorskog fakulteta te na studiju Biologije PMF-a, navode sa Sveučilišta u Splitu.
Dodaju i kako je veliki interes među maturantima bio i za društvene i humanističke studije pa su popunjena i sva mjesta na studiju Pedagogije, Predškolskog odgoja, Hrvatskog i Engleskog jezika, Sociologije i Filozofije te Učiteljskom studiju Filozofskog fakulteta, kao i na studiju Turizma na Ekonomskom fakultetu. Na ljetnom roku popunjen je i studij Računarstva na FESB-u te studiji Informatike i Informatike i tehnike na PMF-u.
– Ono što nas posebno veseli i ohrabruje u daljnjem nastojanju poticanja interesa za studije iz STEM područja, jest da je ove godine na studiju Matematike, smjer matematički, računarski, primijenjena matematika te Matematika i fizika povećan upis i do 30 posto, a na nastavnički studij matematike i informatike upisano je 30 posto više studenta nego lani. Također, podatak da je sveučilišni studij Komunikacija i mediji u samom vrhu atraktivnih studija, odnosno da se na 25 slobodnih mjesta prijavilo ukupno 324 maturanata i popunilo gotovo sva mjesta već u ljetnom roku, najbolje govori da je pokretanje samostalnih studija Sveučilišta u Splitu bila opravdana ideja i važan strateški potez kada je u pitanju zadržavanje mladih ljudi na studijima u Splitu, ističu sa Sveučilišta.
‘Neke od sastavnica za pojedine studijske programe nude i posebne kvote za strane državljane’
Što se tiče stranih studenata, kako su nam otkrili sa Sveučilišta u Splitu, na sveučilišnoj prijediplomskoj razini u ponudi imaju studij Medicine na engleskom jeziku Medicinskog fakulteta te na kojemu za sad uspješno popunjavaju kvotu od 70 studenata. Također je prije tri godine pokrenut studij Psihologije na engleskom jeziku na Filozofskom fakultetu koji upisuje 30 studenata godišnje.
– Neke od sastavnica za svoje pojedine studijske programe nude i posebne kvote za strane državljane, a ulaskom Republike Hrvatske u EU svi državljani s prostora Europske unije mogu pod jednakim uvjetima upisati bilo koji studijski program u Hrvatskoj. Sveučilište je također atraktivno mjesto za studiranje inozemnih studenata koji u sve većem broju odabiru Sveučilište u Splitu kao destinaciju mobilnosti u sklopu Erasmus programa, što potvrđuje kvalitetu i kompatibilnost naših studijskih programa sa sličnim studijima u Europi, navode sa Sveučilišta u Splitu.
Iako nam konkretan broj osim ukupno 100 studenata na studiju Medicine i Psihologije na engleskom jeziku sa Sveučilišta u Splitu nisu dali, objasnili su kako u skladu sa strateškom odlukom o internacionalizaciji sastavnice Sveučilišta pripremile niz studijskih programa na engleskom jeziku koji već imaju dopusnicu. Navedeni studiji, potvrdili su nam sa Sveučilišta u Splitu, izvodit će se u skladu s iskazanim interesima stranih studenata.
Sveučilište Josipa Juraj Strossmayera u Osijeku – ove godine upisali su 248 stranih studenata
Na Sveučilištu Josipa Juraj Strossmayera u Osijeku za sveučilišnu prijediplomsku, sveučilišnu integriranu prijediplomsku i diplomsku te stručnu prijediplomsku razinu bilo je predviđeno ukupno 3.769 upisnih mjesta. Nakon provedenih ljetnih i jesenskih upisnih rokova upisano je ukupno 2.654 studenata čime su upisna mjesta popunjena za oko 70,42 posto, a od toga je upisano 248 stranih studenata.
– Ističemo da na osječkom Sveučilištu postoji šest studijskih programa na stranom jeziku koji su, između ostalog, namijenjeni i stranim studentima: diplomski sveučilišni studij Poduzetnički menadžment i poduzetništvo na engleskom jeziku (Ekonomski fakultet u Osijeku), diplomski sveučilišni studij na engleskom jeziku Digitalna poljoprivreda (zajednički studij Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek-nositelj studija i Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek), diplomski sveučilišni studij Automobilsko računarstvo i komunikacije na engleskom jeziku (Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek), diplomski sveučilišni studij na hrvatskom i engleskom jeziku Konstrukcije otporne na izvanredna djelovanja – Resilient Structures (Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek), integrirani prijeeddiplomski i diplomski sveučilišni studij Medicina na njemačkom jeziku (Medicinski fakultet Osijek) i interdisciplinarni diplomski studij na engleskom jeziku Biotehnologija (zajednički studij Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek-nositelj studija i Medicinskog fakulteta Osijek), rekli su nam sa Sveučilišta u Osijeku.
Smatraju i kako na njihovom sveučilištu ne postoje ozbiljnije poteškoće s popunjavanjem upisnih mjesta te da, kada je riječ o privlačenju stranih studenata, Sveučilište poduzima ‘sve korake’ kako bi privukli što veći broj istih.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – naveli su studente koji su kod njih na programu mobilnosti
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli upisalo je više studenata u odnosu na prošlu godinu i to usprkos smanjenju broja srednjoškolaca. Navode kako je razlog za veći broj upisanih studenata ove akademske godine u uvođenju novih i traženih, kako studijskih programa, tako i načina podučavanja koji je primjeren današnjim generacijama te pod time navode svoj prvi online studij Informatike.
– Kako su ti studiji zanimljivi na globalnoj razini, namjera nam je krenuti s akreditacijom online studija na engleskom jeziku što je baza za privlačenje stranih studenata. Bogato iskustvo iz međunarodne suradnje – ERASMUS i CEEPUS razmjena, ali i združeni doktorski studij sa Sveučilištima iz Češke, Slovačke, Mađarske, Austrije i BiH, daje nam realnu podlogu za daljnje planove po pitanju internacionalizacije studijskih programa te povećanja kvota stranih studenata na studijskim programima Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, objasnili su nam sa Sveučilišta u Puli.
Ističu kako Sveučilište Jurja Dobrile u Puli prima dolazne strane studente od 2011. godine, a isti na Sveučilištu provode jedan semestar ili cijelu akademsku godinu. Rast programa mobilnosti vidi se u odnosu prve godine kad je na Sveučilištu boravio jedan student iz Španjolske i prošle akademske godine kada su na Sveučilištu boravila 82 strana studenta i to putem programa Erasmus i Ceepus.
– Sveučilište je u ovom tjednu primilo 47 novih stranih studenata i to najviše iz Španjolske, Portugala i Italije. Izuzev studijskog boravka bilježi se i sve veći interes stranih studenata za stručnom praksom, kako na Sveučilištu, tako i u privatnim i javnim tvrtkama grada Pule. Svim stranim dolaznim studentima omogućena je ravnopravnost s domaćim studentima, pristup studentskom centru, domu, menzi i ostalim studentskim pogodnostima, govore nam sa Sveučilišta u Puli.
Sveučilište u Rijeci – svake godine imaju oko 3,5 posto stranih studenata
Ove godine na Sveučilište u Rijeci upisano je ukupno 4.100 studenata, od čega 2.742 na prijediplomske i integrirane prijediplomske i diplomske studije, a 1.358 na diplomske studije. U ovoj akademskoj godini, kako su nam rekli sa Sveučilišta u Rijeci, ukupno je upisano 83 studenata više, što znači da je popunjenost upisnih kvota općenito na svim studijima na Sveučilištu u Rijeci u ovoj godini zadržana na prošlogodišnjoj razini od skoro 70 posto.
– Važno je napomenuti da 25 posto studijskih programa ima u potpunosti popunjenu kvotu, 47 posto studijskih programa ima popunjenost kvote veću od 80 posto, dok je 70 posto studijskih programa popunilo kvotu više od 50 posto. Najmanju popunjenost kvote bilježimo na diplomskim nastavničkim studijima prirodoslovlja, ali i hrvatskog jezika i književnosti. Uz kontinuirani interes i trend rasta popunjenosti kvote na studijima u biomedicinskom području, zamjećuje se trend pada popunjenosti kvote na nekim studijima u tehničkom području, otkrili su nam sa Sveučilišta u Rijeci.
No, kao su nam rekli, precizan podatak o stranim studentima iz država članica Europske unije u ovom trenutku nemaju jer su u zajedničkoj kvoti s domaćim studentima. Ali, objašnjavaju kako je najveći broj takvih studenata upisan na studije koji se izvode na engleskom jeziku te da je od devet takvih studija na šest je popunjeno više od 50 posto kvote, a na dva studija, Medicina i Dentalna medicina, kvote su u potpunosti popunjene.
– Na Sveučilište je upisano i 41 studenata/ica iz zemalja koje nisu članice Europske unije te tri iz posebne kvote Hrvata izvan Republike Hrvatske. Broj stranih studenta kontinuirano raste, a prema procjeni ukupan broj stranih studenta u ovoj akademskoj godini bit će sličan prethodnoj, kada ih je bilo 3,15 posto. Napominjemo kako su na sjednici Senata održanoj 17. listopada predstavljeni rezultati upisa te je, radi važnosti teme te prepoznatih demografskih i ekonomskih izazova, kao i s njima povezane nužnosti jačanja internacionalizacije, najavljena izvanredna tematska sjednica o ovoj temi, poručili su sa Sveučilišta u Rijeci.
Sveučilište u Zadru – trenutno imaju sedam stranih studenata koji nisu iz država EU
Na Sveučilištu u Zadru, kako su nam otkrili, trenutno je upisano sedam stranih studenata iz država koje nisu članice EU. Oni također ističu kako se upisani studenti iz država članica EU ne vode kao strani studenti, ali da u okviru programa Erasmus+ mobilnosti u nastavi na njihovim studijskim programima tijekom zimskog semestra tekuće akademske godine sudjeluje 53 studenata iz inozemstva.
– Nemamo još sve podatke za ljetni semestar tijekom kojega redovito bilježimo mnogo više stranih studenata u različitim programima mobilnosti na što uz kvalitetu studijskih programa zasigurno utječu i neki prozaični momenti poput pogodnosti koje su u tom dijelu godine vezane uz obilježja našega mediteranskog podneblja i privlačnoga položaja na jadranskoj obali. Naravno, kod privlačenja stranih studenata uvijek ima prostora za poboljšanje, govore nam sa Sveučilišta u Zadru.
Kada su studenti već u Zadru u potpunosti su uključeni u studentski život, a organizira im se i tečaj hrvatskog jezika te upoznavanje zadarske kulturne baštine. Sa Sveučilišta u Zadru dodaju kako im je cilj promovirati studijske programe prije svega u zemljama EU te da s brojnim sveučilištima imamo potpisane Erasmus+, ali i bilateralne sporazume. Uz to naglašavaju i kako u budućnosti planiraju nastaviti na unaprjeđenju partnerskih odnosa s inozemnim sveučilištima te povećanju ponude kolegija i cijelih studijskih programa na engleskom jeziku kako bi potakli veću razmjenu studenata i nastavnog osoblja.
Primijetili su pad broja upisanih studenata na studije u humanističkom i društvenom području znanosti
– Negativni demografski trendovi uz istodobno velike upisne kvote na javnim i privatnim visokoškolskim ustanovama odrazili su se i na naše Sveučilište. Od 44 prijediplomskih i integriranih studijskih programa, na njih 17 upisna kvota je popunjena: Anglistika, Pedagogija, Talijanski jezik i književnost, Učiteljski studij u Zadru, Arheologija, Informacijske tehnologije (redovni i izvanredni studij), Menadžment (redovni i izvanredni studij), Nautika i tehnologija pomorskog prometa (redovni i izvanredni studij), Psihologija, Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (redovni i izvanredni studij) te Sestrinstvo. Najmanji broj upisanih imaju redoviti studiji Grčki jezik i književnost, Latinski jezik i rimska književnost, Teološko-katehetski studij, Učiteljski studij u Gospiću i Povijest umjetnosti te izvanredni studiji Podvodne znanosti i tehnologije i Primijenjena ekologija u poljoprivredi, otkrili su nam sa Sveučilišta u Zadru.
Također su primijetili i kod nekih drugih studija pad u odnosu na donedavno potpunu popunjenost upisnih kvota, što je, kako kažu, velikim dijelom uvjetovano demografskom slikom Hrvatske, ali i smanjenim zanimanjem za studije u humanističkom i društvenom području znanosti.
– Taj proces zahvatio je istovrsne studije u cijeloj Europi pa se s istim problemima nose mnoga europska sveučilišta. Kao odgovor na spomenute izazove ulažemo znatne napore kako bismo privukli nove generacije studenata, otvaranjem novih i prilagodbom postojećih studijskih programa, osuvremenjivanjem nastave, poticanjem interdisciplinarnosti, otvaranjem različitih područja stručne prakse, sudjelovanjem u međunarodnim zajedničkim studijima, ponudom izvannastavnih aktivnosti i povećanjem kvalitete studentskog standarda, poručili su sa Sveučilišta u Zadru.
Sveučilište u Slavonskom Brodu – trenutno nemaju niti jednog stranog studenta
Sveučilište u Slavonskom Brodu jedino je sveučilište u Hrvatskoj koje nema niti jednog stranog studenta, barem što se tiče ovogodišnjih upisa na 1. godinu sveučilišnih prijediplomskih i stručnih prijediplomskih studija te sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog učiteljskog studija. Istaknuli su kako su upisi na više godine studija u tijeku te da su za pojedine poslijediplomske studije u tijeku prijave na natječaj, tako da informacije o broju domaćih i stranih studenata za njih još nemaju.
– Kao i na svim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj na različitim studijskim programima upisuje se različit broj studenata. Manji je broj zainteresiranih studenata po pojedinim studijskim programima na Sveučilištu u Slavonskom Brodu i ove akademske godine 2023./2024. je upisano 17 studenata manje što je pet posto u odnosu na prošlu akademsku godinu 2022./2023. Ovo je relativni pokazatelj jer na nekim studijskim programima imamo povećan interes i upis studenata, a na drugim nešto manji. Strane studente u ovoj akademskoj godini nismo upisali. Sveučilište u Slavonskom Brodu aktivno prati upisne kvote za domaće i strane studente i sukladno pokazateljima i promjenama broja potencijalno zainteresiranih studenata Sveučilište će poduzeti potrebite mjere i aktivnosti, poručili su sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
Sveučilište Sjever i Sveučilište u Dubrovniku
Sa Sveučilišta Sjever objasnili su nam kako još uvijek nemaju zaključne brojke jer su im upisi na diplomske i poslijediplomske studije još otvoreni.
– Što se tiče stranih studenata, nemamo ih trenutno na Sveučilištu. Jedino nekoliko Erasmus studenata, kratko su nam poručili sa Sveučilišta Sjever.
Sa Sveučilišta u Dubrovniku do objave ovog teksta nismo dobili podatke, a ako ih dobijemo iste ćemo objaviti. No, sudeći prema popunjenosti studentskog doma u njihovom studentskom domu, gdje je više stranih nego domaćih studenata te imaju i studente iz trećih zemalja, možemo pretpostaviti kako je kod njih situacija po tom pitanju povoljnija nego kod većine ostalih sveučilišta.
