Društveno korisna nastava na zagrebačkom faksu: Kad izađu iz učionice, ovi studenti uče i rade puna srca
Manjak praktične nastave na fakultetima, pogotovo na preddiplomskoj razini studija, čest je problem brojnim hrvatskim studentima. Drugačije se iskustvo od početka zimskog semestra pružilo studentima zagrebačkog Zdravstvenog veleučilišta. U sklopu projekta Zdravstvo u zajednici, ondje se pokrenuo izborni kolegij Društveno korisno učenje. U neposrednom radu s trima udrugama – Centrom Sirius, Putom u život i Studentskim katoličkim centrom Palma, tridesetak studenata sestrinstva iz tog je iskustva prikupilo niz praktičnih vještina, a istovremeno svojim znanjem doprinijelo zajednici.
Jedna od triju grupa studenata ZVU-a uključenih u kolegij ‘Društveno korisno učenje’ | Foto: Privatna arhiva Denisa Tome
U suradnji sa zagrebačkim Zdravstvenim veleučilištem, Udrugom roditelja djece s posebnim potrebama Put u život i Studentskim katoličkom centrom Palma, centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje Sirius pokrenuo je projekt Zdravstvo u zajednici.
Riječ je o projektu financiranom najvećim dijelom sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, a trajanje mu je planirano do ožujka sljedeće godine. Projektnim aktivnostima Zdravstvo u zajednici za cilj ima povećati broj studenata sa stečenim praktičnim vještinama koje će im pomoći u budućem radu i doprinijeti zajednici.
Mjera kojom se to u sklopu projekta postiže je novi izborni kolegij na Zdravstvenom veleučilištu – Društveno korisno učenje.
Tridesetak studenata iskusilo svoje znanje u radu s društveno osjetljivim skupinama
Kako je uveden tek početkom ove akademske godine, nedavno ga je pohađalo tridesetak studenata preddiplomskog stručnog studija sestrinstva.
Njihov je zadatak bio u neposrednom radu s udrugama osmisliti i realizirati projekt fokusiran na korisnike udruga. Time su studenti podijeljeni u tri tima, dobili priliku svoje znanje i vještine stečene na fakultetu primijeniti u rješavanju konkretnih društvenih problema.
Uz to, u realizaciji projekta razvijali su svoje organizacijske i komunikacijske vještine, a pratili su ih i usmjeravali mentori iz udruga te Zdravstvenog veleučilišta.
Sve su se tri skupine bavile osjetljivim društvenim skupinama. Prva od njih, tim PUŽ surađivao je s udrugom roditelja djece s posebnim potrebama Put u život.
Njihov dio u slagalici njihove priče: Brošurom do lakšeg razumijevanja potreba djece s posebnim potrebama
Kao rezultat rada s obiteljima s djecom iz autističnog spektra poremećaja, ova je grupa studenata izradila brošuru prvenstveno namijenjenu zdravstvenim djelatnicima kako bi ih savjetovali o specifičnostima pristupa djeci s autizmom i njihovim roditeljima.
– Vodeći problemi s kojima se roditelji i djeca susreću u zdravstvenim ustanovama jesu otežana komunikacija sa zdravstvenim djelatnicima i posljedično nezadovoljavajuća suradnja. Naša je ideja bila kroz projekt ponuditi moguće rješenje tih problema, kaže nam Emily Živčić, jedna od 11 studenata iz tog tima.
Osim što su brošurom htjeli prenijeti naučeno na sve sadašnje i buduće djelatnike u zdravstvu, njom su željeli doprinijeti boljem razumijevanju potreba djece iz autističnog spektra te njihovim roditeljima.
– Zato naš projekt nosi naziv Naš dio u slagalici njihove priče, dodaje Emily.
Edukacija o zdravlju, a potom zajedničko druženje i ručak s beskućnicima
Druga je skupina, tim SKAC, djelovala u partnerstvu sa Studentskim katoličkim centrom Palma. Centar okuplja ljude slabijeg socioekonomskog statusa, a ciljana skupina ovoj su grupi studenata bili beskućnici.
Besplatno su im proveli kontrolne zdravstvene usluge, primjerice mjerenje tlaka, educirali ih o njihovim pravima u okviru zdravstenog sustava te o prvim znacima ozbiljnijih zdravstenih problema; moždanog ili srčanog udara.
Humanitaran je i način na koji su studenti pozivali beskućnike na edukaciju.
– Nakon što smo za beskućnike izradili sendviče u pučkoj kuhinji Misionarki ljubavi – Sestara Majke Terezije, uputili smo se do Glavnog kolodvora gdje smo uz sendviče i čaj dijelili pozivnice za našu edukaciju, prepričava Denis Toma, jedan od studenata iz tima SKAC.
Najzanimljivija informacija vezana uz prava pacijenata bila je, kaže Denis, ta da svaki čovjek, u bilo kojem trenutku, bez obzira na posjedovanje valjanje iskaznice zdravstvenog osiguranja, ima pravo na besplatne informacije i daljnje upute vezane uz svoje zdravlje. Isto tako, nastavlja, svaki građanin, ukoliko se zatekne u situaciji koja neposredno ugrožava život (npr. srčani ili moždani udar) ima pravo na zbrinjavanje akutnog stanja.
Beskućnike su tom prilikom pozvali da se odazovu javnozdravstvenim programima te im preporučili mjesta na kojima mogu besplatno provjeriti vid ili svoja prava. Uručene su im i brošure koje su napravili studenti, a potom su, zajedno sa SKAC-ovim volonterima, zajednički objedovali.
– Ponosni smo što se naš trud isplatio, u prilog tome idu reakcije beskućnika, koje smo, unatoč svim njihovim problemima, uspjeli zainteresirati da skrenu pažnju i na svoje zdravlje, ističe Denis.
Foto: Privatna arhiva Denisa Tome
Radionica urodila plodom: Mladi s intelektualnim teškoćama i poremećajima u ponašanju izašli informiraniji o spolnom zdravlju
Trud se isplatio i timu Sirius koji je u suradnji s Centrom Sirius osmislio i realizirao projekt Mladi u riziku protiv rizika. Njihov je cilj bio educirati mlade s intelektualnim teškoćama i poremećajima u ponašanju o odgovornom spolnom ponašanju.
Prvi su dan među tom skupinom mladih proveli anketu o spolno prenosivim bolestima i adekvatnoj zaštiti, baziranoj na prethodnom znanju ispitanika. Potom su studenti održali edukativnu prezentaciju i odgovarali na njihova pitanja. Drugi je dan s korisnicima uslijedila izrada plakata i drugih poučnih materijala.
Na kraju se tog edukativnog druženja među grupom ponovila ista anketa. Ovog puta s drugačijim rezultatima.
I dok je prije edukacije, primjerice 60 posto ispitanim mladih reklo da se može zaraziti spolno prenosivom bolešću ako se rukuje, zagrli ili poljubi sa zaraženim, poslije je edukacije tako odgovorilo 16 posto. Na pitanje imaju li spolno prenosive bolesti uvijek simptome, prvi je dan tek 36 posto ispitanih reklo da nemaju ili imaju prikrivene simptome, a dan poslije se tako izjasnilo 80 posto grupe.
Također, drugog su dana ispitani mladi bili uspješniji u nabrajanju spolno prenosivih bolesti te svjesniji važnosti odgovornog spolnog ponašanja.
– Svi ovi studenti iz svih triju grupa uspjeli su svojim znanjem, vještinama i voljom napraviti društveno korisne projekte te tako pomoći osjetljivim skupinama u društvu. Na završnoj prezentaciji koje su nam studenti na kraju kolegija predstavljali, vidjelo se da su promijenili mišljenje o načinima na koji se mogu uključiti i pomoći. Radili su punog srca, naglašava Eva Jurković iz Centra Sirius.
Priliku da u praksi iskuse naučeno, studenti će Zdravstvenog veleučilišta imati i sljedeći semestar, a zbog uspješnosti ovakvog načina rada, planirano je zadržati i proširiti kolegij Društveno korisnog učenja.
