Državna revizija pronašla niz nepravilnosti u SC-u: Nisu sigurni ni kolika im je imovina
U Saboru bi se uskoro trebalo raspravljati i o nalazima državne revizije nad studentskim centrima koji su obavljeni prošle godine. Revizija zagrebačkog SC-a pokazala je kako u njegovom radu postoje određene nepravilnosti. Nejasno je kako su se i kojim zaposlenicima isplaćivali dodaci na plaću, zašto SC nema jedinstveni informacijski sustav te zašto nisu poslušali preporuku revizije iz 2005. da odluče što će sa stanovima u svom vlasništvu.
Foto: Srednja.hr
– Obavljenom revizijom za 2018. utvrđene su nepravilnosti i propusti koje se odnose na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, računovodstveno poslovanje u dijelu koji se odnosi na poslovne knjige, financijske izvještaje te popis imovine i obveza, prihode u dijelu koji se odnosi na prihode od pružanja usluga i prihode od nefinancijske imovine te rashode za radnike, stoji u nalazu Državne revizije Studentskog centra u Zagrebu.
Na dnevnom redu aktualne sjednice Hrvatskog sabra našli su se i nalazi državne revizije o studentskim centrima. Iako se o njima u Saboru još nije raspravljalo, zagrebački Studentski centar ovoga je tjedna spomenuo zastupnik Mirando Mrsić, tvrdeći da ga je uzurpirao HDZ-ovac Andrija Mikulić.
A nalaz Državne revizije ima dosta zanimljivih podataka.
Revizori su tako SC-u naložili da na mrežnim stranicama objave Plan poslovanja, financijski plan te Realizaciju Plana poslovanja i financijskog plana za 2018. To su trebali napraviti u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, no nisu. No to je tek jedna u nizu primijećenih nepravilnosti.
Ne rade internu kontorlu, problemi s informacijskim sustavima
SC tako nije radio internu kontrolu, što samo po sebi možda i ne bi bilo problematično, da nepravilnosti nema.
Revizorima je u oko upala i činjenica da SC nema jedinstven infrormacijski sustav, što dovodi do drugih problema.
Studentski centar u svom poslovanju koristi temeljni informatički program Navision koji obuhvaća module za upravljanje financijskom imovinom, plaće, nabavu, skladište i ljudske resurse. S obzirom da navedeni program ne pokriva sve poslovne procese, Studentski centar koristi i druge informatičke programe. Tako se za prehranu, smještaj, maloprodaju i studentski servis koriste posebni informatički programi, koji prema pisanom očitovanju odgovorne osobe, nisu povezani s temeljnim informatičkim programom te se kroz izvještaje, rekapitulacije i dokumente koji se dostavljaju iz informatičkih programa te podaci evidentiraju u program Navision prema temeljnicama sastavljenim na temelju podataka dobivenih iz različitih informatičkih programa. Iz navedenog je vidljivo da postoji određena procedura evidentiranja podataka u informatički sustav Navision, ali bi proceduru evidentiranja trebalo sastaviti u pisanom obliku, stoji u nalazu.
Prema jednoj knjizi imovina im je za 1.800.000 kuna viša nego prema drugoj
Tako su, zbog računalnih programa, na različite načine bilježili i imovinu koju posjeduju pa su revizori ostali zbunjeni.
– U glavnoj knjizi knjigovodstvena vrijednost dugotrajne imovine iznosi 469.779.593,00 kn, a u analitičkoj evidenciji 471.662.595,00 kn, što je više za 1.883.002,00 kn od evidentiranog u glavnoj knjizi. Prema pisanom obrazloženju odgovorne osobe, dugotrajna imovina Studentskog centra evidentira se u skladu s propisima, a neusklađenost između glavne knjige i analitike dugotrajne imovine je nastala kao posljedica promjene računovodstvenog programa u 2010. te neodgovarajućeg prijenosa podataka iz prethodnog programa, piše Državna revizija.
Različite cijene najma, ne zna se ni čime su neki zaslužili dodatak na plaću, a drugi ne
Studentskom centru zamjera i što nije donesen Cjenik za davanje u zakup poslovnih prostora. Navode primjer zakupa Francuskog paviljona čija se cijena najma kretala od 12.500,00 kn do 25.000,00 kn s PDV-om.
Za plaće radnika SC je izdvojio 75.693.210,00 kn, a za stimulacije dodatnih 1.892.218,00 kn. Ipak, revizori nisu uspjeli pronaći kako je tko zaslužio stimulaciju pa su SC-u odredili da utvrde ‘mjerljive kriterije na temelju kojih će se isplaćivati dodaci na osnovnu plaću (stimulacija) čime bi se osigurala opravdanost, transparentnost i jednoobraznost procesa njihove dodjele’.
Na kraju, Državna je revizija napravila pregled prijašnjih preporuka. Još 2005. SC-u su rekli kako je potrebno donijeti unutarnji akt o načinu, uvjetima i kriterijima korištenja stanova te stanove dati u najam radi ostvarenja budućih ekonomskih koristi. Međutim, prošle su godine, radeći reviziju, ustvrdili kako to nije učinjeno.
Pogledajte cijeli nalaz revizije:
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
