Državni tajnik MZO-a otkrio kada bi trebao zaživjeti digitalni sustav za provjeru diploma
U Saboru je na dnevni red došao i konačni prijedlog Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju. Saborski zastupnici podržali su taj prijedlog, ali se na raspravi otvorio niz drugih tema vezano uz visokom obrazovanje i akademsku zajednicu. Na pitanja zastupnika o studijskim programima koje ove akademske godine nije upisao niti jedan student, kao i o upisnim kvotama i autonomiji sveučilišta odgovarao je državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak. Složio se oko problema s kojima se akademska zajednica u Hrvatskoj nosi, posebice oko provjere lažnih diploma te je najavio kako bi od siječnja trebao biti uspostavljen digitalni registar diploma koje će biti lako provjerljive.
Foto: MZO | Pixabay
Saborski zastupnici podržali su konačni prijedlog Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju koji je krajem rujna predstavljen na Vladi. Svi su naglasili kako je zakon bio potreban, ali su zato raspravu iskoristili za postavljanje ostalih važnih pitanja koji se tiču visokog obrazovanja i akademske zajednice. Na pitanja zastupnika odgovarao je državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, a jedno od prvih pitanja je bilo kako izaći na kraj s lažnim diplomama.
– Novi zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti predvidio je uspostavu jedinstvenog informacijskog sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, temeljem čega je donesen podzakonski propis koji je naložio primjenu od siječnja uspostave registra digitalnih diploma, tako da će se uz ispis, uz onu tradiciju promocije diploma i tuljaca, voditi i digitalni sustav diploma koje će biti lako provjerljive, otkrio je Šušak.
‘Ogromna odgovornost je na rektorima koji moraju voditi računa o društvenoj odgovornosti’
Na pitanje SDP-ove zastupnice Sabine Glasovac o tome koliko je studijskih programa ove akademske godine ostalo ‘prazno’, odnosno koliko ih ima koji nisu pisali niti jednog studenta, Šušak je odgovorio kako još nemaju potpune podatke jer se još obrađuju i prikupljaju. Ali, otkrio je koliko je studijskih programa ostalo bez studenata prošle akademske godine te na koji način bi se taj problem mogao riješiti.
– Ovoga trenutka prema našim evidencijama imamo 1.715 različitih studijskih programa. Za prošlu akademsku godinu preko 50 studijskih programa je bilo na kojima je nula, jedan ili dva studenta. Po prvi puta MZO je zatražio od svih javnih sveučilišta da dostave zahtjev za suglasnost ministru za izvođenje nastave na onim studijskim programima na kojima je manje od 10 studenata i još uvijek nam ti zahtjevi pristižu, tako da nemamo točne podatke za ovu godinu. Ogromna odgovornost je na rektorima javnih sveučilišta koja raspolažu društvenim bogatstvom koji unutar svoje akademske samouprave i autonomije sveučilišta moraju voditi računa o društvenoj odgovornosti, naveo je Šušak.
‘Uz dužno poštovanje autonomiji sveučilišta, sveučilišta nisu otoci za sebe’
Zastupnica Dalija Orešković iz stranke Pametno prozvala je MZO da se ‘suštinskim problemima uopće ne bave’ i nadovezala se na pitanje o kvotama. Dodala je kako se ministarstvo treba baviti pitanjem meritokracije i etike u visokoj znanosti. Istaknula je situaciju s doktoratom Vice Mihanovića kao i situaciju s izvanrednom profesurom ministra Marija Banožića.
– Akademska samouprava i autonomija sveučilišta je okvir za djelovanje postupanje i slobodu sveučilišne, odnosno akademske zajednice i otvara prostor za samostalno kreiranje kako studijskih programa, tako i izbor nastavnika i utvrđivanje pravila upisa studenata sve ono što čini esenciju svake autonomije sveučilišta koja je u konačnici i ustavno zajamčena, i odluke ustavnog suda iz 2000. godine su nama okvir za postupanje. Krovno strateško tijelo, savjetodavno tijelo nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanosti i tehnološki razvoj, treba utvrditi minimalne etičke standarde koja sva visoka učilišta moraju ugraditi u svoje etičke kodekse. Uglavnom, odgovornost je na akademskoj zajednici, poručio je državni tajnik Šušak.
Zastupnica Glasovac komentirala je kako je u Hrvatskoj problem što akademski sustav ‘ne služi društvu, ne služi studentima, ne služi čak ni državi, nego služi samima sebi, dijeljenju sinekura, zarađivanju, poslovnom modelu i produciranju i unesrećivanju ljudi’. Kritizirala je i bolonjski sustav koji se uveo kako bi se povećao broj visoko obrazovanih ljudi, ali da se neke stvari od njegovog uvođenja do danas nisu riješile.
– Uz dužno poštovanje autonomiji sveučilišta, sveučilišta nisu otoci za sebe. Ona trebaju biti ta koja su društveno odgovorna i da ne može sve funkcionirati u tom nekom mikrokozmosu gdje smo sami sebi svrha. Sve je postala borba nekakve novce, lov na studente kao nekakav kapital, kao nekakav izvor školarina i financiranja, ali zapravo te mlade ljude, nitko ne vidi. Popis reguliranih profesija mora se revidirati, dodala je Glasovac.
‘Ako mislimo zadržati ovoliki broj nastavnika i visokih učilišta, moramo se otvoriti inozemstvu’
S njom se, u određenoj mjeri, složio i državni tajnik, posebice oko bolonjskog sustava za koji je rekao da se uvodio ‘preko koljena’ te da se neki nedostaci od uvođenja do danas nisu ispravili. Napomenuo je kako je ministar Radovan Fuchs zamolio rektore više puta da međusobno analiziraju primjenu ‘bolonje’, probleme u provedbi i mogućnosti za uklanjanje određenih nedostataka. Istaknuo je kako je to složen i trom sustav koji se teško mijenja, ali da je ipak najveći problem sve manji broj djece, odnosno učenika pa zatim i studenata.
– Imamo drastičan pad broja upisanih studenata. Ove je godine nakon oba upisna roka ostalo neupisano 11 i pol tisuća kvota odnosno mjesta. Podaci su poražavajući jer imamo loš interes. U proteklih šest do sedam godina mislim da smo izgubili preko 35 tisuća studenata na upisu. Naravno, vi već danas možete znati koliko ćete za 12 godina studenata imati državljana RH, ali ono što je veliki sistemski problem kod nas je mali obuhvat srednjoškolskih učenika gimnazijskim programom. Nama je jedno od rješenja svakako internacionalizacija visokog obrazovanja, odnosno upisivanje stranih studenata. Ako mislimo zadržati ovoliki broj nastavnika i ovoliki broj visokih učilišta, definitivno se moramo otvoriti inozemstvu, a to znači ukloniti prepreke ili barijere za upis inozemnih studenata i iz trećih zemalja izvan EU, poručio je Šušak.
‘To naše bildanje kvota na javnim visokim učilištima rezultiralo je smanjenjem kvalitete studija’
Da rješenje nije u povećanju kvota za primjer je naveo FER koji je radio analizu. Rezultati su pokazali da im se nije isplatilo povećavati kvote broja upisanih jer bi studenti koji bi išli na korist povećanja kvote, ne bi završili studij ili ga ne bi završili u roku.
– To naše bildanje kvota na našim javnim visokim učilištima svakako je rezultiralo smanjenjem kvalitete studija, smanjenjem kvalitete kadrova, odnosno smanjenjem studenata koji stječu diplomu kao javnu ispravu i smanjenjem njihove sposobnosti prilagodbe ili produktivnosti na potrebama tržišta rada. Ono što nama u sustavu ovoga trenutka nedostaje jesu informacije o kvaliteti, broju studenata jer naprosto pod krinkom autonomije i akademske samouprave nije bio obvezan niti informacijski sustav koji država izradila, a da ga sveučilišta koriste, rekao je Šušak.
Dodao je kako je u svim novim zakonskim propisima navedeno kako se za pokretanje novih studija potrebno uskladiti s potrebama tržišta rada. Sukladno tome, tražit će se mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji će to dati AZVO-u što će se uzimati u obzir kod akreditacije studija.
– Tako će agencija dobiti mišljenje HZZ-a o potrebama otvaranja recimo devetog diplomskog studija povijesti ili šestog doktorskog studija povijesti ili ne znam ni ja kojeg agronomije u Hrvatskoj. To je pitanje društvene odgovornosti. Do sada država nije imala nikakav mehanizam, jer su sva javna sveučilišta samo stalno akreditirala studije i podnosila račune državi. Za razliku od privatnih visokih učilišta koja su morala ići preko agencije. Sada sva naša visoka učilišta moraju akreditirati nove studije preko AZVO-a, izjavio je državni tajnik Šušak.
Poteglo se i pitanje o tome trebaju li dekani ispunjavati imovinske kartice
U raspravi je sudjelovao i HDZ-ov zastupnik Rade Šimičević koji se složio oko toga da se treba nešto poduzeti po pitanju studijskih programa koje nitko ne upisuje kao i oko kvota. Uz to je naglasio problem nedostatka stručnog kadra, odnosno nastavnika koji bi predavali djeci u školi te se osvrnuo na status nastavnika koje se percipira u javnosti.
– Imamo sve manje djece, imamo sve više škola, imamo sve više zaposlenih, ali zapravo nemamo stručnih ljudi i tu prije svega mislim na područje matematike, fizike, kemije, informatike i likovne te glazbene umjetnosti. Ono što ja želim poručiti je da je doista krajnje vrijeme da se krene ulagati u ljude. Naši su nastavnici izvrsni u svom radu, oni imaju autoritet u školama, međutim kad se izađe iz škole odmah se govori o ljudima da rade tri sata, pet sati i slično. Da bismo privukli ljude u odgojno-obrazovna područja onda doista trebamo i voditi računa koliko su ti ljudi plaćeni. Danas je percepcija javnosti je da u sustav odgoja i obrazovanja ne idu najbolji, a mi moramo učiniti sve ili kroz plaće ili kroz položaj u društvu ili kroz određena druga materijalna davanja da to bude primarno odabir mladih ljudi jer bez znanja nemamo ni budućnosti, poručio je Šimičević.
Na kraju rasprave, zastupnica Orešković upitala je državnog tajnika što misli o tome da se ispunjavanje imovinske kartice ponovno uvede za dekane. Šušak je odgovorio da mu ‘zdrava ljudska logika nalaže da se slaže’ s time.
