Državni tajnik postao dekan na čiji je faks upalo 18 osoba, sindikat se hvali: ‘Vlada nas je poslušala’
Na fakultet, gdje je privremeni dekan novi državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Nikola Mrvac, ovo ljeto pravo upisa ostvarilo je tek 18 osoba. Ukupna kvota za studije pak je bila 106, a na dva studija nitko nije ostvario pravo upisa. Unatoč takvim podacima Akademski sindikat hvali se time što je jedan dekan imenovan državnim tajnikom i tvrde da ih je Vlada poslušala kada su govorili da na takvoj poziciji mora biti osoba koja je zaposlena u sustavu visokog obrazovanja.
Andrej Plenković i Nikola Mrvac | foto: Sisačko-moslavačka županija, srednja.hr
Među novim državnim tajnicima, kako smo pisali, jest i Nikola Mrvac u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih. Mrvac je zadnje dvije godine bio privremeni dekan Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je na ovogodišnjim upisima prvog roka doživio debakl.
Na dva studija na Metalurškom pravo upisa ostvarilo – nula maturanata
Na ljetnom upisnom roku, pokazuju podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje, pravo upisa na taj je fakultet ostvarilo 18 osoba, dok je kvota bila za 106 studenata. Tako čak na dva studija, metalurgije i izvanredni studij ljevarstva, nitko nije ostvario pravo upisa. Na metalurgiji je inače bilo mjesta za 33 studenata, a na ljevarstvu za njih 20.
Sreće s brojem zainteresiranih studenata Metalurški nije imao ni na svoja druga dva studija. Na redovnom studiju sigurnosti, zdravlja na radu i radnog okoliša mjesta je bilo za 23 studenata, a pravo upisa ostvarilo je deset osoba. Na izvanrednom studiju istog imena mjesta je bilo za 30 studenata, pravo upisa ostvarilo je njih osam. Šansu za popravak Metalurški može imati na drugom, jesenskom roku upisa ako ih otvori za svoje studije.
Ovakvi podaci na Metalurškom bili su i prije nego što je na čelo fakulteta došao Mrvac. Postavio ga je još bivši rektor Damir Boras, a zatim i aktualni rektor Stjepan Lakušić, sve da spasi taj fakultet od slabe zainteresiranosti. Ranije je Mrvac bio dekan Grafičkog fakulteta. Ove godine na Metalurškom su smanjili kvote i najavili neke nove studije, no ni to nije pomoglo. Unatoč tome rektor Lakušić, kada je nedavno Senat potvrđivao novu dekanicu tog fakulteta, za Mrvca je imao samo riječi hvale. Napomenimo da prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje Ministarstvo ne snosi troškove izvođenja nastave na programima gdje se upisalo manje od deset studenata, osim kada to posebno odobri ministar.
Akademski sindikat: ‘Poruka je predsjedniku Vlade bila da na mjesto državnog tajnika imenuje osobu koja ima dovoljno znanja’
Riječi hvale imaju i u Akademskom sindikatu odakle su poslali priopćenje u kojem tvrde da ih je Vlada poslušala i za državnog tajnika imenovala dekana. Naime, oni su ranije govorili da državni tajnik mora biti netko iz sustava visokog obrazovanja. Podsjetimo, predsjednik Akademskog sindikata koji postoji od početka ove akademske godine je Miljenko Šimpraga, bliski suradnik bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu, Damira Borasa. Šimpraga je inače jedan od osnivača Nezavisnog sindikata znanosti odakle je izbačen. Pamti ga se jer ga je bivši rektor postavio kao privremenog dekana na Filozofskom iako je Šimpraga djelovao na Veterinarskom fakultetu.
– Vlada RH poslušala je Akademski sindikat i za državnog tajnika u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih imenovala dekana. Akademski sindikat je priopćenjem za javnost prije četiri mjeseca upozorio budućeg predsjednika Vlade RH da novi državni tajnik za visoko obrazovanje i znanost u Ministarstvu znanosti i obrazovanja mora biti osoba koja je bila zaposlena u sustavu visokoga obrazovanja. Naime, poruka je predsjedniku Vlade bila da na mjesto državnog tajnika za visoko obrazovanje i znanost imenuje osobu koja ima dovoljno znanja, vještine i iskustva u vođenju toga sustava. To znači da je u tom sustavu radila 20 i više godina i da je tijekom karijere bila i na upravljačkim funkcijama – u rektoratu, ili, u najmanju ruku, u dekanatu, napisali su u priopćenju.
Istaknuli su da prijašnji državni tajnik nije bio znanstvenik ni sveučilišni nastavnik. Posljedica toga je, napomenuli su, da novi zakoni u sustavu visokog obrazovanja ne razvijaju sustav, već ga urušavaju.
– Naime, pravne analize zakona koji su doneseni u mandatu ministra Fuchsa, pokazale su da se u pozadini niza zakonskih odredbi jasno ocrtava koncept uspostavljanja političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom, što u konačnici može dovesti do urušavanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja. Drugim riječima, to će u širem kontekstu donijeti dugoročno štetne posljedice za razvoj hrvatskoga društva i za demokratski ustroj hrvatske države, jer je Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti sistemski zakon koji sada znači cjelovitu reformu sustava visokog obrazovanja i znanosti te promjenu niza drugih zakona i podzakonskih akata, stoji u priopćenju Akademskog sindikata.
