Dvije nastavnice napisale rad o Vaterpolskom klubu Jug, objavio ga prestižni znanstveni časopis
Ukupno 69 trofeja, od čega trideset i šest nacionalnih prvenstava – pogađate, najsažetiji je opis Vaterpolskog kluba Jug, jednog od najuspješnijih sportskih klubova u povijesti Hrvatske. Baš je nedavno Jug proslavio stotu obljetnicu svoga postojanja, a za rođendan mu je stigao i lijepi poklon. Nastavnice sa Sveučilišta u Dubrovniku napisale su rad o povijesti kluba, a objavio ga je ugledni međunarodni znanstveni časopis.
Irena Ipšić (desno gore) Barbara Đurasović (desno dolje) | foto: VK Jug, Sveučilište u Dubrovniku, Academia.edu
Stoljetna povijest jednog od najtrofejnijih sportskih klubova u Hrvatskoj, Vaterpolskog kluba Jug, postala je tema jednog znanstvenog rada. Njegove su autorice profesorica Irena Ipšić i naslovna docentica Barbara Đurasović sa studija Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku. Njihov rad pod nazivom The century-long history of water polo club Jug Dubrovnik objavljen je u prestižnom međunarodnom časopisu Sport in History, koji izdaje svjetski priznati nakladnik Taylor and Francis, pohvalilo se nedavno Sveučilište u Dubrovniku.
Znanstveni radovi o sportskim klubovima u Hrvatskoj su rijetkost
S obzirom na to da znanstveni radovi kojima su tema sportski klubovi u Hrvatskoj nisu toliko česta pojava, odlučili smo kontaktirati autorice, kako bi nam pobliže objasnile čime su se u radu bavile. I Đurasović odmah na početku ističe da su teme iz povijesti sporta u Hrvatskoj prilično slabo obrađene.
– Posljednji koji se, do sredine devedesetih, bavio poviješću sporta, pa tako i dubrovačkog, bio je profesor i sportski djelatnik Milivoj Petković. Češće su sportske monografije objavljivane povodom velikih klupskih jubileja. Jedna takva je i monografija VK Jug 5 do 100, autora Željana Konsua. Nije čudno što to izdanje nazivaju Jugovom enciklopedijom, jer je knjiga na preko šeststotina stranica. Listajući to vrijedno klupsko izdanje, došle smo na ideju pokušati znanstveno obraditi povijest najuspješnijeg momčadskog kolektiva u Hrvatskoj, kaže Đurasović.
Ipšić otkriva kako je odmah prepoznala historiografsku vrijednost ideje svoje kolegice da pišu o klubu koji je prošle godine proslavio točno sto godina. Nada se i da će njene kolege znanstvenike teme iz povijesti sporta u buduće više privlačiti, s obzirom na zanimljive i važne sportske uspjehe.
Osim uspjeha, autorice su analizirale i krize
U samom je radu iznesen povijesni prikaz razvoja VK Jug, a uz to su autorice identificirale ključne faze u njegovoj stogodišnjoj povijesti. Osim uspjeha, analizirana su i razdoblja u kojima klub nije imao zapaženije rezultate i razlozi koji su doveli do krize.
– Uz ključne osobe, istaknute igrače i trenere, u radu je obrađen i klupski ustroj, način financiranja te utjecaj dobrog upravljanja na dugovječnost i kontinuitet rezultata. Ono što je posebno važno kroz u radu se pokušao dati odgovor tog fenomena vaterpola u Dubrovniku koji je postao sportsko identitetsko obilježje Grada. Vaterpolo se utkao u kôd grada i njegovih stanovnika. Svaku su utakmicu i baš svaku pobjedu Dubrovčani slavili uz vaterpoliste. Tako je bilo i za prvi doček novog državnog prvaka. Slavlje je bilo veličanstveno, a gruška riva tijesna za sve navijače. Kad su se prvi državni prvaci u povijesti dubrovačkog športa iskrcali iz parobroda, nastalo je opće slavlje, svirala je limena glazba, pobjednike su darivali cvijećem i lovorovim vijencima, a zatim se u povorci iz gruške luke uputili prema povijesnoj jezgri i Stradunu. A tako je sve do danas, navodi Đurasović.
U bogatoj povijesti kluba, zbrojile su to autorice rada, Jugaši su osvojili ukupno 69 trofeja, od čega trideset i šest nacionalnih prvenstava čime su se nametnuli kao rekorderi među hrvatskim klubovima u svim sportovima. Značaj uspjeha Juga time je veći ako se u obzir uzme činjenica da Dubrovnik sa svojih 40.000 stanovnika i nije toliko velik grad. Rijetko koji europski te veličine može se pohvaliti tolikim medaljama. Tim više, naglašava Ipšić, što manji gradovi nerijetko imaju i problem s financiranjem izgradnje zahtjevnijih infrastrukturnih objekata.
– To je slučaj i s Dubrovnikom. Prvih četrdeset godina postojanja kluba, i to vrlo uspješnih godina, u kojima se redovito osvajaju medalje, uvjeti za treniranje su bili vrlo loši i ponajviše su ovisili o mnogim vanjskim faktorima. Treninzi i utakmice na domaćem terenu održavani su u moru, u uvali Danče i Staroj gradskoj luci, kada i ako bi vremenski uvjeti to dopustili. I to samo u toplijim mjesecima, što je značilo da igrači tijekom zimskih mjeseci nisu ni bili u mogućnosti trenirati. To dodatno pojačava dojam o uspjehu koji su u to vrijeme ostvarivali, navodi Ipšić.
Dobar dio stare građe sačuvan je u Državnom arhivu, pronašle su i prvi statut kluba
U prikupljanju materije za izradu rada korisno im je bilo to što je Jug pažljivo čuvao svoju arhivu. Svi važni klupski dokumenti sačuvani su u Državnom arhivu u Dubrovniku pa su temeljem njih Ipšić i Đurasović mogle kvalitetno rekonstruirati prvih 60 godina kluba.
– Pronađen je i prvi Jugov statut. Starija dubrovačka periodika također nam je pomogla u rekonstrukciji važnijih datuma, dok su događaji iz posljednja tri desetljeća rekonstruirani temeljem službene klupske statistike i podataka s web stranica krovnih vaterpolskih institucija. Od velike su važnosti bili i kontakti sa živućim legendama kluba – bivšim i sadašnjim igračima te upravom kluba, odgovara Đurasović na naše pitanje kako su prikupljale materijale.
Pad u drugu ligu šezdesetih posebno je zanimljivo razdoblje
Zanimalo nas je i koja im je crtica iz povijesti kluba bila najzanimljivija ili što ih je najviše iznenadilo. Đurasović kaže kako joj je posebno zanimljiva bila prva i jednina velika rezultatska kriza kluba do koje je došlo po izgradnji suvremenog plivališta u Gružu. Jug je imao najslabije uvjete treniranja u državi i završio je u drugoj ligi.
– Još 1939. Split pa 1940. Zagreb dobivaju svoja prva plivališta. Jugaši su trenirali u moru, na Dančama, a službene utakmice igrali također u moru, u Gradskom portu. Bila je to jedinstvena kombinacija koja je obilježila prvih 40 godina djelovanja kluba. U samom Gradskom portu svaka je prvenstvena utakmica bila senzacija jer bi se uz rub postavljenog plivališta natiskalo više od dvije tisuće Dubrovčana. I nisu se susreti pratili samo sa tribina jer na njima je bilo nedovoljno mjesta za sve koji su željeli pratiti Jug. Gradske zidine su bile prepune gledatelja, a ništa manja gužva ne bi bila niti na moru jer su vjerni navijači uplovljavali u Porat i na barkama pratiti utakmice. S pravom se može reći kako su ih do vrha i uspjeha nosile romantičarske karakteristike jer odlike jugaša bile su obilježene klupskom pripadnosti, samoprijegorom, borbenosti, upornost i željom za nastup u redovima prve momčadi. Jugaši su uskočili u novi bazen 1961. godine, no novi ambijent i suvremeni uvjeti nisu donijeli očekivane rezultate. Zapravo, nitko nije mogao slutiti da je dan otvaranja dugo očekivanog bazena figurativno označio i datum početka velike Jugove krize duge čak dva desetljeća, prepričava Đurasović.
Odsutnost natprosječnih igrača i nedostatak zamjena za starije igrače dovele su do prave i ozbiljne nestabilnosti. Na vrhu su tada zasjali Mladost i Partizan i to se zadržalo čak 18 godina. Godine 1964., navodi, Jug se našao na zadnjem mjestu u prvoj ligi, a nakon toga je dvije godine proveo u drugoj. Ipšić kako je njoj najzanimljivija faza iz povijesti kluba igranje i treniranje u moru. To je razdoblje, kako smo spomenuli, rekonstruirano iz arhivskih dokumenata o kojima su ovisile, pa je bilo i istraživački najzahtjevnije.
Ponosne što im je rad objavio Sport in History
Znanstveni časopis u kojemu je njihov rad objavljen, Sport in History, je međunarodni znanstveni časopis koji djeluje u okvirima Britanskog društva za povijest sporta, a izdaje ga svjetski priznati nakladnik Taylor and Francis. U njemu se objavljuju isključivo izvorna znanstvena istraživanja temeljena na arhivskoj građi iz povijesti sporta i rekreacije i to nakon strogog recenzentskog postupka, objašnjava Đurasović.
– Prema statističkim podacima dostupnim na stranicama časopisa samo 35 posto svih zaprimljenih radova je prihvaćeno za objavu. Pored toga, temama iz humanističkog znanstvenog područja je puno teže postići objavljivanje u visoko rangiranim međunarodnim časopisima. Kad se sagleda sve navedeno, od dugogodišnje tradicije u objavljivanju znanstvenih radova, rankingu časopisa, njegovoj kvaliteti i području utjecaja, možemo reći da smo iznimno zadovoljne što je naš rad o Jugu objavljen u jednom takvom časopisu. To je garancija da će se tekst o Jugu čitati u okvirima međunarodne znanstvene zajednice, te da će podaci iz povijesti VK Jug biti uvršteni i u neke druge buduće publikacije, zaključuje Ipšić koja otkriva i da je na studiju Povijesti Jadrana i Mediterana u planu i pokretanje kolegija o povijesti sporta na tom području.
