Dvoje rektora za srednja.hr komentira novi način državnog financiranja fakseva: Mišljenja su podijeljena
Kada su u pitanju programski ugovori, novi način financiranja znanosti i visokog obrazovanja, rektori su podijeljeni. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, kaže da su takvi ugovori poželjan okvir za njenu instituciju. Ona ih je potpisivala i u prošlosti ispred riječkog sveučilišta kao jedne od rijetkih institucija. No svjesna je da treba pričekati pregovore jer potencijalni problemi upravo tu mogu izbiti na površinu. Stjepan Lakušić, rektor našeg najvećeg Sveučilišta u Zagrebu, inače dosta kritičnog prema novim propisima i programskim ugovoirma, nije zadovoljan. Posebno ga smeta što nijedan komentar iz rektorata nije u potpunosti prihvaćen u javnoj raspravi o programskim ugovorima. To mu pokazuje, kaže, da je u maloj mjeri u obzir uzeto mišljenje akademske zajednice.
Foto: srednja.hr
Nakon žestoke jave rasprave nešto izmijenjena Uredba o programskom financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta stupila je na snagu. Ona pobliže definira što su i kako će funkcionirati programski ugovor, novi model državnog financiranja znanosti i visokog obrazovanja. Taj model, barem teoretski, predviđa novčane nagrade za institucije koje ispunjavaju svoje strateške ciljeve, a trebao bi biti i transparentniji.
Nakon što je spomenutu uredbu Vlada izglasala i time donijela na sjednici, odlučili smo pitati rektorice i rektore što misle. Upit smo, očekivano, poslali na naše najveće i vodeće Sveučilište u Zagrebu koje je uputilo najvokalnije kritike prema programskim ugovorima i Uredbi. Osim zagrebačkog, za komentar smo upitali i Sveučilište u Rijeci koje je manje, a već ima iskustva s programskim ugovorima jer su ih jednom s državom već potpisali, za razliku od većine ostalih.
Sveučilište u Zagrebu: ‘U vrloj malo mjeri u obzir uzet stav akademske zajednice’
Kako je za srednja.hr istaknuo rektor Stjepan Lakušić, zagrebačko je sveučilišta izradilo analizu prema kojoj je tek 4 posto komentara u javnoj raspravi oko Uredbe – prihvaćen. Samo Sveučilište je uputilo 31 komentar, a niti jedan od njih zakonodavac nije u potpunosti prihvatio; njih 25 nije prihvaćeno, tri su primljena na znanje, a tri su, kaže, djelomično prihvaćena.
– Drugim riječima, ukupno čak 90,32 posto komentara Sveučilišta u Zagrebu nije uvaženo, odbijeno je ili prihvaćeno na znanje, dok su samo tri komentara djelomično prihvaćena. Vrlo je slična situacija i s prijedlozima koje su u procesu savjetovanja uputile sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Sukladno svim ovim podacima, vidljivo je kako je zakonodavac u formuliranju konačnoga teksta Uredbe u vrlo maloj mjeri u obzir uzeo stav akademske zajednice. U savjetovanju su prihvaćeni samo marginalni komentari, a od bitnih zahtjeva adresirana su samo pitanja vremenskoga okvira za sklapanje programskog ugovora (ne znamo na koji način, jer se ne daje jasan odgovor) te izmjena i dopuna programskoga ugovora. Međutim, u bitnome koncept Uredbe ostaje isti, a on znači slabljenje položaja sveučilišta i dijelom položaja rektora u odnosu na sastavnice, te potpunu podređenost sveučilišta resornom Ministarstvu u pogledu financija, kaže zagrebački rektor Lakušić za srednja.hr.
Zagrebačko sveučilište artikuliralo je, dodaje, neke bitne zahtjeve, kao što je odnos sveučilišta i sastavnica u pregovorima i pitanje pregovaranja oko osnovne proračunske komponente. Zahtijevali su da se mijenja vremensko važenje ugovora, pregovaračkog postupka, da se mijenja način izmjena i dopuna ugovora, da se novac doznačava fakultetima preko sveučilišta.
– Također, u komentarima je Sveučilište upozorilo kako je iz konačnoga teksta nužno ukloniti mogućnost jednostranoga raskidanja programskoga ugovora, što na temelju Prijedloga uredbe, može učiniti resorno Ministarstvo na temelju članka 16., stavka 4., zaključuje rektor Lakušić na naše konkretno pitanje s čim će sveučilišta u finalnoj verziji Uredbe imati problema u praksi.
Sveučilište u Rijeci: ‘Za nas je ovo poželjan okvir, ali…’
Uredba o programskom financiranju, ističe riječka rektorica Snježana Prijić Samaržija, slijedi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je unio značajne promjene u sustav sveučilišta na način da je daleko veću ulogu i samostalnost dao fakultetima koji imaju pravnu osobnost u odnosu na sveučilišta koja su osnivači. Važan iskorak je svakako to što se radi o cjelovitim programskim ugovorima, kaže, koji po prvi puta uključuju i plaće zaposlenih. To teorijski znači i veću autonomiju i odgovornost, kaže, na razini sveučilišta, vezano uz planiranje razvoja.
– Tri kategorije financiranja sveučilišta – osnovno, razvojno i izvedbeno vrlo je uobičajeno i usklađeno s praksom programskog financiranja u Europi. Sveučilište u Rijeci ima iskustvo sudjelovanja u programskom financiranju temeljem rezultata i izvedbe jer smo bili jedni od rijetkih potpisnika u prethodnom razdoblju tako da to za nas nije novo, a predstavlja poželjan transparentan, za sve jednak i meritokratski i način financiranja rada. Nama je najmanje prihvatljivo da se financiranje odvija temeljem nejasnih kriterija, arbitrarno ili kroz snagu utjecaja, tako da je programsko financiranje za nas poželjan okvir, argumentira riječka rektorica.
Ovoga je tjedna na riječkom sveučilišta, kazala nam je, održana sjednica Senata na kojoj su usuglasili stav da su zainteresirani što prije započeti s pregovaranjem.
– Međutim, o potencijalnim izazovima više ćemo znati kada uđemo u proces pregovaranja jer ćemo tek tada vidjeti formulu i iznos koji će biti predložen od strane MZO za osnovno financiranje, a koje određuje i visinu ostalih komponenti. Drugo, tek će proces pregovaranja pokazati koliko će se podržavati integrativne aktivnosti ciljane razvoju cijelog sveučilišta, a koliko će se kao ključni partneri u definiranju ciljeva i izvedbi smatrati fakulteti s pravnom osobnosti što potencijalno može dovesti do dezintegracije sveučilišta. Vrlo smo otvoreni pregovaračkom procesu s MZO-om pa će o tijeku pregovora i metodologiji ovisiti i naš stav o tome treba li išta u budućnosti revidirati, zaključuje rektorica Prijić Samaržija.
