Pretraga

Ekonomija povećala upisnu kvotu za 935 mjesta, a ministrica zaprijetila da to država neće plaćati

A- A+
8. svibnja 2019.
Faks
A- A+

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prema Odluci o upisnim kvotama za sljedeću akademsku godinu, 2019./2020., upisat će 2545 studenata. Iako se često upozorava da ionako imamo previše studenata ekonomije i sličnih fakulteta, Ekonomski fakultet odlučio je povećati kvotu za gotovo 60 posto. Ministrica Divjak kaže da je odluka donesena bez ikakvih razgovora s Ministarstvom te da povećanje kvote nije opravdano, a da se bez opravdanja ova nova mjesta neće moći financirati iz državnog proračuna.

Ekonomski fakultet u Zagrebu/ Foto: Ivan Božić|srednja.hr

Senat Sveučilišta u Zagrebu je na sjednici održanoj 19. ožujka donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2019./2020. 

Izdvojeni članak
studenti sjede u dvorani i slušaju predavanje

Sveučilište u Zagrebu objavilo upisne kvote za 2019./2020.: Više je mjesta nego lani

Daleko najviše upisnih mjesta je na studijima s područja društvenih znanosti, a Ekonomski fakultet značajno je povećao broj mjesta. Naime, ove akademske godine, 2018./2019., taj fakultet moglo je upisati 1.610 studenata, a sljedeće akademske godine, 2019./2020., moći će ga upisati čak njih 2.545.

Ministrica traži opravdanje za ovakvu odluku

Ministrica Blaženka Divjak za jutarnji.hr rekla je da je Sveučilište ovakvu Odluku donijelo bez konzultacija s Ministarstvom. Posebno je istaknula da takvo povećanje upisne kvote nije opravdano, posebno s obzirom na Odluku Vlade o programskom financiranju.

– Ako se to neće opravdati, dodatna se mjesta neće moći financirati iz državnog proračuna. Stoga tražim da se ne zlorabi autonomija sveučilišta, nego da se odgovorno odnosimo prema potrebama gospodarstva i sredstvima poreznih obveznika, rekla je ministrica za spomenuti izvor.

Dekan Ekonomije ponudio čudno opravdanje

Dekan Ekonomskog fakulteta, Jurica Pavičić, opravdanje pokušava pronaći u činjenici da je Ekonomski fakultet od akademske godine 2015./2016. počeo izvoditi integrirane preddiplomske i diplomske sveučilišne studije i u skladu s izdanim potvrdama Ministarstva zannosti i obrazovanja od 2019./2020. više ne upisuje studente na diplomske sveučilišne studije.

Izdvojeni članak

[FOTO] Pogledajte kako je Ekonomski fakultet u Zagrebu izgledao prije 55 godina

– Odlukama o upisnim kvotama za iduću godinu, ukupna upisna kvota Ekonomskog preraspodijeljena je s upisnih kvota na diplomskim sveučilišnim studijima na studijske programe koje izvodi fakultet, obrazložio je za jutarnji.hr dekan Pavičić.

Ovo obrazloženje bilo bi možda logično kada bi situacija bila takva da je Ekonosmki fakultet potpuno ukinuo diplomski studij i time izgubio studente koji su na njemu studirali. Međutim, oni su diplomski studij samo spojili u integrirani s preddiplomskim, pa se broj studenata koji su na četvrtoj i petoj godini ne smanjuje, to jest, studenti moraju završiti svih pet godina studija. Jedino što se promijenilo neupisivanjem studenata na diplomski studij jesu novci koje je na konto toga Ekonomski fakultet dobivao.

Treba li našem gospodarstvu još 1000 ekonomista?

Na Odluku o povećanju kvota za komentar smo zamolili i Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. Oni kažu da je ovo put to hiperprodukcije ekonomista.

– Činjenica je da je studij ekonomije tražen među populacijom srednjoškolaca završnih godina, no potrebno je uzeti u obzir da je visoko obrazovanje dvosmjerna ulica koja bi trebala spajati gospodarstvo, odnosno tržište rada i “bazen” radnika. Koja je svrha dodatnog povećanja kvota na studiju ekonomije je pitanje za donositelje ove odluke. Treba voditi računa o ekonomskim smjerovima jer postoje i studiji na privatnim visokim učilištima, a ovo naslućuje da dolazi do potencijalne hiperprodukcije ekonomista. Hrvatski zavod za zapošljavanje prošle je godine izdao preporuke koje govore da je potrebno povećanje kvota kao što su medicina, računarstvo i logopedija, a govorilo se čak i o smanjenu kvota za ekonomiju. Svakako, stajališta smo da je potreban snažniji dijalog između svih dionika visokoobrazovnog sustava prilikom donošenja navedenih i sličnih odluka. Potrebno je osluškivati potrebe svih resora i sukladno tome kreirati odluke. Ono što je upitno u cijeloj situaciji jest činjenica je li sukladno situaciji u gospodarstvu neophodno upisati gotovo 1000 budućih ekonomista?, rekao nam je Ivan Biošić ispred Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH.
POVEZANI čLANCI