Ekonomski fakultet slavi 100. rođendan: Provjerili smo što se sve događalo u povijesti najvećeg faksa u Hrvatskoj
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ove godine slavi svoj 100. rođendan. U svojoj stoljetnoj povijesti mijenjao je nekoliko lokacija, nazivao se različitim imenima i obrazovao preko 86.000 studenata. Danas je to najveći fakultet u Hrvatskoj koji prati trendove razvoja obrazovanja i koji je zbog svoje kvalitete prepoznat u svijetu. Za ovaj veliki 100. rođendan prokopali smo arhivu i pronašli zanimljive crtice iz povijesti ovog fakulteta.
Ekonomski fakultet u Zagrebu ove godine slavi 100. rođendan! | foto: EFZG
Ekonomski fakultet u Zagrebu danas pohađa oko 9.000 studenata, što ovaj faks čini najvećom visokoobrazovnom institucijom u Hrvatskoj. Na zagrebačkoj ekonomiji trenutno se održavaju sveučilišni i stručni studiji na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, i to na dvije lokacije – na zagrebačkim Sveticama te na Sveučilišnom kampusu Borongaj.
Velik izbor studija iz različitih područja ekonomije i sama razgranatost ove struke dokazuje kako se unazad sto godina Ekonomski fakultet izgradio u kvalitetnu visokoobrazovnu instituciju koja je proizvela preko 86.000 stručnjaka ekonomije, od kojih je 856 doktora znanosti. Također, Ekonomski fakultet jedna je od rijetkih institucija koja se može pohvaliti velikim brojem profesora koji su bili redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – njih čak 18.
– Od 1920. godine brojni pojedinci su utkali mnogo truda i uspjeha gradeći temelje ekonomske znanosti i struke, stvarajući prepoznatljivost i snagu našeg Fakulteta. Preuzimajući prvi mandat dekana Fakulteta, posebna je odgovornost bila na meni da nastavim s izgradnjom budućnosti te osnaživanjem integriteta Fakulteta, pojedinaca i struke. Iako smo se ove godine suočili s velikim izazovima, smatram da smo se zajedničkim snagama svih djelatnika uspješno izdigli iznad situacije i u kratkom vremenu uspostavili normalno odvijanje svih poslovnih procesa kako bi osigurali da oko 9.000 mladih ljudi uspješno nastavi svoj osobni i profesionalni razvoj na našem Fakultetu, rekao je dekan Ekonomskog fakulteta Jurica Pavičić za srednja.hr
Kako je Stjepan Radić utjecao na stvaranje Ekonomskog fakulteta
Sve je počelo završetkom Prvog svjetskog rata i osnivanjem Tečaja za naobrazbu učitelja u višim trgovačkim školama pri Kraljevskoj tehničkoj školi, što se i prije završetka prve školske godine pokazala greškom zbog loše organizacije. Velik broj zainteresiranih studenata za područje ekonomije, između ostalog, doveo je do izdvajanja navedenog Tečaja i osnivanja Visoke škole za trgovinu i promet, što je preteča današnjeg Ekonomskog fakulteta.
Studenata koji su krenuli na nastavu 1920. godine bilo je preko 900, a slušali su program u trajanju od 3 godine, odnosno 6 semestara. Zbog velikog broja studenata, Visoka škola za trgovinu i promet nije imala jedinstven prostor već se nastava slušala u nekoliko zgrada u centru Zagreba – u Tehničkoj visokoj školi koja se nalazila u zgradi današnjeg Muzeja za umjetnost i obrt, u zgradi današnjeg Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, u muzeju Mimara gdje se tada nalazila I. realna gimnazija…
Dio nastave Visoke škole za trgovinu i promet se održavao u Tehničkoj visokoj školi koja se nalazila u zgradi današnjeg Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu | foto: nsk.hr
Velik broj studenata, manjak prostora i preopterećena satnica bili su najveći problemi Visoke škole za trgovinu i promet. Kako bi se ovi problemi riješili, Stjepan Radić je, u svojstvu ministra prosvjete u vladi Kraljevine Jugoslavije, 1925. godine izmijenio naziv Visoke škole u Ekonomsko-komercijalnu visoku školu s pravnim položajem sveučilišnog fakulteta te produljio nastavu na 4 akademske godine.
Ovaj potez trebao je riješiti problem prostora pa je tako 1927. godine izgrađena nova zgrada na uglu današnje Bauerove i Zvonimirove ulice u kojoj se od 1928. do 1952. godine održavala nastava. Kako bi se zgrada mogla održavati, ubrzo nakon izgradnje nadograđen je i produžetak zgrade u Bauerovoj ulici u kojem su izgrađeni stanovi za profesore te stanovi za najam.
Prva zgrada Ekonomsko-komercijalne visoke škole nalazila se na uglu Bauerove i Zvonirmirove | foto: EFZG arhiva
Nakon više od desetak godina djelovanja Ekonomsko-komercijalne visoke škole na uglu Bauerove i Zvonimirove, pojavila se potreba za većim prostorom, što je dovelo do kupnje zemljišta na Sveticama i planiranja nove, velike zgrade fakulteta. Svim planovima se ispriječio Drugi svjetski rat, kada se prekida gradnja nove zgrade, a nastava se održava otežano jer se u dio stare zgrade uselila njemačka vojska.
Selidba na Svetice
U jeku rata dolazi i do izmjene naziva visoke škole pa tako ona postaje Hrvatska ekonomsko-komercijalna škola, no slomom Nezavisne države Hrvatske vraća joj se stari naziv. Od 1947. visoka škola postaje dijelom Sveučilišta u Zagrebu i dobiva naziv Ekonomski fakultet, a nastavlja se i izgradnja nove zgrade na Sveticama. U novu zgradu na Sveticama studenti i profesori službeno su uselili 1952. godine.
Zgrada Ekonomskog fakulteta na Sveticama u Zagrebu krenula je s izgradnjom 1950. godine | foto: EFZG arhiva
Kako se društvo nakon rata oporavljalo, sve više se pojavljivala potreba za školovanim rukovodećim kadrovima u poduzećima. To je dovelo do osnivanja Visoke privredne škole 1956. za čije je potrebe izgrađena i nova zgrada u blizini Ekonomskog fakulteta, na mjestu današnje Škole za cestovni promet na Kennedyjevom trgu. Konačno, Visoka privredna škola i Ekonomski fakultet se spajaju 1968. godine i zajedno postaju Fakultet ekonomskih nauka, a 1974. godine dobivaju naziv Ekonomski fakultet.
U zgradu na Sveticama studenti i profesori službeno su se uselili 1952. godine | foto: EFZG arhiva
Kao što se pojavila potreba za rukovodećim kadrovima u poduzećima, tako se razvojem društva pojavila sve veća potreba za stručnim kadrovima u vanjskoj trgovini. To je dovelo do osnivanja Više ekonomske škole vanjskotrgovinskog smjera 1961. godine koja se razvijala sve do 1974. kada je postala četverogodišnji studij i ulazi u sastav Sveučilišta u Zagrebu kao Fakultet za vanjsku trgovinu. Kao takav, ovaj faks je imao smjerove poput Transporta, Ugostiteljstva i turizam, Razmjena i tržište (na kojem je, zanimljivo, postojao smjer pod nazivom Ekonomska propaganda) te Carinski smjer. Razvoj ovog fakulteta i sve veća preklapanja s Ekonomskim fakultetom dovodi do povezivanja ove dvije sastavnice.
Studenti u knjižnici EFZG 1960-ih | foto: EFZG arhiva
Posebnu crticu u povijesti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ima Univerzijada koja se održala u Zagrebu 1987. Naime, upravo zbog održavanja ovog događaja nadograđen je dio zgrade fakulteta na Sveticama, izgrađene su sportske dvorane, a sve fakultetske aktivnosti su se počele održavati na jednom mjestu. Upravo ova, posljednja velika nadogradnja, osigurala je Ekonomskom fakultetu jednu od najvećih i najsuvremenijih zgrada visokog učilišta u ovom dijelu Europe.
Održavanje Univerzijade u Zagrebu pomoglo je izgradnji zgrade Ekonomskog fakulteta na Sveticama | foto: EFZG arhiva
U ljeto 1987. godine održana je prva konferencija u kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta The FISU Summer Universiade Conferenece. Ova konferencija bila je prva u nizu velikog broja znanstvenih konferencija koje su se počele odvijati na Ekonomskom fakultetu, a koje su se nastavile i tijekom ratnih godina te koje su imale velikog značaja za prepoznatljivost Ekonomskog fakulteta i Hrvatske.
Glavni cilj – modernizacija
U drugoj polovici 1990-ih donesen je novi nastavni plan, a sam studij je podijeljen na studije ekonomije i poslovne ekonomije. Prateći najnovije trendove i zahtjeve međunarodne zajednice, Ekonomski fakultet je prihvatio Bolonjsku deklaraciju te je od ak.god. 2005./2006. uveo preddiplomske, diplomske, poslijediplomske i stručne studije. Deset godina kasnije, u ak.god. 2015./2016. uvode se integrirani preddiplomski i diplomski studiji.
Što se tiče prostora, posljednje proširenje Ekonomski fakultet je dobio 2011. godine, kada je na zagrebačkom Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj izgrađen prostor za izvođenje nastave stručnih studija. Ovo posljednje proširenje, uz obnovu zgrade na Sveticama početkom 2010-ih, podiglo je kvalitetu studiranja i studentima osiguralo ugodan boravak na faksu.
Na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj danas se održava nastava stručnih studija Ekonomskog fakulteta | foto: EFZG
Od studija trenutno se na zagrebačkoj Ekonomiji održavaju Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji Poslovna ekonomija i Ekonomija u trajanju od pet godina; preddiplomski sveučilišni studiji na engleskom jeziku Bachelor Degree in Business te Bachelor Degree in Economics u trajanju od četiri godine; diplomski sveučilišni studiji na engleskom jeziku Managerial Informatics, Management, Marketing, Trade and International Business te Economics; preddiplomski stručni studij Poslovna ekonomija te diplomski specijalistički diplomski studiji Ekonomika poduzetništva, Ekonomika energije i okoliša, Elektroničko poslovanje u privatnom i javnom sektoru, Menadžment i marketing maloprodaje te Digitalni marketing.
Na poslijediplomskoj razini moguće je birati između čak 36 specijalističkih studija te sveučilišnih doktorskih studija Ekonomija i poslovna ekonomija, Ekonomija i globalna sigurnost te Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju.
View this post on Instagram
Uz bok prestižnim svjetskim sveučilištima
Danas se Ekonomski fakultet u Zagrebu može pohvaliti dvjema prestižnim međunarodnim akreditacijama, EPAS za studij Bachelor Degree in Business, koju dodjeljuje European Foundation for Management Development te AACSB akreditacijom, koja akreditira cjelokupnu instituciju, a koju dodjeljuje The Association to Advance Collegiate Schools of Business. Ovim prestižnim priznanjem Ekonomski fakultet u Zagrebu pozicionirao se među 5% najboljih visokoobrazovnih institucija iz područja ekonomije i poslovne ekonomije na globalnoj razini te stao uz bok renomiranih svjetskih sveučilišta poput Harvarda, Yalea i Stanforda.
– Na temelju rezultata svoga djelovanja na gospodarskom, društvenom i političkom planu, brojnošću aktualnih studenata i članova Alumni zajednice, brojnošću i kompetencijama svojih nastavnika, suradnika i pratećih djelatnika, dodijeljenim međunarodnim akreditacijama i plejadom vrsnih znanstvenika, menadžera, poduzetnika i političara koji djeluju u praksi, svakako možemo reći da je Ekonomski fakultet u Zagrebu imao velik i značajan utjecaj na razvoj društva. Dosadašnji rezultati rada motiviraju nas da i dalje nastavimo graditi na istim temeljima. Tradicija i inovacije u obrazovanju i istraživanju naš su put u budućnost. Siguran sam da će naš Fakultet i u buduće biti cijenjen i prepoznatljiv te da će samostalno i u partnerstvu s kvalitetnim domaćim i inozemnim visokoškolskim i istraživačkim institucijama, kao i gospodarstvom, neprofitnim organizacijama i ukupnim javnim sektorom, biti inicijatorom i provoditeljem razvoja i pozitivnih društvenih promjena, rekao nam je dekan Pavičić.
Prvih 100 godina Ekonomskog fakulteta može se svesti pod jedan zajednički nazivnik – popularnost. Od samih početaka ovog faksa postojala je velika potražnja za studijem ekonomije, na koje se uvijek odgovaralo proširenjima i novim ponudama. Isto je ostalo i danas, kada se Ekonomski fakultet može pohvaliti novim programima kojima žele odgovoriti na nove zahtjeve ekonomske struke i nove trendove.
Povodom velikog 100. rođendana Ekonomski fakultet u Zagrebu dobio je i svoju pjesmu u izvedbi benda Pravila Igre.
Što drugo, nego poželjeti Ekonomskom fakultetu sretan rođendan i barem još toliko godina djelovanja!
Tekst je nastao u suradnji native studija portala srednja.hr i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
