Epidemija pogodila i studentski rad: ‘Planiram se držati ovog posla jer je teško pronaći nešto drugo’
Nije tajna da dobar dio studenata (možda čak i većina) mora raditi kako bi si financirala troškove studiranja. Neki studenti se odlučuju raditi sezonu i odjednom skupiti novce za preživjeti godinu, dok se dio odlučuje raditi paralelno uz faks. Ove godine, zbog online nastave, veći broj studenata se odlučio za drugu opciju.
Uspjeti izbalansirati predavanja (i sve ostale obaveze za faks) i posao, odnosno sve radne obaveze, je pothvat koji mnogima ne uspije. Svi bi voljeli raditi za vrijeme faksa i tako imati koju kunu više u džepu, no teško je ne zanijeti se s kunama, i tako u potpunosti zanemariti fakultet.
Iz tog straha, studenti koji jednostavno moraju raditi, se odlučuju ipak provesti ljeto u radnom okruženju, kako bi se mogli faksu posvetiti tijekom ostatka godine. Ipak, ove godine, zahvaljujući online nastavi, dio studenata ima više slobodnog vremena. Odnosno, ne slobodnog vremena, već je puno lakše uskladiti online predavanja sa smjenama, nego kada se morate fizički pojaviti na predavanju.
Upravo zbog te situacije, studenata koji su u potrazi za poslom ima više no ikada, a poslova, isto tako zbog trenutne situacije, ima manje nego ikada. Kako bismo provjerili kako se studenti snalaze u ovim novim uvjetima, pričali smo s nekoliko njih.
Naša prva sugovornica je bila Ana (21) s Filozofskog, koja nam je rekla da inače radi sezonu vani, no ove godine je morala pronaći posao ovdje. Iako je uspjela, morala je iznenadno dati otkaz.
Nekorektno ponašanje
– Do nedavno sam radila u jednom kafiću u centru, gdje sam dala otkaz radi seksualnog uznemiravanja na poslu. Šef je oko situacije postupio nekorektno pa sam otišla i sada tražim nešto novo. Htjela sam raditi do sljedeće sezone jer je sama mehanika posla skroz u redu, ali eto, neočekivana situacija. Tražila sam posao dva mjeseca, i konobarenje je nažalost jedini posao koji se trenutno može naći, skupa s call centrima i trgovačkim lancima. S obzirom na to da su mi online predavanja u isto vrijeme kada bi ih imala i uživo, ne vidim neku preveliku razliku. Sve stižem normalno, do sada sam radila 48 sati tjedno bez ikakvog problema, rekla nam je Ana (21).
Nažalost, prava je rijetkost među studentima naići na nekoga tko je uspio pronaći posao koji je barem donekle u njihovoj budućoj struci. Većina studenata tako radi u kafićima, trgovačkim lancima i call centrima, ali i u jednom fast food lancu, baš kao naša sljedeća sugovornica.
– Nažalost, ovaj posao koji sada radim nema nikakve veze s mojom budućom strukom ali je trenutno najbolje (i jedino) što imam. Također, satnica je po studentskom minimalcu (25,50 kn) što nije sasvim pohvalno za količinu posla koji se obavlja. Pozitivna stvar je što su dosta fleksibilni po pitanju radnog vremena i što sama sebi određujem smjene. Za sada se planiram držati ovog posla jer je teško pronaći nešto drugo (uz ovakvu situaciju, mnogi stalni radnici su dobili otkaze pa se o zapošljavanju studenata niti ne razmišlja). Sve u svemu, nadam se brzoj normalizaciji situacije i otvaranje mjesta studentima za rad na drugim mjestima koja također omogućuju fleksibilno raspolaganje radnim vremenom, nadanja su Martine (20) koja studira jezike u Zadru.
Slaganje rasporeda
Fleksibilnost u slaganju smjena i radnih sati je ono što studentima i dalje zadaje glavobolje. Iako je lakše sve uskladiti kada se štedi vrijeme barem na putovanju do faksa, i dalje većina studenata ima predavanja koja mora slušati u određeno vrijeme, što ponovno utječe na fleksibilnost. Tu su u najboljoj situaciji, kao i dosad, studenti koji studiraju izvanredno, baš kao i naša sljedeća sugovornica.
– Radim od početka studija – radila sam milijun različitih poslova, zato što imam mogućnost jer studiram izvanredno što znači da predavanja imam 2-3 puta tjedno). Zadnjih godinu i pol imam super posao gdje radim svaki dan od 7-16, što mi je super, ali imam jako fleksibilno radno vrijeme i mogu raditi koliko god, kada nisam u mogućnosti, ne moram raditi. Da je sada normalna situacija, ne bih mogla raditi dnevno punih 8-9 sati koliko radim, već za dane kada bih imala predavanja bih morala puno ranije otići s posla da bih stigla na predavanje – što znaci manji budžet. Studiram u svom rodnom kraju, živim s roditeljima, tako da nemam previše troškova za život, ali faks si plaćam sama (7.500 kn je godina). No, i da nemam mogućnost rada, svejedno bih mogla studirati, objašnjava nam Maja (23) s Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Rijeci.
Maja nam je spomenula kako ima i odličnu satnicu, što nažalost nije slučaj inače kad se priča o studentskim poslovima. Trenutna situacija jest takva da je minimalna satnica 25,50 kn, što znači da je sve manje ilegalno. Nažalost, iako je riječ o minimalnoj satnici, teško je pronaći poslodavca koji nudi više, bez obzira na to koliko težak posao bio. Ipak, studenti kao studenti, zadovoljni su i s ovime.
Minimalna satnica
– Situacija sa satnicama se jako popravila otkad je uveden minimalac, tako da mislim da je sada sve malo više “fer” što se tiče plaća i može se skroz solidno zaraditi, jedini je problem što ima puno studenata, a malo poslova. Pandemija je dosta utjecala na tržište rada, kako stalno zaposlenih, tako i studenata. Moj savjet svim kolegama i kolegicama je sljedeći: nemojte trpjeti loše poslodavce, dogovarajte se na vrijeme, vodite evidenciju sati, dobro pročitajte ugovor i upoznajte se sa svim svojim pravima i obvezama, savjetuje Ana (21).
Sve više i više se priča o mogućnosti ponovnog lockdowna, koji se posebice odrazio na studente koji su gotovo automatski ostali bez svih svojih prihoda, a ista stvar bi se mogla ponoviti i u eventualnom novom lockdownu. Ipak, neki su uspjeli organizirati rad i za studente, te im pomoći na taj način.
– Na početku lockdowna nisam radila, ali opet izdvojila bih organiziranost firme koja je svim studentima (ima nas 20-ak) omogućila rad od doma već nakon mjesec dana (znači samo 30-ak dana nisam radila). Šef nam je svima donio računala na kućne adrese te ih postavio. Mi smo dakle kontinuirano radili, što jako cijenim, prepričala nam je Maja (23).
Naša sljedeća sugovornica radi ne zato što mora već zato što želi, no isto tako nije uspjela pronaći posao koji bi bio u njezinoj struci. No, zadovoljna je s time što uspije zaraditi.
Daleko od struke
– Radnik u restoranu sam, nikako ne pripada mojoj stečenoj struci ali sto je tu je, mislim da sam dovoljno plaćena za svoj odrađeni rad. Općenito stanje na radnom tržištu je katastrofa, no za mene je bilo relativno lako naći posao. Restoran se tek otvarao i čim sam ugledala oglas da traže studente sam se prijavila bez oklijevanja jer znam da ću teško naći neki drugi posao ako tražim bas baš nešto određeno i po mome guštu. Smatram da svake godine ima jako malo posla, a sve više studenata. Naravno ova epidemiološka situacija je sve to više pogoršala s brojkama, kaže nam Gea (20) s Ekonomije.
Na činjenicu da ima više studenata koji počinju raditi se osvrnula i naša sljedeća sugovornica, koja se upravo dotaknula problema s više slobodnih studenata za rad.
– Smatram da ima više slobodnih studenata zbog online nastave te mogu svoje vrijeme bolje organizirati u ovakvim uvjetima gdje fizički ne trebaju biti na predavanju i većina profesora izlazi u susret s ovom situacijom. Mislim da trenutni ritam ne bi mogla izdržati u normalnim uvjetima zato što kada bih morala ići na faks ne bih se toliko mogla posvetiti poslu i obrnuto. Kako su mi predavanja svaki drugi tjedan u drugom gradu, kada bih morala ići fizički na predavanja, cijeli dan “ izgubim” na prijevoz i predavanja te zbog toga mogu raditi samo vikendima, dok cijeli slobodan tjedan radim što je ipak previše jer nemam vremena za ostale aktivnosti, prvenstveno izrada seminara i učenje, kaže nam Petra (22) s Veleučilišta u Karlovcu.