Državnu stipendiju u Hrvatskoj dobiva tek četiri posto studenata, dok je situacija mnogo bolja u nekim europskim državama. Novo izvješće mreže Eurydice Europske komisije pokazuje kako u Europi postoje velike razlike u visini studentskih školarina, stipendija te zajmova.
Više od 60 posto studenata u Hrvatskoj tijekom studija plaća školarinu, dok ih u državnoj stipendiji ‘uživa’ tek četiri posto njih. Kod nas se školarine naplaćuju prema kriteriju izvrsnosti, a financijske potpore države baš i nema.
Visina školarina od zemlje do zemlje značajno se razlikuje
U Hrvatskoj je država u prošloj akademskoj godini u cijelosti pokrila trošak studija za 38 posto studenata, dok je njih 61 posto sudjelovalo u plaćanju školarine koja se kreće od pet tisuća do deset tisuća kuna godišnje. Državne stipendije dostupne su studentima po socijalnom ključu i ključu izvrsnosti, a kreću se od 500 do tisuću kuna mjesečno.
Što se tiče naplate školarina, u istoj smo situaciji kao i Češka, Španjolska, Mađarska, Austrija, Poljska i Slovačka. Visina školarina od zemlje do zemlje se značajno razlikuje, kao i stipendije te zajmovi. Veću je promjenu donijela tek Njemačka, ukidanjem školarina uvedenih 2007. godine, piše Novi list.
Najbolji uvjeti studiranja su u skandinavskim državama
Školarina je najviša u Engleskoj, gdje se ne naplaćuje tijekom studija, već nakon dobivanja diplome kada prihodi studenta prijeđu određenu razinu. U Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Nizozemskoj i Sloveniji studenti plaćaju relativno visoke školarine, no veći je postotak onih koji dobivaju stipendije.
Najpovoljniji uvjeti studiranja definitivno su u skandinavskim državama, posebice u Švedskoj, Finskoj i Danskoj, gdje školarine ne postoje. Stipendiju pak prima između 60 i 100 posto studenata. Povoljniji uvjeti studiranja od onih u Hrvatskoj postoje i u Sloveniji, gdje 85 studenata nema školarina, a njih 27 posto dobiva stipendiju. U Turskoj također ne postoje školarine, dok trećina studenata prima financijsku potporu.
