Europski sud presudio u korist Soroševog sveučilišta. Pravnica nam objašnjava što to znači
Europski sud pravde upravo je donio odluku o mađarskim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju iz 2017. zbog kojeg je Srednjoeuropsko sveučilište (CEU), poznatog utemeljitelja Georgea Sorosa, bilo primorano napustiti državu. Presuda kaže da izmjene zakona nisu u skladu s europskim zakonima. Između ostalog, to se odnosi na povredu prava sadržanih u člancima 13, 14 i 16 Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Razgovarali smo s mladom pravnicom i doktorandicom Teodorom Miljojković, a ona nam je objasnila kako je ova presuda obvezujuća za mađarsku vladu i što će nakon nje uslijediti.
Central European University
Foto: Duje Kovačević
Europska komisija još je 2017. pred Europskim sudom pravde uložila tužbu protiv Mađarske zbog spornih izmjena Zakona o visokom obrazovanju.
CEU bio primoran otići
Kako smo pisali, spomenute izmjene Zakona zahtijevale su da sva privatna sveučilišta u zemlji imaju kampus u državi iz koje dolaze, a što bi se potvrđivalo bilateralnim sporazumom između dviju vlada. Dakle, sporazumom koji bi morao potpisati i mađarski premijer Viktor Orban, a potom i ratificirati mađarski parlament. Jedino sveučilište koje u to doba nije udovoljavalo tim propisima bilo je Srednjoeuropsko sveučilište (CEU), koje je ustanovio i bogato financirao američko-mađarski filantrop George Soros. Sa Sorosem je Orban već nekoliko godina u otvorenom ratu.
CEU je kroz posljednjih par godina sklopio Memorandum o razumijevanju s Bard Collegeom u New Yorku, gdje su i registrirani, pa su na taj način u matičnoj zemlji osnovali i svoj kampus te pokrenuli neke studije. No, Orban nikada nije potpisao sporazum s New Yorkom, niti je parlament ratificirao ikakav dokument pa je Sveučilište još 1. prosinca 2018. donijelo odluku da svoje sjedište seli u Beč. Od ove akademske godine, koja je na CEU-u započela prije nekoliko tjedana, svi su studenti svoje obrazovanje započeli u Beču, po prvi puta nakon gotovo 30 godina koliko im je Budimpešta bila dom.
Očekivana odluka suda
Europski sud pravde danas je odlučio da su izmjene Zakona o visokom obrazovanju, koje su indikativno u široj javnosti prozvane ‘Lex CEU’, donesene protivno europskim zakonima. Preciznije, odredbe kojima se zahtijevaju bilateralni sporazumi između vlasti dviju država u kojima privatna sveučilišta djeluju su protivna propisima Europske unije.
– Sud je prventsveno utvrdio da, povezivanje nastavne aktivnosti, u Mađarskoj, koje vode do kvalifikacija visokog obrazovanja od strane visokoobrazovne institucije smještene izvan Europskog gospodarskog prostora (EEA), s postojanjem međunarodnog sporazuma između Mađarske i treće zemlje u kojoj visokoobrazovna institucija ima sjedište, Mađarska nije ispunila preuzete obveze u odnosu na nacionalni tretman prema Općem sporazumu o trgovini uslugama (GATS), zaključen u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Taj zahtjev je također u suprotnosti s odredbama Povelje o temeljnim pravima Europske unije („Povelja“) koje se odnose na akademsku slobodu, slobodu uspostavljanja visokoobrazovnih ustanova i poduzetničke slobode, stoji u priopćenju za medije povodom današnje odluke Europskog suda pravde, koju u cijelosti možete pročitati ovdje.
POVREDA PRAVA SADRŽANIH U POVELJI
Ova odluka Suda nije neočekivana. Još je u ožujku, prisjetimo se, neovisna odvjetnica Suda Julianne Kokott donijela svoje mišljenje o ovom slučaju. Tada je ustanovila da su mađarske izmjene Zakona, tzv. Lex CEU diskriminatorne te da direktno targetiraju sveučilište po kojem su i dobile kolokvijalni naziv.
– Zahtjev da se traži postojanje međunarodnog ugovora s državom u kojoj je sveučilište osnovano nije u skladu s nacionalnim pravilom da se strani i domaći pružatelji usluga moraju tretirati na jednak način, kao što propisuje Opći sporazumu o trgovini uslugama. Čini se da taj zakon predstavlja sredstvo proizvoljne diskriminacije uspostavljenih visokoškolskih ustanova iz trećih država. Postoji li i kada potpisan ugovor s njom, Mađarska može u potpunosti kontrolirati. Taj zahtjev predstavlja a nerazmjerno ograničenje slobode osnivanja i rada u obrazovanju ustanovama i o akademskoj slobodi. Temeljna prava Europske unije su obvezujuće za Mađarsku u području visokog obrazovanja, stajalo je u mišljenju nezavisne odvjetnice Kokott.
Kako smo tada i pisali, Sud nije bio obvezan prihvatiti njenu ekspertizu, no to je obično slučaj, što se pokazalo i ovaj put.
Odluka je obvezujuća, ali…
Odluka Europskog suda dolazi u dosta nezgodno vrijeme za CEU. Većinu su svojih djelatnosti, kako smo spomenuli, preselili u Beč, a ogromna većina studenata i nastavnika smještena je tamo. Tehnički se sva nastava, osim onog dijela koji je online, izvodi u Austriji. No, s odlukom Suda ipak se otvara pitanje – ima li šanse da se Soroševo sveučilište nekada u budućnosti vrati u Budimpeštu ili da vodi paralelne kampuse? Razgovarali smo s Teodorom Miljojković, pravnicom i studenticom doktorskog studija komparativnog ustavnog prava na CEU-u. Ona nam objašnjava što točno ova odluka znači, kako je obvezujuća za mađarsku vladu te što možemo očekivati sada kada je donesena.
– Ova odluka ide naravno u prilog i CEU-u i samo je još jedan robustni potez ECJ-a (op. a. Europski sud pravde) da se izbori sa pokušajima narušenja principa vladavine prava kao jedne od temeljnih vrijednosti Europske Unije. Dakle, pozdrav za takvo postupanje suda, kaže nam Miljojković.
No, što se same primjene presude tiče, dodaje, dolazimo do zaključka da postupanje ECJ-a kao EU institucije nije dovoljno da natjera ne samo zemlje iliberalne demokracije kao što su Poljska i Mađarska da ispoštuju odluke, već i recimo Njemačku. Što se tiče odluke o Lex CEU, ona je svakako obvezujuća, ali je pitanje kako će je i hoće li je uopće Mađarska implementirati. Oni, recimo, ističe nam mlada pravnica, mogu reći da će odluku podnijeti Ustavnom sudu na razmatranje jer Vlada drži da nije u skladu s mađarskim Ustavom.
– U prilog ni slučaj iz Njemačka gdje je Ustavni sud ljetos odlučio da je ECJ u presudi išao izvan svojih intepretacijskih kompetencija. To samo šalje signal Mađarskoj i Poljskoj da ni one moraju da poštuju odluke ECJ-a, što se već vidi na slučaju Poljske. U novembru prošle godine ECJ je donio presudu da osnivanje posebne disciplinarne komore Vrhovnog suda nije u skladu s EU pravom, no ta disciplinarna komora i dalje radi, pojašnjava Miljojković.
Drugim riječima, iako je odluka Europskog suda pravde obvezujuća i u nekim bi je idealnim okolnostima mađarska vlada na čelu s Viktorom Orbanom ispoštovala na način da, primjerice, u što kraćem roku izmijeni Zakon, nikako nije razvidno da će se to uistinu i dogoditi. Već postoji nekoliko presedana u kojima se pokazalo da državne članice EU ne postupe odmah u skladu s odlukama Suda, barem ne bez prethodnih pokušaja da s tim odugovlače što više mogu.
