Evo kojim studentima je zagrebačko Sveučilište najprivlačnije
Prilikom upisa u svaku akademsku godinu, na svojim fakultetima popunjavate prijavni list u kojem odgovarate na pitanja poput mjesta rođenja, zaposlenja ili obrazovanja roditelja. Mnogi studenti misle kako te podatke nitko ne prikuplja niti iščitava, no pokazalo se da ipak prijavnice ne ispunjavate uzalud. Iako smo od zagrebačkog Sveučilišta dobili odgovor kako nemaju demografsku sliku studenata na svojim sastavnicma, iz MZOS-a su nam proslijedili broj studenata po županijama i stranim zemljama, a izvor im je bio sustav ISVU na Sveučilištu u Zagrebu. Podaci se odnose na studente upisane 2012./2013. godine te smo dobili uvid u to iz kojih dijelova zemlje, kao i svijeta, dolazi najviše ljudi koji na nekom od zagrebačkih fakulteta stječu visoko obrazovanje.
Foto: Demografska slika Sveučilišta u Zagrebu
Svake akademske godine prilikom upisa studenti popunjavaju prijavni list odgovorima na razna pitanja, među kojima se nalazi i mjesto rođenja. Tu prijavnicu zajedno s indeksom predaju u referadu, ali često nemaju živaca čitati i točno odgovarati na pitanja poput obrazovanja roditelja, zaposlenja i slično. Mnogi se vode mišlju da podatke navedene na tom listu papira nitko neće prikupljati niti ičšitavati. Međutim, te prijavnice ipak imaju svoju svrhu – omogućuju sveučilištima da dobiju demografsku strukturu studenata koji se nalaze na njihovim sastavnicama.
Zagrebačko Sveučilište se ne bira isključivo zbog blizine
Obratili smo se rektoratu zagrebačko Sveučilišta kako bi dobili uvid u to iz kojih krajeva države, ali i svijeta, dolazi najviše studenata koji upisuju neki od fakulteta pod njihovim okriljem. Međutim, odjel odnosa s javnošću nas je uputio na MZOS uz izliku da oni ne raspolažu takvim podacima.
– Izvor podatka je sustav ISVU na Sveučilištu u Zagrebu, te ste iste podatke mogli dobiti i od njih, ali vjerojatno je došlo do nesporazuma pa su Vas uputili na nas, objasnila nam je Ružica Vučić iz Uprave za visoko obrazovanje MZOS-a. Uz to nam je poslala brojke studenata po županijama koji su akademske godine 2012./2013. upisali neki od fakulteta zagrebačkog Sveučilišta.
Od ukupno 50 941 studenta, njih nešto manje od 15 tisuća je s prebivalištem u glavnom gradu, dok ih je nešto više od šest tisuća iz Zagrebačke županije. Približno jednak broj od oko šest tisuća dobili smo i zbrojivši studente iz Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije koji su umjesto bližih sveučilišta ipak odabrali najveće. Iako se mnogi prilikom odabira fakulteta vode time koja im je lokacija bliža domu, pokazalo se da na Sveučilištu u Zagrebu to pravilo ne vrijedi. Potonje dokazuje brojka od oko 1 400 studenata koji dolaze iz Dubrovačko-neretvanske županije, koja je skoro izjednačena s brojem onih iz Karlovačke županije koji upisuju fakultet u metropoli.
Susjedima ipak najpoželjniji
Studentsku populaciju zagrebačkog Sveučilišta u najmanjem postotku čine stanovnici Ličko-senjske županije, jer ih se prošle akademske godine svega 348 odlučilo upisati neku od sastavnica spomenutog učilišta.
Kad su u pitanju stranci, tada je lokacija jedan od najbitnijih kriterija. Stoga nije ni čudno da je Zagreb kao studentski grad najprivlačniji susjednima iz BiH (1342), Srbije (44) i Slovenije (61). No brojku vezanu uz BiH trebamo uzimamo s rezervom, budući da mnogi studenti imaju dvojno državljanstvo te su prijavljeni u obje države pa se dio njih ubraja među domaće studente.
– Oduvijek sam znao da ću upisati nešto u Hrvatskoj jer nisam zadovoljan kvalitetom studija u našoj državi. Iako mi je splitsko Sveučilište dosta bliže, ipak sam se odlučio za Zagreb jer tu imam više mogućnosti, ali i stječem bolje obrazovanje, izjavio je Ivan, student diplomskog studija na FFZG-u dodajući kako da druge susjedne zemlje nisu uopće privlačile kada je u pitanju visoko obrazovanje.
Iznenađujuće je, pak, to što najveće hrvatsko sveučilište ne budi veliki interes kod Mađara jer ih je prošle godine svega šestero studiralo na nekom od njegovih sastavnica.
Foto: Strani studenti na Sveučilištu u Zagrebu
