Evo tko nudi izdašne studentske stipendije u najvećem broju
Nemaju svi fakulteti u Hrvatskoj iste školarine, kao što u svakom gradu nisu iste cijene studentskog smještaja, prehrane ili prijevoza. Budući da je jasno kako uvjete za upisivanje kao i završetak fakulteta nisu isti za sve, u našoj zemlji postoje četiri glavna donatora studentskih stipendija. U nastavku pogledajte koliki je prosječan iznos istih na županijskoj ili općinskoj razini za akademsku godinu 2011./2012. te koje područje samouprave najviše izdvaja za sufinanciranje studentskih troškova.
Dostupnost stipendija po općinama i regijama
Studenti dobivaju stipendije od MZOS-a, županija, općina, ili iz raznih državnih fondova i donacija. Za sve fakultete nisu predviđeni isti iznosi školarina, zbog čega nemaju svi jednake uvjete za upis i studiranje. Prema izvješću Eurostudenta iz 2011. godine, prosječan student na jedan semestar potroši nešto više od 15 tisuća kuna. Uzme li se u obzir da je prosječna hrvatska plaća za prošlu godinu iznosila 5 499 kuna, jasno je kako su stipendije brojnim studentima bile jedina prilika za stjecanje visokog obrazovanja kao i plaćanje troškova studentskog života.
Ria Bilić, novopečena magistrica političkih znanosti, je prilikom pisanja svog završnog rada, između ostaloga, provela istraživanje kolika je prosječna studentska stipendija, koja županija ili općina dodjeljuje najviše stipendija te koliko ih je MZOS dodijelilo u akademskoj godini 2011./2012.
Općine daju najviše stipendija
Bilić je usporedila kako funkcionira stipendiranje na državnoj, županijskoj i općinskoj razini, uzevši u obzir mogućnost sufinanciranja, broj izdanih stipendija, broj donatora kao i studijske razine za koje se nude.
Podaci do kojih je došla pokazuju kako je najviše stipendija izdano od strane općina, čak 540 njih je sufinanciralo studente dok samo 16 nije, a izdvojili su preko 6 200 stipendija. Zatim slijedi 2 200 stipendija na državnoj razini od MZOS-a te su na zadnjem mjestu županije s 529.
Država i županije
Kada se analiziraju donacije s državne razine, studenti su u prosjeku mjesečno dobivali od 500 do 800 kuna, čime se pokrilo približno 1,5 posto troškova studiranja, kao i života. Svi studenti u Hrvatskoj također su mogli potražiti pomoć od dva Vladina fonda za stipendiranje u iznosu od tisuću kuna, a u prošloj akademskoj godini dodjeljeno ih je čak 473.
Od 21 županije, Ličko-senjska, Međimurska i Zadarska uopće nisu nudile studentske stipendije, dok je Splitsko-dalamtinska sufinancirala studij samo onima koji dolaze iz obitelji s petero ili više djece. Broj studenata koji su primali financijska sredstva od ostalih županija kretao se od četiri do 122, a iznos je bio od 80 do 520 kuna.
Broj dodjeljenih stipendija
Usporedite li dva grafa, vidjet ćete kako Grad Zagreb odskače od ostalih županija, kako po broju stipendija, tako i u visini njihovih iznosa. Šibensko-kninska i Krapinsko-zagorska mjesečno izdvajaju manje od 100 kuna, dok Grad Zagreb stipendiranim studentima nudi i preko 500 kuna.
Mjesečni iznosi u eurima
