Fakulteti u problemu zbog obnove, ne znaju gdje držati nastavu: Zašto ne unajme učionice u školama?
Fakulteti imaju ozbiljnih problema s nastavom zbog obnove. Ili im je teško naći prostor, ili će se seliti iz jednog u drugi, ili nisu ništa riješili pa (nezakonito) prelaze na online nastavu. Sve to dok im, barem nekima od njih, već mjesecima rješenje problema nudi gotovo na pladnju. To se rješenje zovu – škole. U Zagrebu je trenutačno 35 do 40 škola koje rade u jednoj smjeni i imaju prazne učionice dobar dio dana. No, čini se da fakulteti do sada to rješenje nisu ni pokušali iskoristiti.
Došlo je i to vrijeme. Fakulteti, poglavito oni zagrebački, idu u obnovu nakon potresa. To znači da će njihove zgrade ili barem značajan dio njih, koje koriste za urede, kabinete i učionice, biti nedostupan na razdoblje od 18 mjeseci. Toliko otprilike traju rokovi za obnovu od početka radova.
Drugim riječima, fakulteti se moraju seliti. Neki imaju po par stotina do tisuću studenata, a neki po više tisuća. Pronaći adekvatan prostor u napučenom glavnom gradu nije lako. Osim što na tržištu, realno, manjka velikih poslovnih prostora po cijenama kakve bi blagajne javnih fakulteta bile u stanju podnijeti, problem postaje još specifičniji upravo zato što se radi o fakultetima.
Fakultetima trebaju učionice
Fakulteti su, naime, obrazovne ustanove i ne trebaju im bilo kakvi prostori. Trebaju im prostori adekvatno opremljeni i adaptirani za izvođenje nastave. Godina i pol nije kratko vrijeme i improvizacija u kancelarijama iz doba Jugoslavije jednostavno neće biti moguća. Uzmimo u obzir da neki fakulteti moraju imati labose i vježbe gdje rade na vrijednoj opremi, problem postaje puno veći.
Posljednjih dana, kako se približavaju datumi početka radova, iz akademije dobivamo mahom iste informacije. Uprave fakulteta se već godinu i više dana raspituju, razgovaraju i odlaze na sastanke s potencijalnim iznajmljivačima. Za neke poslovne prostore sami zaključuju da im ne odgovaraju, a neke im, nakon razgovora, ne žele iznajmiti. Iznajmljivačima nije u cilju da im netko potpuno prilagodi prostor studentskim potrebama, a onda iz njega izađe nakon godinu i pol. Jer takav prostor, jasno, poslije neće unajmiti netko kome trebaju uredi za firmu.
Neki su uspjeli naći prostore, ali će biti primorani ‘seljakati’ se. Tako će sada, po svemu sudeći, otići u jedan privremeni, zamjenski prostor, a onda će za nekoliko mjeseci, kad se oslobodi onaj koji su ‘pikirali’, obaviti potpuno preseljenje na godinu i pol dana. Kako će stvari funkcionirati u međuperiodu, što će biti s nastavom, vježbama i studentima, ostaje nam za vidjeti. Ovo je, za naše fakultet, još jedan eksperiment.
Neki (nezakonito) idu online
Filozofski fakultet, jedan od najvećih u državi, broji preko 6 tisuća studenata. Oni su se sada, što nebrigom uprave, što nepromjenjivim elementima njihove glomaznosti, našli u ozbiljnom problemu. Radovi na obnovi fasade fakulteta samo što nisu počeli, a zamjenskih prostora, očigledno, nema. Zbog toga su najavili prelazak na online nastavu u trajanju od gotovo tri mjeseca, koliko će izvođačima trebati da dovrše radove.
To je problematično iz više razloga. Prvo, bez dopusnice za svaki studijski program, prelazak na online nastavu je nezakonit. Ministarstvo znanosti i obrazovanja te nadležna neovisna Agencija za znanost i visoko obrazovanje u tome su bili jasni. Drugo, online nastava ima nedvojbeno negativan utjecaj na mentalno zdravlje studenata i njihovu socijalizaciju. Treće, kvaliteta online nastava sasvim je neupitno na nižoj razini od nastave uživo. Ovo dvoje potvrdila su brojna istraživanja, u hrvatskom i međunarodnom kontekstu, provedena tijekom trajanja lockdowna i nakon povratka u normalan život nakon pandemije.
Fakulteti, dakle, imaju znatnih problema s nastavom zbog obnove. Ili im je teško naći prostor, ili će se seliti iz jednog u drugi, ili nisu ništa riješili pa (nezakonito) prelaze na online nastavu. Sve to dok im, barem nekima od njih, već mjesecima rješenje problema nudi gotovo na pladnju. To rješenje se zovu – škole.
Zašto ne odu u škole?
Prema službenim podacima, u normalnim su okolnostima na području Zagreba ukupno 73 škole koje rade, bez rotacija, u jednoj smjeni. Uzevši u obzir i da se neke od njih obnavljaju, a da su neke dobile ‘podstanare’, sada ih je, koliko znamo, 35 do 40. Škole su to koje, dakle, rade u jednoj smjeni i dobar dio dana, kada u njima nema učenika, postoje prazne učionice, uredi i kabineti.
Ne samo što su ti prostori gradski, što se nalaze u Zagrebu, gdje je većina fakulteta na koje se odnosi obnova, već su i opremljeni za nastavu. Srednje škole imaju (gotovo) sve što je prosječnom fakultetu potrebno za održavanje nastave. Pristup internetu, računala, opremljene učionice, ploče. One su, uz minimalne adaptacije za pojedine tehničke fakultete, vježbe i labose, spremne za korištenje.
Gradske vlasti ni uprave takvih jednosmjenskih škola, realno, nemaju razloga odbiti fakultete i njihov zahtjev za unajmljivanjem dostupnih prostorija. Za očekivati je i da bi cijena najma u tom slučaju bila niža od tržišne cijene poslovnih prostora koja se sada penje, ako govorimo o uskom centru, i do 14 eura po kvadratu. U slučaju kada bi cijena bila i komercijalna, novac za najam tijekom obnove je opravdan pred EU tijelima u sklopu obnove. U svakom slučaju, komercijalni iznajmljivači neće ići ispod cijene, a ovako bi novac makar završio u školama kojima često nedostaje novaca za dodatne aktivnosti.
Grad Zagreb ima puno dodirnih točaka sa Sveučilištem te bi ovo mogla biti prilika za ‘kompenziranje’ nekih postojećih problema. Što se onda čeka? Nitko ne zna. Profesori s kojima razgovaramo na terenu ovakvo rješenje vide kao validno, barem za dio fakulteta. No, po našim informacijama, gradske vlasti još nisu dobile ni jedan takav upit od nekog zagrebačkog fakulteta. Neki od njih možda su se javljali pojedinim školama, no nekog sustavnog pokušaja da se ovo rješenje iskoristi nije bilo.
Nadopuna teksta 17.2. u 22:05h
Fakulteti spomenuti u tekstu nisu razgovarali s Gradom, ali Učiteljski fakultet jest te u dogovoru sa školama i Gradom koristi njihove prostore.