Na Fakultetu, pazite, političkih znanosti 24 kandidata za studentske izbore: Točno toliko ih se bira
Kada čujete da netko studira na Fakultetu političkih znanosti, rekli biste da su ti ljudi sigurno politički aktivniji nego, recimo, njihovi kolege s tehničkih studija. No, barem u jednom pogledu to zasigurno nije točno, a to su studentski izbori. Naime, u utorak i srijedu, kao i svi studenti zagrebačkog sveučilišta, studenti FPZG-a na faksu će birati svoje predstavnike. Zapravo, reći da će ‘birati’ je malo zavaravajuće, budući da izbora osim glasati ili ne glasati baš i nema, jer se kandidiralo točno onoliko kandidata koliko ih i ulazi u Studentski zbor.
Fakultet Političkih Znanosti / Ivan Klindić|www.ivanklindic.info
Nakon što smo izvijestili o prvoklasnoj smijuriji studentskih izbora na sveučilišnoj razini, gdje se kandidiralo sedamnaestoro kandidata, točno onoliko koliko ih se i bira, dobili smo slične vijesti i s nekih fakulteta.
Političke znanosti bez političke participacije
I to ne na bilo kojem. Na Fakultetu, pazite sad dobro, političkih znanosti svoje je kandidature predalo 24 studenata. Prema odluci o raspisivanju izbora, koju potpisuje dekan Andrija Henjak, točno toliko će ih na kraju biti i izabrano u Studentski zbor faksa. Kao i na sveučilišnoj listi, to znači da opozicije jednostavno nema, a da su izbori u velikoj mjeri već odlučeni. Ako svaki od navedena dvadeset i četiri kandidata dobije po barem jedan glas, od iduće akademske godine ulaze u svoj dvogodišnji mandat kao predstavnici studenata na toj instituciji.
Šestero aktualnih predstavnika nalazi se na listi kandidata za nadolazeće izbore. To su Marko Bičić, Matea Divić, Hana Mežnarić, Viktorija Perkušić, Tona Sušec i aktualna predsjednica Studentskog zbora Karla Žeželić. Ostala imena možete vidjeti na ovoj poveznici.
‘Žalosno je da na FPZG-u izlazi jedna jedina lista’
Posebno je to zaintrigiralo Rina Jurića, studenta politologije na FPZG-u koji se na svojem Twitter profilu podijelio tu informaciju pa se upitao “postoji li bolji način proslave rođendana demokracije”. Kratko smo razgovarali s njim, a on je odmah napomenuo kako poanta njegovog komentara nije ulaziti u to je li aktualni saziv zbora radio loše, odnosno kakvi će biti novi predstavnici.
– Ono na što sam ciljao je to da je žalosno da na Fakultetu političkih znanosti, dakle mjestu gdje bi se studenti trebali što više poticati na političko sudjelovanje, kako kandidaturama tako i izlaznošću na izbore, izlazi jedna jedina lista. Je li problem u tome što su studenti općenito nezainteresirani za participiranje ili postoji neki drugi razlog, ne znam, ali svakako će biti zanimljivo vidjeti koliko će ljudi uopće izići na izbore, rekao nam je Rino.
Dodao je kako osobno misli da se Studentski zbor na Fakultetu političkih znanosti, u aktualnom sastavu, mogao malo više angažirati oko svega. Sam, kaže, nije vidio da na društvenim mrežama nešto previše pozivaju studente da se kandidiraju i tako uključe u izbore. Pregledali smo malo društvene mreže Studentskog zbora. Naišli smo samo na jednu objavu, odnosno izvještaj s redovne sjednice na kojoj se imenovalo izborno povjerenstvo za nadolazeće studentske izbore.
‘Treba li Agronomija poticati studente da se bave poljoprivredom?’
Ovo, napomenimo, na tragu onoga što kaže i naš sugovornik, ne treba shvatiti kao kritiku vladajućoj predstavničkoj garnituri studenata na FPZG-u. Studentski zbor u aktualnom sazivu zapravo je jedan od transparentnijih i glasnijih na zagrebačkom sveučilištu. Osim što su reagirali na slučajeve seksualnog uznemiravanja, uključujući mega skandal profesora kojeg je rektor Boras, unatoč prijavi, nagradio počasnom titulom, studentski predstavnici s Fakulteta političkih znanosti javno objavljuju izvještaj sa svake održane sjednice.
No, ono što je zaista nezamislivo je da na instituciji gdje se izučava politologija, novinarstvo i odnosi s javnošću svjedočimo minornom političkom interesu studenata. Za komentar smo upitali i Andriju Henjaka, dekana Fakulteta političkih znanosti. Odmah na početku razgovora rekao nam je da ne želi ništa komentirati jer je “to stvar studenata”, nakon čega smo ga priupitali ne misli li da bi Fakultet političkih znanosti, budući da su baš političke znanosti u pitanju, trebao poticati studente da budu politički aktivniji.
– Što bi to značilo, da bi studij Agronomije trebao poticati studente da se bave poljoprivredom u slobodno vrijeme? Ne kužim. To je njihova stvar. Ako se studenti žele kandidirati, kandidirat će se. Ne možemo mi nikome zavrtati ruke da se kandidira. Izbori podrazumijevaju slobodu kandidature i slobodu biranja. Ne mogu ulaziti u to što studentima znači Studentski zbor, zašto se kandidiraju, zašto se ne kandidiraju. Ne shvaćam uopće zašto me to pitate, rekao nam je Henjak.
‘Nismo mi tu da udovoljavamo javnosti’
Naš mu je novinar pojasnio da to pitanje postavlja upravo iz razloga što neki studenti na društvenim mrežama postavljaju ta pitanja, a da njihovo mišljenje dijeli i dobar dio javnosti. Na to je kratko odgovorio protupitanjem zašto se ti studenti onda ne kandidiraju, jer “Facebook nije zamjena za to”. Dalje smo pitali dekana Henjaka bi li nam prokomentirao, kroz svoje stavove, manjak interesa studenata za kandidature, na što je ustanovio da “neće to komentirati” jer su to “studentske stvari”.
– Na meni je da osiguram da postupak bude proveden kako treba sukladno sveučilišnim pravilima koja su tu jasna i nedvosmislena, a to koliko se njih kandidiralo, i jesu li se oni kandidirali ili ne, u to se neću uplitati, rekao je.
Zatim je upitao našeg novinara misli li da bi dekan trebao to komentirati, na što je dekanu odgovoreno da dobar dio javnosti misli da bi Fakultet političkih znanosti trebao poticati studente na političku participaciju.
– Pustite vi što dobar dio javnosti misli. Nismo mi tu da udovoljavamo javnosti, nego da radimo svoj posao. Isto kao što vi niste tu da pišete o temama koje bi javnost možda htjela čuti, nego ste novinar zato jer ste u stanju odabrati teme koje su društveno relevantne i obraditi ih na taj način. Nisam inače tip koji će voditi računa što se valja društvenim mrežama i što dobar dio javnosti misli. Ja imam jasno definiran opseg poslova i dužnosti. Studentske aktivnosti su studentske aktivnosti, to treba doći od njihove motivacije, mi ne možemo utjecati na ponašanje Studentskog zbora, niti njegov rad, niti to smijemo. Bilo bi krajnje neprimjereno da mi tu nešto sugeriramo studentima, zaključio je Henjak te nas uputio da se za sve daljnje komentare obratimo izabranim studentskim predstavnicima.
‘U interesu je svih da bude što veći broj ljudi’
Obratili smo se predsjednici aktualnog saziva Studentskog zbora pri FPZG-u Karli Žeželić. Pitali smo je da nam prokomentira manjak interesa po pitanju kandidatura za studentske predstavnike. Mišljenja je da je to posljedica pandemije, online nastave i potresa. Više to nije, ističe, ista ona atmosfera studentskih izbora kad su svi studenti stalno na faksu, no dodaje kako je dugoročno manjaka interesa za političku participaciju vrlo zabrinjavajuć.
– Mislim da se svi slažu i da je u svačijem interesu da treba biti što veći broj ljudi u Studentskom zboru. U interesu je svih studenata da u tom tijelu budu varijacije mišljenja. Kada su neki naši članovi s liste diplomirali i ušli kandidati s opozicijske, oni su u Studentski zbor unijeli svježe i nove ideje. Šteta da se to sada nije ostvarilo, no mislim da je posljedica trenutne situacije, ističe.
Da je ovo za FPZG tek možda izolirani slučaj svjedoči i ono što nam kaže o prethodnim izborima. Tada su postojale, neformalno rečeno, dvije različite liste koje su bile u opoziciji jedna s drugom. Ukupno je bilo preko četrdeset kandidatura. Upoznali smo je i s kritikom da trenutni saziv nije baš aktivno pozivao studente da se kandidiraju i tako uključe u izbore. Žeželić nam kaže da je šestero članova iz aktualnog saziva, kako smo gore i spomenuli, podnijelo kandidature za ove izbore. Aktualni studentski predstavnici nisu dijelili puno objava o nadolazećim izborima na svojim društvenim mrežama, ističe, jer nisu htjeli da ispadne da Studentski zbor koriste za kampanju za svojih šestero članova.
