FER i FSB pokreću jedinstveni studij u Hrvatskoj: Profesor nam otkrio gdje će se zapošljavati oni koji ga završe
Na jednoj od nedavno održanih sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu donesena je odluka o pokretanju novoga združenoga sveučilišnog diplomskog studijskog programa Biomedicinsko inženjerstvo. Nositelj studija je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), a partner je Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB). Ovaj studij, navode s FER-a, prvi je takav u Hrvatskoj, a dok u svijetu postoje brojni. Plan je da se kod nas krene izvoditi od jeseni 2024. godine, a po njegovu završetku magistri će biti kvalificirani zapošljavati se u poduzećima koja se bave razvojem, prodajom i podrškom biomedicinskih proizvoda, kao i u privatnim i javnim zdravstvenim institucijama.
Foto: Unsplash
Biomedicinsko inženjerstvo – naziv je to novog diplomskog programa kojeg zajednički pokreću dva zagrebačka fakulteta, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB). FER će biti nositelj studija, dok je FSB partner.
U Hrvatskoj ovakav studij ne postoji, ali u svijetu i Europi da
Prvi je to takav studij u Hrvatskog, kaže nam akademik Sven Lončarić, inače redoviti profesor na Zavod za elektroničke sustave i obradbu informacija FER-a. Ideja za njegovim pokretanjem nastala je nakon što su na ovim fakultetima uvidjeli kolika je važnost tog područja za suvremeno zdravstvo i gospodarstvo.
– U svijetu postoje brojni studijski programi iz biomedicinskog inženjerstva. Npr. u državama Europske unije postoji oko 300 studijskih programa iz područja biomedicinskog inženjerstva. Oko 150 programa su diplomski studiji, a preostali su prijediplomski i poslijediplomski studiji. Većina programa kreirana je u zadnja dva desetljeća, što govori o velikoj društvenoj potrebi za biomedicinskim inženjerstvom, kaže za srednja.hr Lončarić.
Pojašnjava kako na Sveučilištu u Zagrebu postoji duga tradicija istraživanja u tom području, ali da dosad nije postojao niti jedan studijski program koji daje kvalifikaciju iz biomedicinskog inženjerstva. Studij je razvijen kroz projekt ‘Razvoj hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području biomedicinskog inženjerstva’ financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda. U programu će, otkriva nam profesor, sudjelovati oko 45 nastavnika, a osim onih s FER-a i FSB-a, to uključuje i nastavnike Medicinskog fakulteta (MEF). Ovako će po prvi puta u Hrvatskoj biti moguće steći kvalifikaciju magistar inženjer/magistra inženjerka biomedicinskog inženjerstva.
ŠTO JE BIOMEDICINSKO INŽENJERSTVO?
Profesora Lončarića zamolili smo i da nam objasni što je to uopće biomedicinsko inženjerstvo.
– Biomedicinsko inženjerstvo pomaže razumijevanju fiziologije i strukture ljudskog organizma te omogućuje razvoj novih medicinskih uređaja i kliničkih usluga koji pomažu zdravstvenoj struci u prevenciji, dijagnostici i liječenju bolesti. Biomedicinski inženjeri se bave istraživanjem i razvojem, dizajnom i održavanjem medicinskih uređaja. Starenje društva, kronične bolesti i rastući troškovi zdravstvenih sustava postali su ozbiljni izazov u svim državama. Moderna medicina koristi tehniku i uređaje koji se pojavljuju u svim medicinskim područjima. Tržišna vrijednost biomedicinskog inženjerstva u Europskoj uniji je 110 mlrd. eura s gotovo 650.000 zaposlenih u oko 26.000 kompanija, što svjedoči o značaju biomedicinskog inženjerstva, objašnjava nam Lončarić.
Koje će kolegije imati studenti?
Ovaj novi diplomski studij trajat će dvije godine, a po završetku se stječe 120 ECTS bodova. Kako otkriva naš sugovornik, tijekom studija se studenti s odabirom izbornih predmeta mogu usmjeriti u područja kao što su biomehanika, konstruiranje i proizvodne tehnologije u biomedicini, bioinstrumentacija, bioinformatika, znanost o podatcima u biomedicini, informacijski sustavi u biomedicini i zdravstvu, obrada i analiza biomedicinskih signala, te obrada i analiza biomedicinskih slika.
– Ta područja pokrivaju obvezni predmeti studija kao što su Biomehanika, Materijali u biomedicinskom inženjerstvu, Biomedicinska instrumentacija i senzori, Znanost o podatcima, Biomedicinska informatika, Bioinformatika, Obrada i analiza biomedicinskih signala, Analiza slika u biomedicini, Fiziologija i anatomija, Norme i regulativa medicinskih proizvoda, Projekt i Diplomski rad. Uz obvezne predmete nudi se i niz izbornih predmeta koje studenti upisuju prema vlastitom interesu, odgovara profesor na naše pitanje o tome kakve će kolegije imati studenti.
Dodaje da će se studij početi izvoditi nakon dobivanja dopusnice i svih drugih priprema za izvođenje studija, najvjerojatnije u jesen 2024. godine. Osim na hrvatskom jeziku, nastava će se izvoditi i na engleskom.
– Fakultet elektrotehnike i računarstva u svojoj strategiji nastavnih aktivnosti ima predviđene i studijske programe na engleskom jeziku, koje mogu upisivati strani studenti ili hrvatski studenti koji žele studirati na engleskom jeziku. Mnoga najkvalitetnija europska sveučilišta nude studijske programe na engleskom jeziku jer na taj način privlače strane studente iz cijelog svijeta. Programi na engleskom jeziku naročito su uobičajeni na diplomskoj razini, ali i na prijediplomskoj razini obrazovanja, ističe Lončarić.
Gdje će se zapošljavati stručnjaci?
Dodaje da će ovaj studijski program biti sličan onima najboljih sveučilišta u svijetu. Profesor Lončarić navodi da će magistri inženjeri biomedicinskog inženjerstva po završetku ovog studijskog programa moći će znanstveno raditi u području tehničkih znanosti i povezanim multidisciplinarnim područjima. No, oni koji to požele, mogu nastaviti školovanje na doktorskim studijima na FER-u ili FSB-u ili drugim sveučilištima u Hrvatskoj i u svijetu.
– Magistri inženjeri biomedicinskog inženjerstva nositelji su razvoja novih biomedicinskih proizvoda u poduzećima u Hrvatskoj i u EU. Oni rade na poslovima održavanja biomedicinskih uređaja u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama. Studenti na studiju steći će znanja i vještine da mogu identificirati, formulirati i analizirati problem te odabrati i primijeniti aktualne koncepte i postupke biomedicinskog inženjerstva prikladne za njegovo rješavanje, navodi Lončarić.
Studij će, naglašava, omogućiti obrazovanje stručnjaka koji će raditi na istraživanju i razvoju za potrebe zdravstva i skrbi. I to kako sa strane dijagnostike, liječenja i terapije, kao i s aspekta organizacije podataka i uporabe novih tehnologija zasnovanih na velikim podatcima i njihovoj analizi, za pravovremenu prevenciju i za predviđanje rizika.
– U okviru studijskog programa studenti će imati priliku upoznati se s teorijom i primjenama umjetne inteligencije u biomedicini. Magistri inženjeri zapošljavat će se u poduzećima koja se bave razvojem, prodajom i podrškom biomedicinskih proizvoda te u privatnim i javnim zdravstvenim institucijama, zaključuje profesor Lončarić.
