Od ljetnog semestra aktualne akademske godine studenti osječkog Filozofskog fakulteta slušaju kolegij Prometna psihologija. O prometnoj kulturi, upravljanju vozilom te ponašanju u prometu podučava ih profesor emeritus Vladimir Kolesarić.
Prometna kultura u Hrvatskoj svodi se na oduzimanje prednosti kad kod se ukaže prilika, pokazivanje srednjeg prsta i psovanje drugim vozačima, pješacima ili biciklistima. U nastojanju da se potonje promijeni, na osječkom Filozofskom fakultetu od ovog semstra uveden je kolegij Prometna pshologija, piše Media Servis.
Filozofi će prvi u državi učiti o prometnoj psihologiji
Nositelj kolegija je profesor emeritus Vladimir Kolesarić koji ističe da je iznimno važno mentalno zdravlje svakog sudionika u prometu. Također ističe kako kolegija tog tipa nikad u Hrvatskoj nije bilo, pa čak niti na zagrebačkom Prometnom fakultetu.
– Što se tiče važnosti, mislim da je praktično svakome jasno kolika je važnost jer u prometu nema tehničkih problema, sve je čovjek. Ako je i pukla guma, to je čovjek – negdje je netko nije na vrijeme zamijenio ili je loše napravio. Ceste? To čovjek radi, a da ne govorimo o samom upravljanju vozilima. Naravno, prometna psihologija se odnosi na sav promet, izjavio je profesor Kolesarić.
Velika važnost za sve sudionike u prometu
S nositeljem novouvedenog kolegija složila se i psihologinja Mirjana Mozer koja duži niz godina radi na testiranjima kandidata za vozače. Tvrdi da je prometna kultura osobito važna te je istaknula činjenicu da je u svijetu sve veći broj vozila na cestama.
– Po meni je najveća pogreška u tome da mi u vozilu uvijek zaboravljamo da je bitno da promet bude korektan, to jest da jedni drugima pomažemo, da si ne prkosimo. Mislim da nije važno da netko i pogriješi, jer to se dogodi – pusti čovjeka da prođe, da svi prođemo dobro, ističe Mozer.
Izuzev djelatnika Filofofskog fakulteta, svoj doprinos nastavi iz Prometne psihologije dat će i djelatnici prometne policije, prometni stručnjaci i psiholozi.