Filozofski glasao i usvojio: Prorektoru Čoviću trebalo bi oduzeti zvanje redovitog profesora
Zagrebački Filozofski fakultet jučer je usvojio izvješće prema kojemu bi profesoru Anti Čoviću, prorektoru Sveučilišta u Zagrebu, trebalo oduzeti znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Daljnje odlučivanje o oduzimanju zvanja prema Zakonu o znanosti sada je na matičnom odboru za polja filozofije i teologije. Nakon što mu Filozofski fakultet dostavi izvješće, matični odbor bi u roku od 60 dana trebao odlučiti prihvaća li izvješće ili ne.
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jučer je prihvatio izvješće svog Povjerenstva koje je od listopada prošle godine razmatralo razloge za oduzimanje zvanja prorektoru Anti Čoviću. Povjerenstvo je u svojem izvješću zaključilo da su ispunjeni zakonski uvjeti za oduzimanje znanstveno-nastavnog zvanja redovitog profesora prorektoru Čoviću.
Fakultetsko vijeće FF-a to je izvješće jučer usvojilo s 47 glasova ZA, 22 PROTIV, a prilikom tajnog glasovanja na sjednici, 13 je listića bilo nevažećih. Rasprava o ovom pitanju na Vijeću je trajala skoro dva sata, a s Čovićevog bivšeg Odsjeka za filozofiju bilo je i prijedloga da se točka skine s dnevnog reda. Glasajući o dnevnom redu, Vijeće je točku na dnevnom redu zadržalo.
Finalnu odluku donosi Matični odbor za filozofiju i teologiju
Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, slučaj se dalje prosljeđuje nadležnom matičnom odboru za filozofiju, koji mora donijeti konačnu odluku. Prema Zakonu, Filozofski fakultet u idućih 30 dana izvješće prosljeđuje nadležnom matičnom odboru, koji potom u narednih 60 dana može potvrditi ili ne potvrditi izvješće Filozofskog. Ako matični odbor za filozofiju ne prihvati mišljenje, cijeli slučaj staje.
Istaknimo kako je predsjednik matičnog odbora za filozofiju Lino Veljak, koji je ujedno bio član povjerenstva za izbor Ante Čovića u zvanje redovitog profesora 2005. godine. S obzirom na to, ostaje za vidjeti hoće li se Veljak isključiti iz odlučivanja o ovome slučaju.
Matični odbor za polja filozofije i teologije
2. Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, potpredsjednik za znanost
3. Prof. dr. sc. Stjepan Baloban, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, potpredsjednik za visoko obrazovanje
4. Prof. dr. sc. Nada Gosić, Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, potpredsjednica za tehnološki razvoj i inovacije
5. Prof. dr. sc. Josip Mužić, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu
6. Prof. dr. sc. Anto Mišić, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
7. Prof. dr. sc. Tonči Matulić, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
8. Prof. dr. sc. Anton Tamarut, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
9. Prof. dr. sc. Iris Tičac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
10. Prof. dr. sc. Erna Banić-Pajnić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
11. Prof. dr. sc. Majda Trobok, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Povjerenstvo koje je razmatralo i utvrđivalo valjane razloge za oduzimanje zvanja prorektoru Anti Čoviću, imenovano je u listopadu prošle godine na sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta. U Povjerenstvo su tada imenovani profesorica Nadežda Čačinović, profesor Neven Sesardić te profesor Damir Barbarić. Upravo oni potpisali su 15. siječnja 2019. izvještaj sa zaključkom da su ispunjeni zakonski uvjeti za oduzimanje zvanja Čoviću.
Povjerenstvo: ‘Čović godinama kršio osnovne i općeprihvaćene norme akademske etike’
U svome izvještaju kojeg je danas prihvatilo Vijeće FF-a, Povjerenstvo ističe kako ‘prof. Čović nije ispunio propisane uvjete za izbor u zvanje redovitog profesora velikim dijelom zato što je godinama kršio osnovne i općeprihvaćene norme akademske etike, što je dovelo do toga da za ogromnu većinu
njegovih radova postoji osnovana sumnja da prije objavljivanja nisu bili podvrgnuti neophodnoj i nepristranoj stručnoj evaluaciji i verifikaciji’.
Kako Povjerenstvo detaljizira, Čović je za izbor u zvanje redovitog profesora (2005.) prijavio bibliografiju koja je sadržavala 21 članak. Utvrđuju kako od 21 članka, njih čak 19 ‘ima ozbiljne probleme u jednom od triju aspekata, naime u pogledu proizvoljne kategorizacije, sukoba interesa ili pristrane evaluacije‘.
Proizvoljna kategorizacija radova : Pet od 21 prijavljenog članka nisu znanstveni radovi
U pogledu proizvoljne kategorizacije, Povjerenstvo je došlo do zaključka kako pet od 21 prijavljenog Čovićevog članka nisu znanstveni radovi. Sukladno tome, Povjerenstvo upozorava na relevantno pitanje je li Čović uopće ispunjavao zakonske uvjete u trenutku izbora u zvanje redovitog profesora .
Što se tiče sukoba interesa oko Čovićevih knjiga i članaka, članovi Povjerenstva ističu kako su dvije knjige (‘Marksizam kao filozofija svijeta’, ‘Etika i bioetika’) koje je Čović prijavio prilikom prijave za izbor u zvanje problematične.
‘Klasičan sukob interesa’
– Obje knjige, međutim, imaju isti bitni nedostatak, naime taj da je autor knjige ujedno i urednik biblioteke u kojoj je knjiga objavljena. To je klasičan slučaj sukoba interesa. Jer, kao i drugdje, tako je i u znanosti nedopustivo da netko s osobnim interesom u nekoj stvari igra ključnu ulogu u odlučivanju o njoj. To je općeprihvaćena etička norma koja leži u temeljima proceduralne pravednosti i koja je poznata još od latinske izreke: Nemo judex in causa sua, stoji u izvješću Povjerenstva.
Jak sukob interesa Povjerenstvo je pripisalo i Čovićevim člancima koji su objavljeni u časopisima u kojima je sam Čović bio glavni urednik (‘Filozofska istraživanja’ i ‘Synthesis Philosophica’), a sukobom interesa označavaju i jedan članak u časopisu u kojemu je Čović bio član uredništva. Povjerenstvo u izvještaju nalazi da je Čović bio u sukobu interesa pri objavljivanju osam svojih članaka.
Nisu otklonjene sumnje o pristranosti u evaluaciji i prihvaćanju članaka prof. Čovića
Na kraju svog izvješća, Povjerenstvo obrazlaže i problem pristrane evaluacije objavljenih članaka.
– Prof. Čović je bio glavni urednik časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica u razdoblju od 1984. do 1993. i od 2006. do danas. U razdoblju od 1993. do 2005. prepustio je položaj glavnog urednika svom dotadašnjem zamjeniku i bliskom suradniku, prof. Pavi Barišiću. Dakle, prof. Čović i prof. Barišić izmjenično se nalaze na položaju glavnog urednika tih dvaju časopisa posljednjih 35 godina, navodi Povjerenstvo zaključujući kako sumnje o pristranosti u evaluaciji i prihvaćanju članaka prof. Čovića očigledno nisu otklonjene.
Povjerenstvo ističe i kako bi za kredibilitet Čovićevih znanstvenih publikacija bilo neusporedivo bolje da je rukopise svojih članaka slao za objavljivanje negdje drugdje, ‘tamo gdje njihovo prihvaćanje ne bi bilo popraćeno sumnjama u povlašteni tretman i izuzetost iz nepristrane znanstvene valorizacije’.
Izvješće Povjerenstva koje je razmatralo razloge za oduzimanje zvanja prorektoru Anti Čoviću, u cijelosti možete pročitati u nastavku: (*ako se dokument ne prikazuje ispravno, potrebno je osvježiti stranicu)
________________________________________________
Sve o ovoj temi možete pročitati ovdje:
2. Komentar: Gotovo je, Tama je zlokobno odsvirala kraj etici hrvatske znanosti i visokog obrazovanja
4. Komentar akademika Silobrčića: Strahote etičnosti profesora etike, prorektora Ante Čovića