Filozofski pokreće još jedan novi studij, nastava počinje od jeseni: ‘Pripremali smo ga skoro pet godina’
Klinička lingvistika i fonetika još je jedan od novih studija koji nakon velike reforme programa pokreće zagrebački Filozofski fakultet. Nastava će se izvoditi već od 2024./2025. akademske godine, a u prvu generaciju upisuje se 15-ero studenata. Ovaj studij polučit će stručnjake čiji će se rad, među ostalim, baviti važnim problemom današnjice – jezičnim i govornim poteškoćama koje postaju sve složenije.
Filozofski fakultet Zagreb | foto: srednja.hr/Unsplash
Puno bure i prašine podigla je vijest da Filozofski fakultet u Zagrebu pokreće diplomski studij Rodni studiji. Međutim, a kako smo pisali tom prilikom, ovaj je fakultet prošao kroz postupak vrednovanja za sveukupno 100 novih i reformiranih prijediplomskih i diplomskih studijskih programa. Pa Rodni studiji nisu jedina novost. Jedan od novopokrenutih studija, a koji je već u cijelosti akreditiran i dobio je sve dopusnice, je i diplomski studij Klinička lingvistika i fonetika.
‘Jezične i govorne poteškoće sve su češće i sve složenije’
Prvu generaciju budućih kliničkih lingvista i fonetičara Filozofski upisuje u akademskoj godini 2024/25. Voditelj spomenutog studijskog programa, profesor Marko Liker, ističe da interesa ima te očekuje da će kvota biti popunjena. A odakle uopće ideja i potreba za pokretanjem jednog ovakvog studija?
– Jezične i govorne poteškoće sve su češće i sve složenije, a uvjeti u kojima komuniciramo s ljudskom, ali i tehnološkom okolinom svakim danom postaju sve kompleksniji. U takvim uvjetima potrebna je nova generacija vrhunskih stručnjaka koji će primjenom novih tehnologija razvijati inovativne pristupe prevenciji, dijagnozi i terapiji jezičnih, govornih i slušnih poteškoća. Studij kliničke lingvistike i fonetike upravo je takav studij koji će otvoriti mogućnosti stručnjacima za jezik, govor i sluh da primijene suvremene lingvističke i fonetske istraživačke tehnike na sučelju sa srodnim disciplinama – fonijatrijom, audiologijom, otorinolaringologijom, logopedijom, psihologijom, psihijatrijom, neurologijom i neurokirurgijom. Treba imati na umu i činjenicu da je jedna od prepreka za stvaranje inkluzivnog društva jednakih prilika upravo otežano jezično i govorno komuniciranje, navodi Liker i dodaje da će klinički lingvisti i fonetičari ovom će izazovu moći pristupiti na istraživački utemeljen i razvojno kreativan način.
Objašnjava i da su klinička lingvistika i klinička fonetika međunarodno su prepoznate i razvijene discipline u području humanistike i filologije, a zajednički su poznate pod nazivom klinička lingvistika i fonetika.
– Klinička lingvistika i fonetika je most između jezičnih i govornih znanosti s jedne strane te kliničke terapije jezičnih i govornih poteškoća s druge strane. Konkretnije, klinička lingvistika i fonetika primarno se bavi primjenom naprednih lingvističkih i fonetskih alata i tehnika u istraživanju atipičnog jezika i govora s dva temeljna cilja: prvi je bolje razumijevanje jezika i govora kao specifičnih ljudskih sposobnosti, a drugi razvoj prevencijskih, dijagnostičkih, terapijskih i posterapijskih postupaka povezanih s jezičnim i govornim poteškoćama. Provođenje tih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u radu s pacijentima rade druge struke, objašnjava pobliže profesor, objašnjava pobliže profesor.
U prvoj generaciju upisuju 15 studenata
Na Filozofskom su istražili tržište rada i studentski interes, a nakon utvrđivanja nastavnog i nastavničkog potencijala utvrdili su da je idealna kvota za upis na Kliničku lingvistiku i fonetiku 15 studenata. Unutar kvote su i tri mjesta za strane studente iz naših susjednih zemalja kojima hrvatski jezik ne predstavlja prepreku u komuniciranju i studiranju. Ovaj novi diplomski studij bit će jednopredmetni i donosi 120 ECTS bodova. Mogu ga upisati studenti koji su završili prijediplomski sveučilišni studij iz humanističkih, društvenih, tehničkih znanosti te biomedicine i zdravstva te su stekli minimalno 180 ECTS-a. Profesora Likera pitamo i kakve će kolegije pohađati studenti.
– Klinička lingvistika i fonetika interdisciplinarno je područje pa su takve i teme obuhvaćene studijem. Mnogo ih je zanimljivih, a meni su istraživački i razvojno trenutačno možda najzanimljivije dvije. Prva je povezana s primjenom naprednih tehnika poput ultrazvuka u pronalaženju sveprisutnih i univerzalnih, a opet skrivenih pokreta govornih organa koji utječu na razumljivost govora. Uspješno detektiranje takvih pokreta pomoglo bi u razvoju novih inovativnih govornih vježbi i terapijskih procesa kakvi do sada nisu postojali. Već na prvoj godini studija studenti će imati prigodu baviti se ovom temom i razvijati svoje male pilot projekte. Druga meni vrlo zanimljiva i strateški bitna tematska cjelina bavi pronalaženjem jezičnih i govornih karakteristika određenih psihijatrijskih poteškoća. Ova tematska cjelina pomoći će lingvistima i fonetičarima u boljem razumijevanju jezika i govora, a psihijatrima će pomoći u donošenju informiranijih odluka o dijagnozi. Ova tematska cjelina povezana je s dva predmeta na studiju, navodi Liker.
Studij je u cijelosti akreditiran i ima dopusnice
Na studiju će, dodaje, predavati 30 vrhunskih stručnjaka. Jednim dijelom riječ je o lingvistima i fonetičarima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. No, pridružuju im se i drugi stručnjaci iz srodnih područja, kako sa Sveučilišta u Zagrebu, tako i izvan njega.
– To su stručnjaci iz otorinolaringologije, audiologije, fonijatrije, psihijatrije, psihologije, elektrotehnike i računarstva, informacijskih znanosti, biomedicine, neuroznanosti i neurokirurgije. Studijski program omogućuje i izravnu potporu svakom studentu putem osobnog mentora koji vodi i savjetuje studenta u oblikovanju akademske studentske karijere, navodi Liker.
Već smo izvijestili da je u slučaju Rodnih studija Ministarstvo zagrebačkom sveučilištu poručilo da taj studij moraju uputiti na inicijalnu akreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Pa smo profesora Likera pitali i u kojoj je fazi akreditacija za studij Klinička lingvistika i fonetika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ističe – studij je u cijelosti akreditiran i dobio sve potrebne dopusnice nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Sveučilišta u Zagrebu.
– U tom procesu akreditacije studij je prošao rigoroznu međunarodnu recenziju s izvrsnim uspjehom i ohrabrujućim komentarima međunarodnih recenzenata. Studij smo pripremali ukupno skoro pet godina, pri čemu smo prvo istražili tržište rada u Hrvatskoj i usporedili ga s relevantnim aspektima tržišta rada u Europi. Tek smo nakon toga pristupili razvoju studijskog programa. U cijelom tom procesu razvoja studijskog programa zajednički su radili stručnjaci iz obrazovnog (Filozofski fakultet), javnog (klinike) te privatnog sektora (privatne klinike, centri za sluh i slušanje, centri za govor). Stoga je integracija obrazovnog, javnog i privatnog sektora ugrađena u razvoj studija, a nastavit će se i u provedbi samog studijskog programa, jer većina tih stručnjaka sudjeluje i u izvođenju određenog broja predmeta, navodi Liker.
Gdje će se zaposliti ovaj kadar?
S obzirom na sve prisutnije jezične i govorne poteškoće, neupitna je nužnost stručnjaka na ovom području. Međutim, nameće se pitanje gdje će se moći zaposliti oni koji završe Kliničku lingvistiku i fonetiku. Kako za kraj navodi profesor Liker, ovi stručnjaci najčešće se zapošljavaju na tri načina.
– Najveći broj ostane u akademskoj istraživačkoj zajednici, kao doktorandi i istraživači na fakultetima, institutima i laboratorijima. Određeni broj zapošljava se u razvojnim i istraživačkim centrima klinika i poliklinika, gdje rade na razvoju procedura, testova i alata te pokreću istraživačke projekte kojima podižu ugled i financijski profil ustanove te pridonose znanstvenom napredovanju ustanove. Nadalje, neki kolege rade u ne-kliničkim ustanovama, na primjer vrtićima, koje se bave govorom i jezikom, jer imaju specifična znanja i vještine koje se mogu primijeniti i na tipični govor i jezik. Naravno, uvijek ima onih studenta kojima će klinička lingvistika i fonetika u kombinacijski s njihovim ostalim kompetencijama pružiti prigodu za razvoj specifičnih vještina za relevantniji rad u područjima koja ih zanimaju, zaključuje Liker.
