FOTO: Reptilomanija na Veterinarskom fakultetu je počela: Neki žale zatočene životinje, studentica im odgovorila
Reptilomanija ove godine ima oko 50 različitih vrsta kukaca zmija i gmazova. Studenti udruge Equus paze da se životinje ne uznemiravaju te veselo objašnjavaju zanimljivosti o njima. Organizirane su i grupne posjete za vrtiće, osnovne i srednje škole. Neki od posjetitelja su rekli da im je žao vidjeti zatočene životinje. No, dopredsjednica Equusa, Katarina Borić, objašnjava kako su ove životinje generacijama parene izvan divljine i u terariju im je dobro jer nemaju predatore, a hrane i vode koliko hoćeš.
Galerija 22 Fotografija
Otvori
Ovogodišnja, 11. po redu Reptilomanija + okupila je pedesetak različitih vrsta gmazova, vodozemaca i ptica. U podrumskim studentskim prostorijama Veterinarskog fakulteta, već od prvih sekunda otvorenja, nastala je gužva. Bili su tu roditelj s djecom, građani pa čak i brucoši veterine koje je isto zaintrigiralo po prvi put vidjeti ovu izložbu egzotičnih životinja.
Pječana zmija kao komando i kornjača od 40 kila koja je ‘malo rasistička’
Organizatori paze da se tijekom trajanja ove izložbe, svakim danom do 26. svibnja, poštuju glavna pravila kod gmazova: ne lupati po staklu i ne fotografirati ih s bljeskalicom. Neke zmije ne možete promašiti, dok ih gledate ravno u oči, razdvojeni sa svega jednim komadom stakla. Neke su se životinje dobro sakrile u vegetaciji ili su se zakopali pa sami terariji izgledaju prazno. Tako je izgledao terarij jedne pješčane zmije gdje skoro pa ništa niste mogli vidjeti osim pijeska i ukrasne mrtvačke lubanje. Čak nam je prošla misao kroz glavu da zmija nije negdje zbrisala pa sada puzi po mračnoj prostoriji. Ali, naposljetku smo spazili oko ove zmije dok nas gleda, zakopana pod pijeskom.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Zanimljivo je bilo vidjeti i bradate agame, koji su bili izloženi po svim svojim različitim bojama i uzorcima boja, takozvanim ‘morfovima’. No, jedan od tih agama se malo zabijao u staklo dok smo ga gledali. U razgovoru sa studentom veterine u organizaciji izložbe, doznali smo da im je sad sezona parenja pa su ‘malo nervozni’. Zanimljiva je bila i ogromna kornjača za koju smo kasnije doznali da se zove Slavek. Ima 40 kila i smještena je u obilju slame, zaštićena drvenom ogradom kako ne bi pobjegla. Student veterine ju je šaljivo nazvao ‘rasistom’.
– Kad mu staviš crnu tenisicu , izgrist će je, a bijelu tenisicu ne dira, tvrdio nam je student kroz smiješak.
Izlošci iz ‘gmazare’: Policija na granici zaplijeni životinje, Veterinarski fakultet ih zbrine
Ove godine, ‘Reptilomanija +’ je stavila naglasak na svoj ‘+’ odnosno kukce i insekte koji su također bili izloženi. Dopredsjednica studentske udruge Equus koja je organizirala ovu izložbu, Katarina Borić, navela nam je da iz godine u godine žele napraviti nešto novo glede sadržaja.
– Ovu subotu i nedjelju, najhrabriji posjetitelji se mogu naći licem u lice s raznoraznim beskralježnjacima pod vodstvom studentice druge godine veterine Eme Mamut i Julijane Matković, studentice druge godine na PMF-u. Fokusirali smo se i na veće gmazove koji nisu tradicionalno držani za ljubimce poput kornjače Slavkeca. Također smo s doktoricom Valentinom Plichtom napravili minijaturni konceptualni štand gdje se djeca i stariji određenih fobija mogu upoznati sa staništima određenih kukaca. Tradicionalno, možete se slikati i s kraljevskim pitonom i bradatom agamom kako bi se ljudi koji imaju strah od gmazova, terapijom izloženosti riješile toga straha, pobrojala nam je Katarina, studentica četvrte godine veterine.
Dodala je i da je Veterinarski fakultet jedna od rijetkih institucija koja može primiti gmazove koji su zaplijenjeni od policije na granici. Svi su oni smješteni u njihovoj ‘gmazari’, te čine veći dio ove izložbe. Dio životinja su doveli i sami studenti koji se bave teraristikom i imaju svoje ljubimce, a pomogli su i uzgajivači egzotičnih životinja koji su općenito dobri s Veterinarskim fakultetom.
Po ljubimca u Veronu: ‘Aha, vi ste sa sajma? Prodavat će te?’
Upitana o mogućnosti legalnog nabavljanja gmazova, Borić nam je istaknula da je riječ o velikoj lutriji zbog labavo definiranih zakona. U inozemstvu je puno striktnije propisano tko može uzgajati gmazove i za nabavku vlastitog neobičnog ljubimca, najbliže adrese su sajmovi egzotičnih životinja u Italiji u Veroni ili u Češkoj. No, ako bi vam palo na pamet pitati studente na Reptilomaniji za kupnju jedne od životinja koju ste ovdje vidjeli, ne biste bili prvi.
– Taman sinoć nas je jedan gospodin pitao hoćemo li imati na izložbi jednog jako specifičnog gmaza i hoće li se moći informirati o toj vrsti gekona. Kad smo mu odgovorili potvrdno, onda je pitao ‘Aha, a vi ste sa sajma? Prodavat će te?’. Na to smo mu odgovorili da smo neprofitna studentska udruga, ne prodajemo i sve to radimo iz ljubavi. Ali on je barem bio pristojan. Imali smo i dosta nelagodnih upita. Prije par godina nas je jedan nelagodni gospodin, preko maila i Facebooka, bez dobar dan ili ništa, govorio ‘moj sin hoće kameleona, imate li vi za prodat?’. Rekli smo mu da nemamo, da se za to treba javiti uzgajivačima, a on je nama odvratio ‘daj broj’. Sto ljudi, sto čudi, to vrijedi i u našem poslu, prisjetila se Borić.
Kraljevski piton jeftiniji od psa: ‘To nije životinja s kojom ćete se maziti i gledati televiziju’
Među gmazovima, najpopularniji su kućni ljubimci dvije vrste s kojima se za malu donaciju udruzi možete slikati: kraljevski piton i bradata agama. Tu je još i leopard gekon kao popularan odabir. Katarina nam objašnjava da su te tri vrste ‘relativno jeftine’ za nabavit i mnogima su početni odabir. No, naravno, cijena udomljavanja egzotične životinje, ovisi o više faktora, primarno o vrsti životinje.
– Primjerice, kraljevski piton ovisno o morfu možete nabaviti za praktički 20 eura. No, kod egzotičnih životinja je najatraktivnija raznolikost boja. Primjerice, 100-postotni albino piton je jednom prilikom dosegao cijenu od 120 tisuća američkih dolara. Sve u svemu, početna investicija je veća nego cijene održavanja. Reptili jako sporo probavljaju hranu i općenito su spori. Konkretni terarij s malo boljom opremom košta između 100 do 500 eura. Ako u slučaju pitona, kupujete piliće na veliko, dva eura po komadu, a zmija jede jednom svaka dva tjedna, puno je jeftinije od pasa. Ali, morate uračunat suplemente, i UV lampu koja vuče jako puno struje, procijenila je naša sugovornica.
Upozorila je i da ljudi koji žele nabaviti egzotičnog ljubimca, moraju biti svjesni da gmazovi nisu poput pasa ili mačaka. Informiranje je ključna stvar.
– Trebate vidjeti da li odgovara uz vaš životni stil. Neke su životinje aktivnije preko dana, neke po noći, a neke ćete vidjeti i u sumrak i suton. nemaju tu razinu emotivne povezanosti s vlasnikom. Određena povezanost se razvija, ali to nije životinja s kojom ćete se maziti i gledati televiziju, upozorila je Katarina.
Na Balkanu ne vode gmazove veterinaru dok nije prekasno: ‘Ima i ljudi koji zmije drže u ladici’
Za tri već spomenute najpopularnije ljubimce, studenti iz Equusa su pripremili i male brošurice s uputama kako se brinuti o ovim životinjama. U slučaju kraljevskog pitona i bradate agame, terarij bi minimalno trebao biti dimenzije 120 × 60 × 60 centimetara. Našoj sugovornici je ta tema izrazito važna. Uz Reptilomaniju +, na Veterinarskom fakultetu uskoro će se održati i stručna znanstvena konferencija Reptilia. Borić je sa suradnicima napisala znanstveni rad o tome kako mikroklimatski parametri u terariju utječu na život reptila.
U slučaju zmije, Borić ističe da je veterinarska struka savjetuje hranjenje mrtvim životinjama, umjesto živim plijenom. Naime, živi plijen se brani, a ozljede od plijena najčešće su intervencije koje imaju na gmazovima u klinici. No, gmazovi baš ne idu često kod veterinara.
– Ustvari u Hrvatskoj, na Balkanu, dosta kaskamo s nekim određenim postupcima u veterini. Ali, ne zbog našeg nenapredovanja nego zbog mentaliteta ljudi. Stoga ne vidimo gmazove na sistematskim pregledima. Ljudi ih dovedu kad je patologija već poodmakla i moramo radi palijativnu skrb. Prva linija prevencije je dobar terarij i dobro držanje životinja. preko 50 posto stvari koje vidimo povezano je s lošim hranjenjem i lošim svjetlom. Neki gmazovi dožive puni životni vijek a da veterinara nisu ni vidjeli. Standardno pravilo za zmije je da se mora ispružiti cijela u terariju, dakle može rastegnuti i penjati. Takve zmije su živjele nekoliko godina dulje. Ima i ljudi koji zmije drže u ladici. To je minimum minimuma, ali koji nije preporučen, opisala nam je Katarina kako dogovorno skrbit za zmiju, ali i upozoravala na negativne primjere iz prakse.
Reptile vole i vrtići te osnovne i srednje škole: Ove godine u planu 16 grupnih posjeta
Studentska udruga Equus tijekom Reptilomanije redovno organizira i grupne posjete za vrtiće, osnovne i srednje škole. Katarina nam je navela da će ove godine u tri dana izložbu posjetiti 16 škola, što je rekordni odaziv. Jedna od tih škola je OŠ Mato Lovrak. Njihova profesorica, Daria Pandžić, rekla je da je vodila i jednu grupu na Reptilomaniju prije četiri godine. ove godine joj se čini da ima više guštera, u usporedbi sa zmijama.
-Mislim da je jako bitno (omogućiti učenicima razgledavanje ove izložbe, op.a) i što se tiče studenata veterine, ovo je pun pogodak. Dobro je njima, dobro je i nama, kratko je sažela profesorica Pandžić.
Gmazovi se skrivaju, njima je ovo stres? Katarina: ‘Terarij im je idealan’
Puni mračni prostori izložbe te posjete bijelom šatoru gdje se možete slikati s kraljevskim pitonom i bradatom agamom, dokaz je da egzotični gmazovi itekako privlače ljude. No, ne čini se da bi svi baš htjeli imati ovakve kućne ljubimce. Ali, ne zbog straha ili gadljivosti.
‘Nigdje ga ne vidim. Ah, tu se sakrio, njima je ovo stres’, ‘dođe ti žao kad ih vidiš ovako u kavezu’, neki su od komentara posjetitelja dok smo svi zajedno gledali izložbu studenata veterine. Upitana o ovim reakcijama, Katarina je ipak željela malo umiriti zabrinute ljude.
– Treba uzeti u obzir da su to životinje koje smo mi ciljano parili, i uzeli iz divljine prije 500 tisuća generacija. Dakle, to nisu divlje životinje. Njima je terarij idealan je imaju redovnu hranu, vodu i nikome nisu plijen. Njihova dobrobit nije narušena. Postoje i životinje uhvaćene u divljini, ali njih je zabranjeno držati. Kod nas u Dalmaciji je takav primjer zmija grdelina. Imaju jako specifičnu koloraturu koja je poželjna na izložbama. Ne smije ih se loviti jer su ugrožene vrsta, ali ih se lovi i to je problem, zaključila je potpredsjednica studentske udruge Equus koja na ovoj izložbi drži samo one životinje koje nikad nisu vidjele divljinu i više nemaju svoj instinkt kojim bi preživjeli u prirodi.
O zmijama i kukcima u Dalmatinskoj zagori, nedavno je za srednja.hr video snimila i biologinja Iva Čupić, koji možete pogledati ispod.
