[FOTO] Zagrebački rektor Boras: ‘Hrvatska treba mlade koji imaju snagu za znanost, za rad, ali za imati djecu’
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras danas je na Ekonomskom fakultetu dodijelio 172 Rektorove nagrade za 780 studenata. Da podsjetimo tu nagradu čine tek povelja za studente, a povelja i ruža za studentice, budući da je upravo Boras 2016. godine ukinuo novčanu satisfakciju dobitnicima Rektorove nagrade.
Galerija 20 Fotografija
Otvori
Od 172 dodjeljenje nagrade, njih 112 bili su radovi iz kategorije individualni znanstveni i umjetnički rad jednog ili dvaju autora. U kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora) nagrađen je 31 rad, dok su u kategoriji „veliki“ timski znanstveni i umjetnički rad (više od 10 autora) Rektorovu nagradu dobila 3 rada. Tri nagrade su dodjeljene i za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova, a Rektorovu nagradu u kategoriji društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici dobila su 23 rada.
Tijekom dodjele nagrada u dva navrata studentima se obraćao rektor Damir Boras.
Njegov pozdravni govor bio je standardan i predvidljiv. Primjerice na prošlogodišnjoj je dodjeli rekao kako dobitnici utjelovljuju načelo dobroga i lijepoga te im je poručio ‘budite takvi cijeli život, prema sebi, svojim obiteljima, svojoj djeci, koju nemojte zaboraviti imati’.
Ovoga puta je pak poručio dobitnicima da ‘Hrvatska treba mlade koji imaju snagu za znanost, za rad, ali za imati djecu’.
Ostanak mladih u Hrvatskoj je standardno je apostrofirao, objasnivši da naši ljudi konkretno u Irskoj uspjevaju zahvaljujući svojim sposobnostima, koje mi kao narod imamo, ali da je mnogo veći broj onih koji se vraćaju, ali da se o tome ne govori u javnosti. (Odakle rektoru takvi podaci, nije naglasio)
Govor nije mogao proći ni bez opravdanja za sve lošije plasmane zagrebačkog Sveučilišta na uglednim i priznatim svjetskim rang listama kvalitete, kao ni bez prigovora za financiranje obrazovanja i znanosti od strane države.
Tako je rekao kako je Hrvatska 39. u Europi u tom pogledu te da ulaže u ove svrhe tek 0.8 % proračuna, dok je u Europi 1.4 % uobičajeno. Naglasio je i kako ćemo do 2020. godine pasti na 0.6% proračuna za obrazovanje i znanost.
Dodao je kako je Rektorova nagrada garancija uspješnosti, zaključivši kako svi oni koji ju dobiju nagradu ‘su stoposto budući asistenti, docenti i profesori’ te da se i sam jako hvali rektorovom nagradom koju je dobio kao student.
Kad smo kod toga, recimo da od 221 prijavljenog rada za ovogodišnju Rektorovu nagradu, tek njih 49 tu nagradu nisu dobili. Primjerice brojka ‘odbijenih’ je prošle godine iznosila 81.
Inače, jedina konkretna povlastica koju donosi Rektorova nagrada su dodatni bodovi za studentski dom, s tim da dobitnici Posebne Rektorove nagrade, nemaju tu privilegiju.
