[FOTOGALERIJA] Noć biologije na PMF-u posjetilo 10.000 ljudi
Animalna fiziologija, bioluminescencija, dobre strane mikroorganizama, evolucija, GMO, mumifikacija i još mnogo toga bilo je na tapeti sedme Noći biologije, manifestacije koja slavi život, održane ovaj petak u organizaciji preko 230 studenata i 60 profesora biološkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno- matematičkog fakulteta, a koju je posjetilo više od 10 tisuća ljudi iz cijele države.
Galerija 20 Fotografija
Otvori
– Znanstvene činjenice mogu se objasniti na vrlo kompliciran, dosadan pa i odbojan način, a mogu se objasniti i na zanimljiv način te kroz igru. Naš je pristup ovaj drugi i zbog toga je puno upečatljivije ono što djeca ovdje nauče, nego na satu biologije, priča nam Gordana Rusak, redovna profesorica na biološkom odsjeku zagrebačkog PMF- a.
Profesorica Rusak je idejna začetnica ove manifestacije koja se održava na tri lokacije u Zagrebu, u Botaničkom vrtu te u zgradama biološkog odsjeka PMF- a na Horvatovcu i Rooseveltovom trgu. Upravo na ovoj zadnje spomenutoj se odvija glavni i najveći dio programa.
Šarolik program- od izložbi fotografija do krim- tim radionice
A da je sve zabavno, mogli smo se uvjeriti i sami. ‘Velike’ riječi poput evolucije, bioluminescencije, herpetologije ili mikrobiologije objašnjavaju se kroz kvizove, igre, radionice, a bilo je tu i bio- kina gdje su se gledali razni dokumentarci, izložbi fotografija, herbarija, zbirki životinja i još koječega.
Jednu od prezentacija održavao je i Matej Vuk, student prve godine biologije, koji je stajao ispred nečega što laičkom oku izgleda poput kante prljave vode u koju je uronjena cijev, a oko njega hrpa klinaca koji pozorno slušaju.
– Ovo je umanjeni prikaz pročišćavanja kanalizacije grada Zagreba u centru u Resniku. Evo, ovo tu je sekundarna kanalizacija koju dobri mikroorganizmi pročiste. Ono što je nama otrov, njima je hrana. Onda se tako pročišćena voda izlijeva u Savu i otkako se to radi na ovaj način, obnovljena je i savska flora i fauna, tako da sada ribiči, umjesto vešmašine, mogu upecati ribu, entuzijastično okupljenoj djeci objašnjava Matej što se događa sa fekalijama milijun i 700 tisuća ljudi, za koliko radi pročistač u Resniku, nakon što ovi ‘puste vodu’.
Ipak, najveća se gužva stvarala ispred ulaza u podrum zgrade na Rooseveltovom trgu. Tamo se održavala radionica zagonetnog naziva ‘Krim-tim-Kukci na zadatku’. O čemu se točno radi, objasnila nam je Monika Radaković, studentica 3. godine Znanosti o okolišu.
– Ovo je muha mesaruša, a ona je jako bitna jer je jedan od prvih kukaca koji dolaze na svježu ranu nakon što je tijelo ubijeno. Tamo snese jajašca, a onda, kroz nekoliko stadija, nastane odrasla muha. Forenzičari točno znaju koliko je vremena potrebno za određeni stadij i prema tome mogu odrediti kada je uslijedila smrt, priča Monika.
Cilj manifestacije je popularizirati znanost
– Mi bismo kroz ovo željeli popularizirati život, biologiju kao znanost o životu i, prije svega, usaditi svijest da je ovaj čovjekov život, na koji smo toliko fokusirani, samo jedan mali segment velikog mozaika života. Okuženi smo mnogim oblicima života, od mikroorganizama, preko životinja pa sve do biljaka, koje mnogi, često, uopće ne doživljavaju kao nešto živo, priča nam profesorica Rusak.
Još je Heraklit davnih dana primjetio da se sve mijenja, pa tako i svijest o kojoj Rusak priča. Monika nam je otkrila koliko uspijevaju u naumu da ‘populariziraju znanost i život’.
– Klinci su oduševljeni, njima je sve ovo novo. Zapravo, jako malo ljudi je čulo za forenzičku entomologiju, više manje svi o forenzici znaju samo ono što vide na televiziji, nitko ne zna koliko zapravo ulogu u tome svemu imaju kukci, kaže Monika.
Upravo te ova njezina rečenica dokaz da Noć biologije nije samo za najmlađe, već za sve generacije, što nam je potvrdila i profesorica Rusak. A, budući da je ovo sedma uzastopna godina kako se manifestacija održava, nije ni bilo bolje osobe koja bi nam objasnila što se sve promijenilo kroz godine od idejna začetnice.
Iz godine u godinu, sve više posjetitelja
– Napredujemo po broju posjetitelja, po dobnim skupinama, zanimljivo je da nam u posljednje dvije godine dolazi jako puno vrtićke djece, njih prije nismo imali. Napredujemo i u idejama, uvijek imamo nešto novo, gotovo nikad ne ponovimo istu stvar. Valjda je zato i toliki interes pa nam isti ljudi dolaze više godina zaredom, navodi Rusak.
Jedna od takvih je i Mihaela Vrbnjak Brđan, nastavnica u 6. osnovnoj školi Varaždin. Ona je ovdje dovela svoje učenike koji pohađaju dodatnu nastavu iz biologije.
– Dolazimo već niz godina ovdje i djeca su oduševljena, sve im se dopada. Obišli smo cijeli PMF. Ovo je dan za naše male znanstvenike, priča nam profesorica VrbnjakBrđan.
A jedan od onih koji su prvi puta na Noći je Tihomir Katić. Došao je ovdje sa svoje dvoje djece, a mi smo ga upitali, zašto?
– Malo da upoznaju to sve, o biologiji, o Zemlji. I baš je ugodno ovdje i mnoge stvari su me iznenadile. Na primjer, prikaz Jadrana, bilo je tu činjenica koje ni ja nisam znao, a kamoli moja djeca. Imam doma još dvoje, iduće godine dolazimo u pojačanom sastavu. I još jedna super stvar ovdje je koliko su studenti angažirani. Pitao sam ih hoće li dobiti neku ekstra ocjenu za trud,a oni su mi rekli da neće, jednostavno ovo vole i volontiraju, a meni je to fenomenalno, kaže Katić.
A fenomenalno je bilo i njegovom sinu Gabrijelu. On se, ipak, oduševio drugim stvarima.
– Mišić mi je bio najbolji. Onaj crni, skoro mi je popeo na vrat. Volim te mišiću! A paličnjake nisam držao, njih se malo bojim, priča nam 7- godišnji Gabrijel.
Od posjetitelja manifestacije do studenta PMF- a
Još jedan od dokaza da je ova manifestacija i više nego uspješna, otkriva nam profesorica Vrbnjak Brđan.
– Srećem svoje bivše učenike. Njima je upravo Noć biologije bila jedna od poticaja da studiraju prirodne znanosti i da se njima bave kroz život, kaže Vrbnjak Brđan.
I profesorica Rusak ima sličnu priču.
– Slušala sam danas razgovor jedne naše studentica s nekom novinarkom gdje joj je ova rekla da je dolazila na sve Noći biologije, a da je danas tu kao studentica prve godine biologije na PMF- u, kaže nam Rusak i nesvjesno otkriva da ima i voajerske sklonosti.
Kreativnost i timski rad
Ali, šalu na stranu, nisu posjetitelji jedini koji iz svega ovoga mogu izvući mnoge koristi. I za studente je ovo itekako korisno, iako se na prvi pogled možda i ne čini tako.
– Neka istraživanja su pokazala da kod poslodavaca vrlo visoko kotira sklonost timskom radu. To je jedna od kompetencija koju mi ne razvijamo kroz niti jedan kolegij na studiju, ali kroz Noć biologije itekako. A razvija se i kreativnost, objašnjava profesorica Rusak.
I uistinu je tako. Svi imaju neke koristi od Noći biologije. Najmlađi nasmijani trče i skakutaju po zgradi fakulteta, igraju se sa raznim životinjama, posjećuju radionice i predavanja, gledaju izložbe. Neki od njih će možda, baš zbog posjeta manifestaciji, jednog dana i studirati biologiju. A oni koji ju već studiraju, uče se timskom radu i zabavljaju. Za svakoga nešto, rekli bi. Tako da, svi vi koji još niste imali priliku posjetiti ih, navratite iduće godine na 8. Noć biologije, a vi koji jeste, dođite opet. Kako kaže profesorica Rusak, svake godine bude nešto novo i drugačije.
