Fotogalerija: Oko 400 studenata iz svih krajeva Hrvatske odalo počast vukovarskim žrtvama
Zavičajne studentske udruge koje djeluju u Zagrebu, na inicijativu Udruge vukovarsko-srijemskih studenata, su jučer bile na hodočašću u Vukovaru, dakle dan uoči 22. obljetnice pada ovog grada, simbola otpora i žrtve u Domovinskom ratu. Čak osam autobusa, s oko 400 studenata uputilo se u Grad heroj, a jedan od njih je s nama podijelio doživljaje i emocije koje su mu se javile prilikom hodočašća i komemoracije.
Galerija 10 Fotografija
OtvoriOko 400 članova zavičajnih studentskih udruga, hodočastilo je jučer u Vukovar, povodom 22. obljetnice pada Grada heroja. U sklopu projekta nazvanog ‘Hodočašće studenata gradu Vukovaru’ željeli su upoznati zainteresiranu fakultetsku populaciju, s mjestom koje ima neizostavnu važnost u novijoj povijesti Hrvatske. Trpinjska cesta, bolnica, Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata u Vukovaru, kao i Memorijalni centar Domovinskog rata, lokacije su koje su posjetili studenti, među kojima je bilo i mnogo onih još nerođenih 18. studenog 1991.
Počast svim žrtvama posebno onima koji su tada bili studenti naših godina i omogućili nama da budemo hrvatski studenti
Svoje emocije i doživljaje s jučerašnjeg hodočašća podijelio je s nama koji je u vrijeme pada Vukovara imao niti godinu i pol. No svega je ipak svjestan te mu je ovo već drugi komemorativni odlazak u Grad heroj.
– Iako sam znao što ću posjeti i svjestan sam prošlosti, ponosan sam na ratnike koje su s minimalnim ratnim sredstvima i maksimalnom ljubavi prema gradu i ljudima branili svoj grad, rekao nam je 23-godišnji Antun Hanjilec, student Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Dodao je i da je svrha pohoda u Vukovar bila je omogućivanje studentima iz svih dijelova Hrvatske odavanje počasti svima koji su izgubili živote u Domovinskom ratu, osobito onima koji su tada bili studenti u ranim 20-ima te omogućili budućim naraštajima da budu hrvatski studenti.
– Tugu su mi izazvale priče ljudi različitih dobnih skupina, kroz koji su pakao morali proći. Ljudi mojih godina i mlađi moraju otići tamo, da vide što neobjašnjiva ljudska mržnja može napraviti i da se ovo ne smije ponoviti. Uzor su mi ljudi koji tamo žive. Iako imaju različite posljedice rata, spremni su živjeti i dalje u tom gradu i izgrađivati ga ispočetka, zaključio je Antun.
Prisjetimo se i prošlogodišnje emotivne pjesme srednjoškolca iz Osijeka o Vukovaru
U priču o mladim ljudima koji izražavaju pijetet žrtvama u Vukovaru sjajno se uklapa i priča o Mislavu Kontiću, srednjoškolcu iz Osijeka čija je pjesma prošle godine u srca dirnula mnoge. Tada je mladića u goste pozvao i Igor Štimac, a Kontićeva pjesma je skupila više od 16 tisuća lajkova na Vladinom Facebook profilu.
Prigodno, uz fotogaleriju s ovogodišnjeg hodočašća objavljujemo i Kontićevu prigodnu pjesmu.
Prije 20-ak godina, Vukovar je pao
Ja još nisam bio rođen i o tome ništa nisam znao
Ali sada znam sve, ko je bio kada i gdje
Ko je to mojoj Hrvatskoj rušio sne
Znam za heroje naše,da za Hrvatsku su život dali
Za Hrvatsku našu ti heroji su pali
Da sada ja, i prijatelji moji
Slobodno šećemo i da se nitko ne boji
Znam za Blagu Zadru i njegovog sina
Znam i koliko je ljudi poginulo zbog mina
Znam koliko je suza proliveno i ljudi ubijeno
I zašto bi se to oprostilo i bilo skriveno?
I čitam povijest našu kada je bilo “brat uz brata”
Od zajedništva tog, nije bila jača nijedna granata
I kada sve to čitam, odmah budem jako tužan
I znam da im je ovaj narod nešto ostao dužan
Hvala vam od srca heroji, to zaboravit vam neću
Za Vukovar i vas zapalit ću svijeću
I molit ću Boga još samo jednu stvar
Da mi vašu slobodu pokloni na dar
A sada dođimo do teme cajke!
Jer neki ljudi misle da su priče iz rata bajke
Neki kažu da ih slušaju jer mogu pjevati i skakati
Pogledajte film o Vukovaru pa će te plakati
I zašto im je teško jednu svijeću zapaliti
A nije im teško po klubovima naše domoljublje blatiti
I dragi Bože pošalji im malo pameti
Valjda će onda i oni Vukovar shvatiti
Šta će vam Mile Kitić ili Ceca
Zbog njenog muža ubijana su i djeca
Ali slušajte ih samo, to je vaše “hvala” Hrvatskoj majci, koja sinove je dala
Čuvaj ovo sveto tlo sačinjeno od krvi i muke
Jer za ovu domovinu su se borile samo hrabre ruke
Kada se Markač i Gotovina vrate zasjat će suza u oku za moje Hrvate
Na kraju Bože samo jedno te molim
Čuvaj moju Hrvatsku jer najviše je volim ♥ ♥