[FOTOGALERIJA] Prije točno pet godina studenti Hrvatskih studija prosvjedovali su ispred rektorata

Na današnji dan, prije točno pet godina, održavala se sudbonosna sjednica Senata zagrebačkog sveučilišta. Na njoj su, naime, odlučivali hoće li podržati kontroverznu promjenu pravnog statusa Hrvatskih studija – iz centra u odjel. Studenti su, okupljeni u inicijativu Studenti govore mjesecima upozoravali da se nešto čudno događa, a kulminacija njihovog aktivizma odvijala se upravo tog dana ispred rektorata. Senatori su izglasali promjenu u odjel, a onda je uslijedilo razdoblje od gotovo tri godine transformacije Hrvatskih studija, zapošljavanja desetaka novih kadrova, uvođenja studija demografije i iseljeništva, nakon čega su tu instituciju, opet dosta kontroverzno, okitili statusom fakulteta. Donosimo fotogaleriju nastalu 17. siječnja 2017. ispred zagrebačkog rektorata.

Galerija 10 Fotografija

Otvori

Centar, odjel, pa na koncu i fakultet. Hrvatski studiji. Mjesto radnje borongajski kampus, ona zapuštena jugoslavenska vojarna do koje se studenti javnim prijevozom voze sto godina. Na današnji dan prije pet godina studenti te institucije okupljeni u inicijativu Studenti govore održali su prosvjed ispred rektorata zagrebačkog sveučilišta. Protivili su se promjenom pravnog statusa iz centra u odjel, zahtijevali su da njihov faks postane odmah i upravo to – fakultet. Danas i je fakultet, doduše nešto drugačijeg profila nego što je bio prije pet godina. Tom smo prilikom pripremili jedan ‘for dummies’ tekst, za sve one koji ne znaju što se sve događalo s Hrvatskim studijima od njihovog osnutka prije gotovo 30 godina.

1. Hrvatski studiji osnovani 1992.

Hrvatski studiji pokrenuti su 16. studenoga 1992., isprva samo kao dvosemestralni Sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Taj je program ubrzo preoblikovan u četverogodišnji, a pridodani su mu i studijski programi filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, koji su mu bili sadržajno bliski. Prva faza u ustrojavanju Hrvatskih studija, proces njihove akademske legitimacije i sveučilišne integracije, navodi se u njihovoj povijesti, okončana je prihvaćanjem nastavnog plana i programa na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 1993.

2. Sveučilišni centar

Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu 1995. donosi Pravilnik o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija kojim su oni ustrojeni kao sveučilišni centar sa statusom podružnice Sveučilišta u Zagrebu. Pri Trgovačkom sudu u Zagrebu na toj su se pravnoj osnovi registrirali 16. siječnja 1996. Pavo Barišić, bivši ministar znanosti i obrazovanja i prvi dekan novoosnovanog Fakulteta hrvatskih studija, tih je, devedesetih godina, obnašao dužnost zamjenika voditelja Hrvatskih studija. Studiji tada nisu imali dekana jer nisu bili fakultet, pa je ‘dekan’ ustvari bio voditelj studija, a tada je to bio danas moćni zagrebački prorektor Ante Čović. Njih dvojica bili su smijenjeni jer su, kako nam je u ekskluzivnom intervjuu rekao bivši rektor Šunjić, pokušali privatizirati Hrvatske studije.

3. 2015. i 2016. ponovno intenzivno slušamo o Hrvatskim studijima

Godine su prolazile, a onda je tadašnji ministar Vedran Mornar u pismu očekivanja 2015. napisao kako je potrebno ‘razriješiti pitanje pravnog statusa i položaja Hrvatskih studija unutar Sveučilišta u Zagrebu’. Tu negdje počinju komplikacije. Očekivalo se da će Hrvatski studiji krenuti u rješenje pravnog statusa isključivo na način da postanu fakultet. No to nije išlo i ne ide glatko. Rektor Damir Boras 1. veljače 2016. donio je odluku kojom je onemogućeno napredovanje, zapošljavanje i razvijanje programa na Studijima.

Znanstveno-nastavno vijeće studija (svojevrstan pandan fakultetskom vijeću na drugim sastavnicama) odlučilo je 22. ožujka 2016. da Studije žele transformirati u fakultet. Rektor im je uzvratio imenovanjem voditelja kojeg studenti i profesori nisu izabrali ni željeli. Iako je vijeće Hrvatskih studija dalo negativno mišljenje o imenovanju, a istraživanje mišljenja studenata pokazalo je kako je više od 70 posto njih protiv imenovanja, Boras je 19. travnja ‘posjeo’ izvanrednog profesora kroatologije Maria Grčevića na mjesto voditelja Hrvatskih studija. Naime, iskoristio je pravo koje je imao po statutu.

Studenti odlučuju uzeti stvar u svoje ruke te se okupljaju u inicijativu Studenti govore. Sveučilištu šalju otvoreno pismo u kojem izražavaju želju da Hrvatski studiji postanu fakultet. O toj temi htjeli su govoriti i na Studijima, no pročelnik im je to zabranio pa su tribinu održali u Novinarskom domu. Rektor je tek kasnije u prosincu iste godine došao na sastanak sa studentima te, zajedno s prorektorom Čovićem, koji je bio zadužen za slučaj Hrvatskih studija, obznanio da bi bilo najbolje da HS postane odjel.

5. Sveučilišni odjel

U siječnju 2017. Senat Sveučilišta donosi odluku da Hrvatski studiji postaju Odjel. Dakle, od Sveučilišnog centra transformirali su se u Sveučilišni odjel. Studenti su se tome intenzivno protivili, pa su i prosvjedom ispred Sveučilišta poručili da se protive ‘odjelitizaciji’ Studija, no nitko ih od nadležnih nije slušao. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja podnio je, kako smo ekskluzivno izvijestili, sudsku tužbu tvrdeći da se transformacija HS-a iz centra u odjel protivi Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a ministrica Blaženka Divjak javno je izrekla kako su Hrvatski studiji, kao Odjel, nezakonito ustrojeni. Dvije i pol godine nije im željela dati dopusnicu za rad, da bi im, nakon pritisaka, odlučila u 2019. dati i dozvolu za izvođenje studija demografije i hrvatskog iseljeništva.

Transformacija u Sveučilišni odjel smatra se spornom jer su Hrvatski studiji kao centar izvodili sveučilišne preddiplomske i diplomske studije u sedam znanstvenih polja i ukupno u tri znanstvena područja: društveno, humanističko i interdisciplinarno. Status Sveučilišnog centra koji su imali to im je zakonski omogućavao. Međutim, kao Sveučilišni odjel prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju mogu izvoditi studije u samo jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarom području. No, oni su nastavili izvoditi studije jednako kao ranije.

Kronologija događanja na Hrvatskim studijima | foto: Studenti govore; Facebook

6. Fakultet hrvatskih studija

U srpnju 2018. na sjednici Senata rektor Damir Boras članovima Senata obznanio je vijest o tome da se krenulo u proceduru kojom bi Hrvatski studiji konačno trebali postati fakultet. Damir Boras i Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučuju da sad Hrvatski studiji ipak mogu biti fakultet pa 10. prosinca 2019. donose odluku o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija na čelu s Pavom Barišićem. Istim onim likom koji je devedesetih otjeran s Hrvatskih studija i koji je bio ministar znanosti i obrazovanja netom prije Blaženke Divjak. Međutim, to nije kraj priče o Hrvatskim studijima, nego novi početak komplikacija. Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja ponovno se osvrće na situaciju s HS-om i Vilim Ribić saziva press konferenciju na kojoj ponovno upozorava na to da Hrvatski studiji djeluju ilegalno.

Fakultet hrvatskih studija kao takav se u sudski registar pri Trgovačkom sudu u Zagrebu upisuje 7. siječnja 2020. na što ministrica Divjak šalje DORH-u zahtjev za žalbom nad ovom odlukom jer prethodno nije zatražena suglasnost Ministarstva koja je potrebna.  Nekoliko dana nakon, novoosnovani Fakultet hrvatskih studija pokrenuo je upravni spor i podnio prijavu protiv ministrice Divjak zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti. Ona je na to rekla da se radi o pokušaju zastrašivanja. Na koncu je upravni spor riješen u korist Hrvatskih studija i oni se od tada, bez sumnje, tretiraju i nazivaju Fakultetom hrvatskih studija.

U međuvremenu je došlo do raskola tandema Čović i Barišić, pri čemu je potonji smijenjen sa svoje funkcije dekana. Održani su redovni izbori za čelnika tog faksa, a pobjedu je kao jedini kandidat odnio bivši svećenik, profesor Ivo Džinić. Nakon toga u tek nekoliko smo navrata pisali o Hrvatskim studijima. Studenti su se kratko bunili zbog neprelaska na online nastavu, no na toj instituciji više nema nekog aktivnog studentskog bunta koji je postojao u ranijim vremenima.