FPZG pretvorio skladište u Ured koji privlači projekte vrijedne preko šest milijuna kuna
Nekoliko puta nakon diplomiranja došao sam na FPZG, uglavnom parkirati bicikl, ali nikada službeno na intervju. Osjećaj prolaska kroz vrata Lepušićeve 6 bio je dobro poznat, ali ipak pomalo prazan jer se dobri duh fakulteta teta Katica umirovila. Nemam zamjerke na zamjenu, koja me vrlo pristojno uputila na Ured za istraživanje i međunarodne projekte, a vjerujem da će mi prirasti srcu nakon 42 godine staža isto kao Katica. Ipak, kada je novi portir rekao da se Ured nalazi u maloj prostoriji pokraj B dvorane, mislio sam da mi je izvor dao krivu informaciju.
Foto: Miroslav Petrović i Andrijana Brozović
Povod za dolazak bila je informacija da je Ured u posljednjih godinu i pol napravio fantastičan posao s istraživačkim projektima, ali prostorija u kojoj se ovisno o upravi nalazio Zbor, kopiraona ili skladište, nikako nije moglo biti mjesto čuda.
Od devet prijavljenih EU projekata odobreno je njih osam
Strateška odluka Fakulteta političkih znanosti 2014. bila je ulaganje u znanstveno-istraživačke projekte, a prva mjera bila je otvaranje Ureda za istraživanje i međunarodne projekte u kojem je od sredine srpnja prošle godine kao osoba s prethodnim iskustvom konzultanta ulogu voditelja preuzeo Miroslav Petrović.
– U prošloj godini prijavili smo 17 projekata, od kojih je 13 prošlo natječaje, a u ovoj godini imamo čak 29 projektnih prijava. Dobili smo ih već devet, a čekamo rezultate za još isto toliko. Ono što je fenomenalno da nam je od devet prijavljenih EU projekata odobreno njih osam. Time je Uredu bilo omogućeno zapošljavanje još jedne kolegice, Andrijana Brozović, ali najvažnije je da se iz projekata ostvaruju dodatni prihodi za fakultet, rekao je Petrović u prostoriji koja danas funkcionira kao mali ured za troje umjesto skladišta.
Fakultet se i prije prijavljivao na razne projekte, tako je npr. fakultetski Centar za europske studije (CES) uspješno prijavio dva projekta iz programa Jean Monnet i u međuvremenu uspostavio Jean Monnet Katedru za političke studije Europske Unije: mreže europske integracije preko koje su se razvili novi nastavni programi za studente. Danas djelatnici fakulteta imaju institucionaliziranu stručnu pomoć kroz Ured, a Petrović naglašava kako su upravo vrhunski životopisi mladih znanstvenika i njihove kvalitetne ideje preduvjet uspjeha.
Od početka rada Ureda odobreno projekata u vrijednosti preko 6.5 milijuna kuna
Najveći EU projekt težak 1.7 milijuna kuna dobiven je ove godine u lipnju u sklopu natječaja ‘Stipendije za mlade istraživače’ iz Europskog Socijalnog Fonda – razvoj ljudskih potencijala. Petero mladih istraživača i poslijedoktoranada analizirat će određivanje političkih prioriteta u Hrvatskoj.
S tim projektom postali smo član globalne CAP-ove mreže (ComparativeAgendaProjects) za analizu političkih prioriteta, a kroz razvoj nove tehnologije, u zajedničkom radu s istraživačima s FER-a, dobit ćemo softver za automatsko kodiranje tekstova koji će biti na dispoziciji svim istraživačima globalne mreže. Tako će se naši mladi istraživači uključiti u Europski istraživački prostor i donijeti dodanu znanstvenu vrijednost na europskoj razini u obliku transfera tehnologije i suradnje društvenih i tehničkih znanosti u RH, pohvalio je projekt i istraživače Petrović dok su nas svako toliko prekidali studenti i znanstveni novaci koji su navraćali po informacije u Ured.
Od početka rada Ureda i zaključno s krajem rujna ove godine odobreni su projekti u vrijednosti preko 6.500.000 kuna te se trenutno ugovaraju dodatna dva projekta u vrijednosti od 900.000 kuna.
Velika anketa sa 2.000 bivših studenata i 200 poslodavaca
Još jedan milijunski projekt u domeni Hrvatskog kvalifikacijskog okvira- HKO (Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a) vrijedan je ukupno 1.4 milijuna kuna, a upravo je on razlog zašto 2.000 diplomiranih studenata ovih dana dobiva pozive za sudjelovanjem u anketi s fakulteta.
HKO je uspostavljen kao ključni reformski instrument kojim se uređuje sustav kvalifikacija uz unapređenje obrazovnih programa usklađenih sa standardima kvalifikacija i skupova ishoda učenja kojima je cilj podizanje kvalitete obrazovanja te usklađivanje obrazovne ponude s potrebama na tržištu rada. Kroz anketu koju diplomanti mogu ispuniti sudjelovat će u poboljšanju ishoda studijskih programa novinarstva i politologije kroz stvaranje određenih vještina i znanja. Dodatno će kroz projekt koji se izvodi u suradnji s GONG-om i HND-om biti ispitano 200 poslodavaca, a sve će to biti bitan input za reakreditaciju programa.
Projektom će se izvršiti analiza i revizija postojećih studijskih programa na Fakultetu te tako doprinijeti cilju da programi odgovaraju ciljevima HKO-a i europskim standardima kvalitete visokog obrazovanja u sektoru politologije i novinarstva te potrebama na tržištima rada u Republici Hrvatskoj i zemljama Europske unije.
Fakultet bi se trebao otvoriti za strane studente i profesore kako bi napredovao još više
Novost na FPZG-u su i novi kolegiji poput Health policy and Systems profesorice Dagmar Radin. Profesorica je prošle godine došla iz SAD-a a stručnjakinja je u području zdravstva i kvalitete života. Iduće dvije godine provoditi će projekt ‘Act or analys is in health policy formulation in Croatia’ iz programa NEWFELPRO (FP7 – Marie Curie program: TheNew International FellowshipMobilityProgramme for Experienced Researchers in Croatia).
Na FPZG-u trenutačno radi devet djelatnika koji se bave isključivo istraživanjem, a Ured je u iščekivanju rezultata natječaja za Znanstveni Centra Izvrsnosti i devet projektnih prijava iz programa OBZOR2020. Izazovi koji slijede su održavanje razine uspješnosti prijavljivanja EU projekata, uključenost mladih istraživača, participiranje studenata te prijavljivanje studentskih medija poput Radio Studenta, Televizije Studenta i novina Global na projekte.
– Znanost nema domovnicu. Fakultet bi se trebao otvoriti za strane studente i profesore. Primjerice, profesora iz Dublina treba privući da dođe raditi svoja istraživanja kod nas. Formiranjem istraživačkih timova održali bi postojeće projekte, a općenita zabluda u Hrvatskoj je da sve možemo sami. Treba nam čim više međunarodne suradnje kako bi podigli vlastitu kvalitetu, mišljenja je Petrović koji iz bivšeg skladišta i kopiraone zajedno s vrhunskim istraživačima i dobrim idejama fakultetu osigurava milijunske projekte.
