Fuchs je donio novi Zakon o fakultetima, no ova 3 važna pitanja ostala su zanemarena
Izvrsnost, etika, školarine. Tri su to važna pitanja gotovo u potpunosti zanemarena u novom Zakonu o visokom obrazovanju. Četvero sugovornika, inače upućenih u domaće akademske prilike, za srednja.hr pojašnjava zašto je to pogubno za naš sustav znanosti i visokog školstva.
Foto: srednja.hr
Zakon o visokom obrazovanju stupio je na snagu prije nešto više od tjedan dana. Premda je cjelokupna akademska javnost, osim Sveučilišta u Zagrebu koje je pod palicom bivše uprave u cijelosti odbacila zakonski nacrt, bila blagonaklona prema novim propisima, neke kritike ipak stoje. Ovih dana pisali smo o trima takvim kritikama.
Članovi najviših tijela ne moraju biti izvrsni znanstvenici
Zakon o visokom obrazovanju gotovo ne spominje izvrsnost ni kriterije izvrsnosti. Primijetila je to i u saborskoj proceduri više puta ponovila Marijana Puljak, zastupnica stranke Centar. Smatra da je to simptomatski za HDZ koji, kaže, ne želi izvrsne ljude ni u jednom segmentu društvu, pa tako ni u sustavu znanosti i obrazovanja.
– Znanstvena izvrsnost podrazumijeva međunarodne reference, a kakve bi to međunarodne reference mogli ostvariti svi ovi doktori znanosti koji su u grupama, u kombijima, hitali i preko vikenda stjecali doktorate kao na traci. Oni će sad uredno moći biti članovi Nacionalnog vijeća za znanost. Osim toga, znanstvena izvrsnost se ne odnosi samo na izvrsnost u znanstvenim istraživanjima, nego izvrsnost i u povezivanju znanosti s društvom, u poučavanju i mentoriranju mladih znanstvenika, u upravljanju sustavom, sudjelovanju u debatama, savjetovanju o znanosti glavnih kreatora politika i tako dalje, mišljenja je Puljak.
Želimo li da naša znanost, time i društvo, zaista napreduju, onda moramo primjenjivati međunarodne standarde izvrsnosti. One koji vrijede na najrazvijenijim sveučilištima u svijetu. Druge nema. Smatra tako Marijana Puljak pa poentira da je upravo Zakon o visokom obrazovanju trebao isticati znanstvenu izvrsnost, no to je propustio učiniti. Više o toj temi pročitajte ovdje.
HDZ ne želi stati na kraj plagijatorima?
Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, još do skandala s navodnim plagijatom bivšeg ministra znanosti Pave Barišića, i odluke Ustavnog suda, praktično – ne postoji. U novome se Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti takvo nacionalno tijelo ni ne spominje, što znači da više nema ni osnove za postojanje.
Da je to loše, osim nekolicine saborskih zastupnika, smatra i Vesnica Garašić, sindikalistica i profesorica zagrebačkog RGN-a koja se dugi niz godina bavi pitanjima etike u akademiji. Ona je, među ostalim, u početku mandata bivšeg rektora Damira Borasa bila na čelu Etičkog savjeta zagrebačkog sveučilišta, ali je pod pritiscima i uslijed kompromitirane neovisnosti tog tijela, otišla.
– Nema nikakve sumnje da takvo tijelo u hrvatskom okruženju, a upravo radi zaštite čestitog djelovanja u ovom resoru mora nužno postojati. To će Vam reći svatko tko je ikada radio kao član bilo kojeg etičkog povjerenstva u sustavu visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj i upoznao sustav i s tog aspekta. Naime, dok etička tijela na razini sastavnica (etičko povjerenstvo) i razini sveučilišta (etički savjet) u pravilu dobro rade svoj posao kada su u pitanju ‘obični’ zaposlenici, problemi nastaju kada treba procesuirati etičke prijave protiv hijerarhijski visoko pozicioniranih zaposlenika (dekan, rektor, prorektor, predstojnik zavoda) kao i onih politički aktivnih, pojasnila nam je Garašić, o čemu više možete doznati na ovoj poveznici.
Fakulteti novac od školarina troše kako žele
Novac od školarina koje fakultetima i sveučilištima uplaćuju neredoviti studenti već se dugi niz tretira pod vlastita sredstva tih ustanova. To u praksi znači da novac mogu koristiti arbitrarno, kako žele. Primjerice, za plaće nekih profesora koji ne žele otići u penziju. Zakon o visokom obrazovanju, nedavno donesen, ništa dodatno ne regulira u vezi vlastitih prihoda i novca koji fakultet dobiva od školarina neredovitih studenata.
Da to ne bi smjelo biti tako smatra Damir Bakić, sveučilišni profesor i saborski zastupnik platforme MOŽEMO. Vlastiti prihodi odnose se, smatra, na novac koji faksevi stječu na tržištu i u tržišnim uvjetima. Školarine, odlučno tvrdi, to nisu. Novac od školarina za studiranje pripada točno tim studijskim programima, i to je trebalo tako regulirati. S njim se slaže i Matija Kroflin, pomoćnik glavnog tajnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
– Pitanje ostvarivanja i raspodjeljivanja vlastitih prihoda već je dugi niz neregulirano pitanje. Javne ustanove nemaju jasne okvire kojim se vrstama poslova za tržište smiju baviti, što smiju raditi s prihodima ostvarenima od tržišta, za koje svrhe ih koristiti, kako ih mogu isplaćivati zaposlenicima, itd. To naravno dovodi do mnogih problema u sustavu. Jedan od najvećih je da pojedine ustanove ili pojedinci u javnim ustanovama zanemaruju svoje osnovne poslove, a to je nastava i bavljenje znanstvenim radom, kazao nam je Kroflin.
O ovoj važnoj temi više možete čitati u našem članku na ovoj poveznici.
