Fuchsov zakon izglasan na Vladi, ide u Sabor: Ovo su sve velike promjene za studente i fakseve
Zakonski nacrt ministra Radovana Fuchsa koji donosi promjene za studente i fakultete danas je potvrđen na Vladi. Ide u posljednju fazu pred donošenje, a to je Hrvatski sabor. Tamo će ga detaljno iščitati zastupnici, poslati svoje prijedloge i kritike te ga u konačnici, nakon dogovora, ako sve prođe u redu, i izglasati. Uoči te procedure saželi smo sve velike promjene koje smo uočili u najnovijoj verziji nacrta.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs
Foto i ilustracija: srednja.hr | pozadina Unsplash
Vlada je na svojoj sjednici danas izglasala Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i poslala ga u daljnju saborsku proceduru. Dokument je to koji je pipremila administracija resornog ministra Radovana Fuchsa, s glavnim ciljem uvođenja reda u poprilično nesređeni sustav znanosti i visokog školstva.
SABORSKA PROCEDURA
Nakon prihvaćanja na Vladi, nacrt ide u Hrvatski sabor na prvo čitanje. Prvo prijedloga podrazumijeva uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu, pojedinačnu raspravu, raspravu o tekstu prijedloga, raspravu o stajalištima radnih tijela te donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona. Zakon zato, ide na drugo čitanje. U posebnim slučajevima, kada ima puno amandmana ili su takve naravi da značajno mijenjaju konačni zakonski prijedlog, dokument može ići i na treće čitanje.
Velike promjene za studente
Kako smo već i najavili, zakonski nacrt koji je Vlada danas izglasala sadrži velike promjene za studente. Studenti stručnih studija nakon završenog faksa konačno dobiti titule prvostupnika i magistara, odnosno bacc. i mag. Sveučilištarce će od njih razlikovati kratica univ. ispred titule. Pobjeda je to za pedesetak tisuća diplomiranih i još toliko aktualnih studenata koji se, osim za adekvatne kvalifikacijske razine, za jasne titule bore već desetak godina.
Studentski predstavnici tražili su i neke izmjene glede radnog odnosa i redovnog studiranja te su, podsjetimo, htjeli i slobodnu studijsku godinu za studente. Ministarstvo im je, sudeći po zakonskom nacrtu koji je danas prihvatila Vlada, djelomično izašlo u susret. Po novome, MZO predviđa da će redovni studenti legalno moći biti u radnom odnosu ili voditi samostalni obrt, no u tom slučaju neće imati subvencije i prava klasičnog redovnog studenta. Plaćat će školarinu, zdravstveno osiguranje će ići preko poslodavca i neće imati pravo na jeftiniju hranu u menzi niti mjesto u domu.
Iznimno, zaposlenici javnih ustanova u području kulture, vojnika ili policajca – ako se obrazuju na vojnom ili policijskom učilištu – moći će biti u radnom odnosu te redovito studirati uz sva prava koja inače pripadaju redovitim studentima. Drugim riječima, imat će plaćenu školarinu, zdravstveno osiguranje i ostvarit će pravo na subvencioniranu prehranu te smještaj.
Jednostavnije razrješenje rektora
Još jedna velika promjena u novome nacrtu odnosi se na sudjelovanje studentskih predstavnika u izboru dekana i rektora. Iako je Fuchs u startu radikalno htio dokinuti pravo studenata da biraju dekane i rektore, u novi je zakonski nacrt to pravo – vraćeno. Ipak, studenti više neće činiti minimalno 15 posto, već 10 posto svih važnih upravljačkih tijela poput fakultetskih i akademijskih vijeća te senata javnih sveučilišta; sve redom tijela koja biraju čelnike visokih učilišta.
Razrješenje rektora također se vraća na prvotnu zamisao. Rektora će, kako ga i bira, razrješivati senat natpolovičnom većinom svih glasova, a na prijedlog sveučilišnog vijeća ili minimalno trećine članova senata. Natpolovičnom će većinom senatori odlučivati i o tome hoće li podržati izdvajanje nekog fakulteta sa sveučilišta.
NEMA VIŠE DOŽIVOTNE PLAĆE IZ PRORAČUNA
Profesori na faksu više neće moći u nedogled odgađati odlazak u mirovinu. Prema novoj verziji nacrta, ugovor o radu i plaća iz državnog proračuna prestaje onog trenutka kad ispune uvjete za mirovinu koje propisuje Zakon o radu. Trenutno, ta granica postavljena je na 65 godina života, odnosno istekom kalendarske godine u kojoj zaposlenik slavi taj rođendan. Nakon tog perioda, u slučaju potrebe za nastavnikom, koji ima trajnu redovitu profesuru, svaki će faks moći produljiti ugovor svom zaposleniku, no isključivo o vlastitom trošku.
Riješene prepirke oko sveučilišnog vijeća
Koplja su se, i prije i tijekom javnog savjetovanja, vodila oko sveučilišnog vijeća, novozamišljenog nadzornog tijela čija je zadaća kontrolirati rad rektora i sveučilišnih tijela. Ono će, po novome nacrtu, moći imati 5, 7 ili 9 članova. Po dvoje, odnosno po troje ili po četvero biraju senatori javnog sveučilišta i Hrvatski sabor, a posljednjeg člana i predsjednika izabrat će zajednički, nakon što rektor provede javni poziv.
– Ako članovi sveučilišnog vijeća zajednički ne imenuju predsjednika u roku 30 dana od dana imenovanja posljednjeg člana ovoga vijeća, rektor ponovno raspisuje javni poziv za imenovanje predsjednika sveučilišnog vijeća. Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, stoji u novoj verziji nacrta koji je danas potvrđen na Vladi i pušten u saborsku proceduru.
Članovi i predsjednik spomenutog vijeća, koje imenuju senatori i Sabor, ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za znanost, službenici Ministarstva obrazovanja niti zaposlenici ili vanjski suradnici javnog sveučilišta u pitanju. Mandat im traje šest godina, a može se jednom ponoviti.
Najnoviju verziju zakonskog nacrta uz ocjenu postojećeg stanja i obrazloženja pogledajte u dokumentu ispod. (Napomena: ako vam se dokument ne prikazuje, potrebno je osvježiti stranicu)
