Gotovo da i nema pomaka u visokom obrazovanju: Evo za čime sve kaskamo u usporedbi s EU-om
Hrvatsko visoko obrazovanje, kada se ono usporedi s ostatkom Europske unije, ne stoji baš dobro. Prema izvješću EU-a ‘Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2024.’, udio osoba od 25 do 34 godine koje su završile fakultet u Hrvatskoj još uvijek je ispod prosjeka EU-a. Ispod prosjeka je i zaposlenost osoba koje su nedavno diplomirale, a mobilnost je gotovo nepostojeća. Također, problematizira se i razlika u postotku mladih s fakultetskom diplomom koji žive u gradovima i onih koji žive u ruralnim područjima.
Foto: Unsplash
Nakon što je izvješće Europske unije ‘Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2024.‘ pokazalo kako stojimo u odnosu na ostatak EU-a u školstvu i PISA istraživanju, sada smo izdvojili što podaci govore o visokom obrazovanju. Nažalost, podaci nisu baš dobri jer gotovo da i nema pomaka kada se usporedimo s EU-om.
Velike regionalne varijacije, stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih ispod prosjeka EU-a
Iako stopa stjecanja visokog obrazovanja u Hrvatskoj raste, ono je još uvijek ispod prosjeka EU-a. Tako je postotak osoba u dobi od 25 do 34 godine koje su 2023. završile tercijarno obrazovanje u Hrvatskoj iznosio 38,8 posto, dok je prosjek EU-a 43,1 posto s tendencijom rasta do 45 posto u budućnosti. Problematizira se i razlika u postotku mladih s fakultetskom diplomom koji žive u gradovima i onih koji žive u ruralnim područjima.
– Velike su i regionalne varijacije, pri čemu je stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja u Gradu Zagrebu od 58,4 posto više nego dvostruko veća od one u Panonskoj regiji od 26,7 posto. Ukupno 28,2 posto mladih u dobi od 18 – 29 godina pohađa prijediplomske ili diplomske studije, što je povećanje od gotovo pet postotnih bodova od 2013. U 2023. stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale u dobi od 20 – 34 godine bila je 84,4 posto, što je ispod prosjeka EU-a od 87,7 posto, ali 3,7 postotnih bodova više nego u 2022., stoji u izvješću EU-a.
Po mobilnosti smo najgori u EU
Mobilnost u svrhu učenja u Hrvatskoj kao i da ne postoji. Po tom pitanju najgori smo u EU i većina stranih studenata u Hrvatskoj dolazi iz europskih zemalja koje nisu članice EU-a. U 2022. samo je 7,9 posto osoba s diplomom iz Hrvatske ostvarilo mobilnost i to je jedna od najnižih stopa mobilnosti u EU-u te je daleko niže od cilja na razini EU-a za 2030. godinu, a to je 23 posto.
– Većina osoba s diplomom u Hrvatskoj koje su ostvarile mobilnost završila je cijeli studij u inozemstvu, odnosno 4,6 posto svih osoba s diplomom u Hrvatskoj. Od onih koji su otišli u inozemstvo na kraća razdoblja studiranja, kojih je samo 3,3 posto, njih 90,4 posto to je učinilo putem studijskih programa EU-a. Udio stranih osoba s diplomom u Hrvatskoj 2022. bio je vrlo malen, svega 2,5 posto dok je EU prosjek 8,7 posto, a najviše ih je došlo iz europskih zemalja koje nisu članice EU-a, njih čak 78,4 posto, navodi se u izvješću.
Cijelo izvješće možete pročitati u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
