Gotovo nemoguće ‘pasti’ godinu na privatnim fakultetima u Hrvatskoj
Prema istraživanju koje je proveo EduCentar na više od 400 studenata privatnih i javnih fakulteta u Hrvatskoj, tek četiri posto studenata privatnih fakulteta ponavljalo je godinu, dok je na javnim fakultetima neku od godina ‘padalo’ gotovo polovina ispitanih (46 posto). U istraživanju je ispitano i zadovoljstvo studenata kvalitetom nastave, razlozi zašto su se odlučili za državne ili privatne fakultete te koliko su zainteresirani za studij u inozemstvu.
Istraživanja koje je proveo EduCentar na više od 400 studenata s javnih i privatnih fakulteta, pokazuje da je na potonjem pasti godinu ravno statističkoj pogrešci. Naime, dok je među ispitanim studentima s javnih fakulteta, njih čak 46 posto izgubilo godinu, na privatnim fakultetima je to slučaj tek s četiri posto ispitanih.
Predavačima na javnim fakultetima zadovoljno 68 posto studenata, a na privatnim 95
Treba reći da u istraživanju od ukupnog broja ispitanih, njih 36 posto pohađa javne fakultete (najviše redoslijedom Ekonomski, Filozofski, FER te Pravni fakultet), a 64 posto privatne.
Studenti s javnih fakulteta većinom su se za njih odlučili iz razloga financijskih (ne)mogućnosti te zbog bolje reputacije koju imaju javni fakulteti kod poslodavaca.
Tako je jedan od ispitanika rekao da su za njegov upis javnog fakulteta bili presudni ‘financijski aspekt, dobra iskustva bivših studenata i stav da je privatne fakultete lakše završiti’.
Kad je riječ o elementima studiranja, ispitanici s javnih fakulteta najviše su zadovoljni profesorima (68 posto), dvosmjernom komunikacijom (67 posto) te kvalitetom teorijske nastave (61 posto). Osim prihvatljive cijene i spomenutog stava da poslodavci više priznaju diplome s javnih fakulteta, studenti kao prednost ističu i snalažljivost koja se stječe studiranjem na javnom fakultetu. Nedostaci su pak prevelik broj studenata, a premali broj profesora.
Kada je riječ o ispitanicima s privatnih učilišta, većina ih (74 posto) studira na Veleučilištu VERN’. Ostala učilišta i visoke škole zastupljene su u manjoj mjeri, odnosno 6 posto ispitanika je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, dok ih je 4 posto na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti ‘Baltazar Adam Krčelić’.
Većinu ispitanih u ovoj skupini na ideju od studiranju na privatnom učilištu nagnala je misao da na privatnim fakultetima imaju kvalitetnije profesore, da se lakše istaknuti u manjim grupama te da mogu raditi uz studij.
– Pruža puno više mogućnosti, lakše se istaknuti, bolja je kvaliteta rada i učenja, literatura je ažurirana i u skladu sa stvarnim stanjem na tržištu rada i u poslovnoj zajednici, objasnio je jedan od ispitanika.
Izvrsna dvosmjerna komunikacija, ali previsoka cijena studiranja
Sudionici istraživanja s privatnih učilišta najviše su zadovoljni dvosmjernom komunikacijom s profesorima (97 posto), zatim profesorima u održavanju nastave (95 posto) i pripremom koje im studij pruža za ulazak na tržište rada (92 posto).
Uz prednosti rada u manjim grupama te izvrsnu komunikaciju s profesorima, studenti privatnih fakulteta kao prednost ističu i odlične uvjete za rad, u smislu tehničke opreme i prostora. Mane su pak po njima previsoka cijena studiranja, manjak kredibiliteta diplome u očima poslodavaca te preniski kriteriji za upis.
Tri petine ispitanika s privatnih učilišta smatraju da im je za prolazak na ispitu dovoljno malo učenja, dok isto smatra 44 posto ispitanika s javnih fakulteta.
Ispitanici s javnih fakulteta imaju i niži prosjek ocjena od ispitanika na privatnim fakultetima. Tako je prosjek kod prvospomenutih 3.69, a kod sudionika istraživanja s privatnih fakulteta 4.10.
Studenti s privatnih fakulteta vrlo često izloženi predrasudama
Čak 93 posto ispitanika s privatnih fakulteta doživjelo je češće (62 posto) ili rjeđe (31 posto) predrasude zbog toga što plaćaju svoje školovanje.
Predrasude prema kvaliteti studiranja na privatnim fakultetima, ima i čak 56 posto sudionika istraživanja s javnih fakulteta. – Mislim da je privatnom fakultetu profit veći prioritet od kvalitete obrazovanja, naveo je jedan od ispitanika, dok se drugi nadovezao komentarom da ‘privatni studij upisuju samo oni koji nisu imali ocjene za javni fakultet.’
Istraživanjem EduCentra su se ispitivale i preferencije ispitanika glede studiranja u inozemstvu. Tome su skloniji studenti javnih fakulteta. Naime, nešto više od polovice njih (51 posto) bi željelo studirati u inozemstvu, ali si to ne mogu priuštiti. Malo manje od trećine (31 posto) ispitanika s privatnih fakulteta studiralo bi u inozemstvu, ali samo uz stipendiju.
Da ponovo imaju priliku upisati fakultet, 90 posto studenata privatnih učilišta bi ponovilo svoj izbor, dok bi isto učinilo 85 posto studenata javnih fakulteta.
