Gotovo savjetovanje za gradnju i obnovu studentskih domova, utrka za milijune mogla bi biti žestoka
Nešto više od 56 milijuna eura uskoro bi se trebalo dodijeliti javnim visokim učilištima i studentskim centrima za gradnju novih ili obnovu postojećih studentskih domova. Da će biti puno zainteresiranih, pokazuje javno savjetovanje za ključne elemente prijave. Veleučilište u Bjelovaru požalilo se kako su diskriminirani, a interes su pokazali sa Sveučilišta Sjever i Slavonskog Broda. Javili su se i iz Zagreba, Rijeke i Karlovca.
Studentski dom Stjepan Radić – peti i šesti paviljon| foto: srednja.hr
Da bi utrka tko će dobiti milijunski novac za obnovu ili gradnju studentskih domova mogla biti pozamašna, pokazuju komentari iz javnog savjetovanja. U nju se uključio Studentski centar u Zagrebu, Studentski centar u Rijeci, Veleučilište u Karlovcu, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Slavonskom Brodu i mnogi drugi.
Podsjetimo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u javno je savjetovanje sredinom rujna pustilo nacrt ključnih elemenata za natječaj gradnje ili obnove studentskih domova u vrijednosti od 56 milijuna i 21 tisuću eura. Riječ je o Programu Konkurentnosti i kohezija 2021. – 2027. Kao što smo pisali, iz Ministarstva EU fondova potvrdili su nam da bi natječaj trebao biti raspisan do kraja 2024. godine. Javna visoka učilišta moći će se prijaviti za gradnju novog studentskog doma ili obnovu postojećih.
Veleučilište u Bjelovaru smatra da je diskriminirano, traže promjenu u natječaju
U javno savjetovanje koje je nedavno završilo pristiglo je 47 komentara, mahom od studentskih centara, sveučilišta ili veleučilišta. Više komentara stiglo je s Veleučilišta u Bjelovaru koje je privatno, što po trenutnom prijedlogu znači da nema pravo prijave. Predsjednik Studentskog zbora Veleučilišta u Bjelovaru Ivan Ćuk napisao je da to u nepovoljan položaj stavlja visoka učilišta koja su osnovana od jedinica lokalnih uprava te su kao takva registrirana kao neprofitne organizacije. Takvo je njihovo veleučilište koje se vodi kao privatno.
– Time se indirektno diskriminiraju i studenti tih učilišta, budući da država ne pruža jednaku razinu studentskih pogodnosti. Predloženo rješenje: omogućiti prijavu na natječaje i visokim učilištima čiji su osnivači jedinice lokalne uprave ili samouprave, objasnio je Ćuk u javnom savjetovanju.
Sličan komentar ostavila je i novoizabrana dekanica tog veleučilišta Tatjana Badrov. Za srednja.hr pojasnila je da je Grad Bjelovar jedini osnivač njihovog veleučilišta koje se ne financira iz državnog proračuna, već financijska sredstva ostvaruje školarinama studenata, projektima i donacijom osnivača. Ističe da iako na njihovom veleučilištu studira 774 studenata STEM područja čija je zapošljivost 98 posto u roku od tri mjeseca nakon završetka studija, oni nemaju isti standard kao studenti čija je visoka učilišta osnovala država.
– Zato što jedinice lokalne samouprave vrlo teško u svojim proračunima mogu osigurati sredstva za izgradnju/rekonstrukciju/opremanje studentskih domova bez sredstava iz vanjskih izvora (natječaja i projekata poput ovog). Nadalje, u Bjelovaru je vrlo malo raspoloživih stanova za studente pa su najmodavci cijene najma podigli u nebo jer znaju da studenti nemaju studentski dom. Svakako bismo se željeli prijaviti na navedeni natječaj. Grad Bjelovar ulaže ogromne napore i financijska sredstva da omogući našim studentima što bolje uvjete. Zgrada starog Doma učenika Bjelovar uspješno je prijavljena na natječaj za konstrukcijsku obnovu koja je i dovršena. Kompletna projektna dokumentacija adaptacije i rekonstrukcije je pripremljena, građevinska dozvola ishođena i dio građevinskih radova je u tijeku. Ostaje dovršetak i opremanje što zahtjeva znatna sredstva i bez vanjskih izvora financiranja bit će teško i dugotrajnije osiguranje studentskog standarda bjelovarskim studentima na razini kakvu imaju studenti javnih visokih učilišta, kazala nam je Badrov.
Sveučilište Sjever želi proširiti vlasništvo prijavitelja, iz Slavonskog Broda detaljno opisali svoju problematiku
Pristigli su komentari još dva sveučilišta. Trenutni prijedlog govori da lokacija za gradnju ili dogradnju doma mora biti u vlasništvu visokog učilišta (odnosno studentskih centara) ili Republike Hrvatske. Sa Sveučilišta Sjever žele to proširiti i na vlasništvo jedinice lokalne ili regionalne samouprave, dakle općina, gradova i županija. To su poentirali i iz Studentskog centra u Rijeci.
– Upravo je takva zemljišno-knjižna situacija u manjim sredinama u kojima jedinice lokalne samouprave (prije svega gradovi) žele sudjelovati u projektima unaprjeđenja i proširenja infrastrukture studentskog smještaja. S obzirom na osnivačka prava pojedinih sveučilišnih ustanova kao i činjenicu da ne raspolažu vlastitim zemljištem, jedinice lokalne samouprave mogu sudjelovati s dodjeljivanjem prava građenja na pojedinoj lokaciji, odnosno davanjem na korištenje cijelih nekretnina za potrebe osiguranja smještaja studenata, sve za vrijeme dok se ustanova bavi takvom djelatnošću, napisali su sa Sveučilišta Sjever.
Javilo se i Sveučilište u Slavonskom Brodu. Traže definiranje pojma izgradnje nove infrastrukture studentskih domova, kao i pojam rekonstrukcije te što sve konkretno ulazi u to. Navode kako planiraju kandidirati svoj projekt za izgradnju nove infrastrukture studentskih domova.
– Sveučilište u Slavonskom Brodu trenutno ima oko 2.000 studenata i 104 ležaja u Studentskom domu na postojećoj građevini koja je trenutno u stanju koje nije u potpunosti primjereno za svrhu za koju se koristi te nužna izgradnja novih prostornih kapaciteta. Projekt Rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja zgrade Studentskog doma Studentskog centra u Slavonskom Brodu predviđa ukupno 106 soba sa 183 ležaja u ukupnoj bruto građevinskoj površini od 5.849,02 m2. Za projekt je ishođena građevinska dozvola 19. kolovoza. Sjeverno krilo postojeće građevine djelomično se rekonstruira (zadržava se samo nosiva konstrukcija prizemlja i prvog kata, ukupne površine 586,56 m2) te u novoj bruto građevinskoj površini udio tog rekonstruiranog dijela iznosi 10% dok je 90% izgradnja nove zgrade. Dio zgrade koji se rekonstruira imat će 15 ležajeva dok će u novoizgrađenom dijelu biti 168 ležajeva, iako se unutarnje uređenje i opremanje odnosi na sve sobe i na sva 183 ležaja. Po mišljenju svih projektanata koji sudjeluju u projektu ovo je de facto novogradnja s obzirom da se rekonstruira minorni dio postojeće zgrade, komentar je Sveučilišta Slavonski Brod.
Iz Karlovca bi dodali novu podskupinu u natječaj, zagrebački SC traži projektantski nadzor u projektu
S Veleučilišta u Karlovcu i tamošnjeg studentskog centra traže jasno definiranje kako se novom infrastrukturom smatra i prenamjena postojećih građevina drugih namjena u studentski dom. Trenutni prijedlog zapravo govori jedino o mogućnosti obnavljanja postojećih studentskih domova. Slično je tražila i zaposlenica Grada Bjelovara. Također s karlovačkog veleučilišta žele dodati treću podskupinu koja bi glasila ‘Rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline’. Troškovi rekonstrukcije građevina unutar zaštićenih cjelina, naglasili su, veći su zbog saniranja postojećih šteta i određenih konzervatorskih uvjeta. Isto bi u tom slučaju stavili maksimalni iznos do 75.000 eura po krevetu. Trenutno je to 25.000 eura po krevetu ako je riječ o obnovi ili 50.000 eura po krevetu ako se gradi novi dom.
Studentski centar u Zagrebu, odakle su već komunicirali da će na natječaj prijaviti obnovu dva paviljona studentskog doma Stjepan Radić, predložili su i dodavanje troškova usluge projektantskog nadzora s obzirom na to o kakvoj je kompleksnosti projekta riječ. Neki od komentara sadrže i riječi podrške jer si studenti, navode oni koji su se uključili u raspravu, više ne mogu priuštiti boravak u privatnom smještaju, a broj mjesta u studentskim domovima nije dovoljan.
Podsjetimo, u samom Programu Konkurentnosti i kohezije stoji da je Hrvatska na dnu ljestvice zemalja Europske unije prema udjelu studenata smještenih u studentskim domovima. Objašnjeno je da su ulaganja potrebna jer je u Hrvatskoj tek osam posto studenata smješteno u domovima, dok je prosjek Europske unije 20 posto. Ministarstvo bi završno izvješće trebalo objaviti najkasnije sredinom studenog. Sve komentare možete pogledati u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
