Hercegovački studenti u Zagrebu: ‘Želimo BiH u kojoj se ne broje krvna zrnca i ne bira vodstvo po nacionalnom ključu’
Predstavnici Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata su svojom najnovijom inicijativom pokazali kako studentski klubovi mogu napraviti nešto više od organizacije nogometnih turnira i brucošijada. Oni su iskoristili dosadašnje obrazovanje kako bi formulirali svoj Prijedlog ustavnih promjena i reorganizacije Bosne i Hercegovine te na taj način pomogli stabilizaciji matične zemlje. Prijedlog je odaslan svim bitnim političkim akterima, a mi smo porazgovarali s Antom Borasom, jednim od tvoraca.
Rat vođen početkom 90-ih godina ostavio je brojne ožiljke na ovim prostorima. Na neki način pogođeni su svi narodi i države koje su proizašle iz krvavog raspada Jugoslavije. I dok su se Slovenija, Hrvatska pa čak i Srbija donekle konsolidirale, Bosna i Hercegovina nikako da se probudi iz noćne more u kojoj je progone međuetnički sukobi i unutarnje neslaganje među konstitutivnim narodima.
Više od 20 godina od proglašavanja samostalnosti BiH hoda po žici, ali krhka država još uvijek je na okupu. Životari na Daytonskom sporazumu koji je od okvirnog sporazuma o miru postao, igrom slučaja, temeljem klimavog jedinstva Bosne i Hercegovine.
Međunarodnoj zajednici, ali i konstitutivnim narodima u BiH je već dosta Daytona i statusa quo koji ih drži daleko od modernog demokratskog društva u kojem će vladati jednakost. Patrick Moon, američki veleposlanik u BiH, frustriran nemogućnošću dogovora među političkim akterima pozvao je nedavno sve nevladine organizacije da se oglase sa svojim prijedlozima za ‘redizajn’ države i pomirenje naroda.
Upravo taj poziv potaknuo je četvoricu članova Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata iz Zagreba da znanje stečeno na fakultetima stave u funkciju pomaganja matičnoj zemlji.
Dali su si truda i na 15-ak stranica izložili svoje viđenje Bosne i Hercegovine koje bi po njihovom mišljenju trebalo pomiriti narode i okončati besmisleno brojanje krvnih zrnaca.
Porazgovarali smo s Antom Borasom, studentom 4. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koji je dao velik obol izradi studentskog prijedloga. Otkrio nam je motive i ciljeve ove inicijative.
S: Što vas je potaknulo da pristupite sastavljanju Prijedloga ustavnih promjena i reorganizacije Bosne i Hercegovine ?
U sklopu Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata, uz brojne druge, djeluje specifična politička sekcija koja organizira tribine i bavi se aktualnim političkim pitanjima koja se tiču Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kada je američki veleposlanik Patrick Moon pozvao sve nevladine organizacije u BiH da daju svoj prijedlog za riješenje problema ustroja koji muči zemlju,osjetili smo se dužni dati svoj obol.
Sjeli smo i uložili znanje koje imamo kako bismo ponudili svoju viziju Bosne i Hercegovine u kojoj bi svi bez obzira na vjeru i nacionalnost imali ista prava te jednostavno živjeli bolje u modernoj europskoj zemlji.
S: Kako je izgledao rad na Prijedlogu i što od njega očekujete?
S obzirom da smo ipak laici nismo htjeli ulaziti preduboko, ali nastojali smo da unatoč tome Prijedlog bude ozbiljan i konkretan dokument koji će služiti svojoj svrsi.
Nakon što je zgotovljen poslali smo ga stručnom timu američkog veleposlanika Moona, članovima predsjedništva BiH, predsjednicima sedam relevantnih političkih stranaka te predstavnicima medija.
Nekolicina portala te bosanskohercegovački Večernji list je objavio naš dopis, a od relevantnih političkih aktera nismo dobili odgovore još uvijek. Očekujemo da će naš prijedlog biti uzet u razmatranje te da će pridonijeti stvaranju pravednijeg i jednakijeg društva u BiH.
S: Koja je bila polazišna točka u vašem radu i što novo donosi vaš prijedlog?
Naša je namjera bila da srušimo sve predrasude i odmaknemo se od dosada polaznih točaka poput nedodirljivosti Daytona i Republike Srpske. Jedini aksiom koji nas je vodio od početka do kraja je cjelovitost BiH. Želimo stati na kraj brojanju krvnih zrnaca i od BiH napraviti modernu europsku zemlju u kojoj će politički akteri biti birani zbog sposobnosti, a ne zbog nacionalne pripadnosti.
Namjera nam je da svi imaju jednaka prava jer to do sada nije bio slučaj. Tako na primjer Židovi, Romi i druge manjine nisu bili ravnopravni što je potvrdio i Sud za ljudska prava.
S: Kako mislite to realizirati?
Cilj je bio prebaciti lopticu s političara na građane, odnosno narod, jer principima građanskog demokratskog društva može se doći do najboljeg rješenja.
Pretpostavili smo da granice općina mogu i trebaju mijenjati. Nužno je njihovo okrupnjavanje i logičan ustroj. Predlažemo održavanje plesbicita u pojedinim općinama u kojima ne postoji određena etnička struktura.
Prema rezultatima izbora bi se općine svrstavale u pojedine federalne jedinice. Na taj način bi federalne jedinice objedinjavale općine istih etničkih interesa bez obzira na to gdje one bile.
Na razini države smo predložili da izvršnu vlast čini jedan predsjednik s ograničenim ovlastima. Bio bi to parlamentarni sustav u kojem bi vlada proizlazila iz većine u dvodomnom parlamentu.
Donji bi predstavljao sve građane, a gornji bi bio Dom federalnih jedinica koji bi kompenzirao nacionalnu zastupljenost u donjem domu.
Uređenje koje bi sadržavalo samo lokalnu i središnju vlast u ovom trenutku ne bi bila održiva jer treba uvažiti činjenicu da postoje tri konstututivna naroda kojima treba vremena za pomirenje.
S: Zadržava li dio Prijedloga nacionalističku komponentu koja je i do sada bila prisutna kamen spoticanja u BiH?
Smatram da bismo na obvaj način uvelike smanjio potrebu za zaštitom nacionalnih interesa i da bi došlo do smanjivanja tenzija. Jednostavno bi unutar jedinica i države svi bili ravnopravni te ne bi bilo potrebe za biranje po nacionalnom ključu. Svi bi imali mogućnost birati i biti izabrani.
Cilj je da ljudi prestanu s etiketiranjima te da se pozicije popunjavaju prema sposobnostima, a ne prema ključu.
Ovo je naš prijedlog i ne tvrdimo da smo najbolji te smo otvoreni za sve ostale prijedloge i inicijative. Spremni smo za dijalog.
S: Mislite li da je BiH spremna na ovakve promjene i da će reakcije biti pozitivne?
Dugogodišnji status quo je svima dodijao. Moramo pokušati pomaknuti se s mrtve točke, jer ako ne pokušamo nigdje nećemo doći.
Nadamo se pozitivnom odgovoru od strane političkih aktera jer smatramo da je ovo najpravednije moguće rješenje za BiH. Ne polazi od nacionalističkih pobuda, jer smo pokušali sagledati interese svih etničkih grupa u državi i napraviti simetriču društvo u kojem će svi imati jednaka prava.
Oni koji pokušavaju objektivno razmišljati i u obzir uzeti i želje drugih će prijedlog pozdraviti dok oni koji žele beneficije na uštrb nekog drugog neće biti zadovoljni.
S: Kakav bi stav trebali prema Hrvatskoj i BiH zauzeti Hrvati u BiH?
Često smo imali tribine na tu temu i zaključili da Hrvati iz BiH imaju sluganjski odnos prema RH. Jedan zastupnik iz 11. izborne jedinice, rekao je da su se naši ljudi dolje borili za Hrvatsku pa makar ne ostao ni jedan Hrvat u BiH. Kasnije im je to vraćeno kroz benefite poput državljanstava i sličnih povlastica.
Takve se povlastice znaju zloupotrebljavati što stvara lošu sliku. Hrvatska bi kao potpisnica Daytona trebala jače potpomoći sređivanje situacije u BiH u kojoj će Hrvati imati ravnopravnost sa svima ostalima. A Hrvati iz BiH bi se trebali više okrenuti Sarajevu i Mostaru, a manje gledati što se događa preko granice.
Cijeli Prijedlog ustavnih promjena možete pogledati ovdje.
