HND oštro osudio Borasov napad na novinarku: ‘Najmanje što može učiniti je ispričati se’
Krovna novinarska organizacija reagirala je na priopćenje zagrebačkog rektora Damira Borasa u kojem novinarku Telegrama naziva opsesivnom, a njenu priče “klevetničkim tekstovima”. Kažu da se radi o sramotnom istupu i traže njegovu ispriku.
Dora Kršul na dodijeli nagrade HND-a| foto: Silvija Vuković, srednja.hr
Nakon priopćenja u kojem se zagrebački rektor Damir Boras obrušio na novinarku koja je pisala o prijavama za seksualno zlostavljanje, nazvavši ju opsesivnom, a njene priče “klevetničkim tekstovima”, oglasile su se i novinarske organizacije.
‘Najmanje što nakon ovakvog sramotnog istupa može učiniti jest ispričati se’
Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara objavili su priopćenje u kojem “osuđuju sramotni istup” zagrebačkog rektora Borasa. Zamjeraju mu to što se “uvredama i besramnim konstrukcijama” obrušio na istraživačku novinarku Telegrama Doru Kršul “kao i na žrtve seksualnog zlostavljanja o čijem je slučaju novinarka pisala”.
“Umjesto da odgovori na konkretna novinarska pitanja koja su mu upućena, rektor Boras jučer odgovara priopćenjem u kojem na najprizemniji način nedostojno funkcije prvog čovjeka Sveučilišta vrijeđa kolegicu Kršul kao ‘opsesivnu novinarku’. HND i SNH pružaju punu podršku Dori Kršul, a rektora Borasa i sve osobe na javnim funkcijama u državi podsjećaju kako je pravo svake novinarke i novinara pitati i raditi u interesu javnosti. Također, ne pristaju na vrijeđanja umjesto odgovora na pitanja te osuđuju spekulacije o motivima novinarke i žrtava. Najmanje što rektor Damir Boras nakon ovakvog sramotnog istupa može učiniti jest ispričati se”, stoji u priopćenju HND-a i Sindikata novinara.
Podsjetimo, Kršul je prije nekoliko dana objavila kako je rektor Boras u svojemu mandatu bio upoznat s barem jednom prijavom za seksualno uznemiravanje. Radilo se o prijavi bivše studentice protiv umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta, a cijeli je slučaj isplivao na površinu kad se pročulo da bi profesoru mogla biti dodijeljena počasna titula. Boras je u nekom trenutku dobio pisanu izjavu studentice, no profesora nije kaznio, već mu je nakon svega udijelio počasno zvanje professor emeritus.
Nakon što je objavila tu priču javio se rektor s priopćenjem gdje sve naziva “skandaloznom proizvodnjom skandala”, a za Kršul kaže da je novinarka koja se “opsesivno, na tjednoj bazi bavi produciranjem klevetničkih tekstova o djelatnostima i tijelima Sveučilišta”. Nije ništa u bitnome demantirao, a u jednom je dijelu priznao da je kao čelnik zagrebačkog sveučilišta odbacio prijavu studentice. Više o tome možete pročitati ovdje.
Ovo nije prvi put
Zagrebačkom rektoru Damiru Borasu, valja napomenuti, ovo nije prvi put da se razračunava s medijima. Preciznije, da se na ovaj ili onaj način obrušio na Doru Kršul. Prije gotovo četiri godine, dok je još bila novinarka na našem portalu i studentica zagrebačkog sveučilišta na kojemu je Boras rektor, Kršul je pisala o ‘aferi koeficijenti’. Ministarstvo je tada, podsjetimo, blokiralo zapošljavanja na sveučilištima zbog navodnog prekoračenja koeficijenta u iznosu od više desetaka milijuna kuna. Kako je to ekskluzivno objavila upravo Kršul, Borasu se odlučio osvrnuti na nju pa ju je na sjednici Senata nazvao “nezavršenom studenticom, u dobi od 27 godina, kao osobu koja svojim tobožnjim otkrivanjem afera, Sveučilištu nanosi zlo”.
Odmah po dolasku na Telegram, Kršul je objavila veliku istraživačku priču o zgradi zagrebačkog sveučilišta u centru Dubrovnika. Prema njenim saznanjima, potkrijepljenima iz više neovisnih izvora, rektor Boras dolje je sredio apartman javnim novcem pa u njemu, kako su rekli okolni susjedi, ljetuje sa suprugom. Osim toga, na čelo poslijediplomskog centra koji se dolje nalazi stavio je Franu Hartmana, supruga od nećakinje Borasove žene, inače nautičara i vozača brodova. Valja istaknuti i aferu s popločavanjem atrija i čupanjem stabala, na koje je reagiralo i Ministarstvo kulture. O svemu tome je Kršul pisala, po svim standardima novinarske struke, a onda ju je Boras osobno – tužio.
Nagrađivana istraživačka novinarka
Ovom prilikom valja istaknuti i neke pojedinosti istraživačkog rada Dore Kršul. Sektorska je novinarka koja već dugi niz godina prati obrazovanje, a za svoja je otkrića zbog kojih se mijenjala i nacionalna politika obrazovanja dobila i nagrade. Prije gotovo četiri godine objavila je usporednu analizu dokumenata strategije obrazovanja i akcijskog plana za provedbu obrazovne reforme. Otkrila je brojna odstupanja i nedostatke, od kojih su se neki, važno je istaknuti, ticali i potpunog napuštanja mjera usmjerenih ka nacionalnim manjinama.
Za svoj je istraživački rad, koji je na doveo do izrade novog Akcijskog plana i smjene u voditeljskom vrhu reforme obrazovanja, dobila dvostruku nagradu Hrvatskog novinarskog društva. Prije tri godine tako je nagrađena dvostrukom ‘Marijom Jurić Zagorkom’ za internetsko i istraživačko novinarstvo. O rektorovom napadu na Kršul oglasio se i Klub studenata zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji je rektorovo ponašanje ocijenio neprimjerenim i autokratskim. Njegove su poteze osudili te iskazali podršku svim žrtvama uznemiravanja i zlostavljanja.
“Kao dio ‘Nisam tražila’ inicijative istupile su i hrabre studentice s Filozofskog fakulteta kao djela Sveučilišta u Zagrebu, čiji dekan omogućuje zlostavljačima na poziciji moći počasna zvanja. Rektor sveučilišta u Zagrebu ne zaslužuje obnašanje svoje uzorne funkcije. Autokratskom politikom na Sveučilištu žrtve se ušutkava, optužuje da lažu u svojim svjedočanstvima i šalje im se poruka, ‘bolje da si šutjela’. E pa nemojmo šutjeti, upirimo prstom u zlostavljače i recimo ‘taj je’. Jer nijedna od vas nije sama”, stoji u objavi Kluba studenata.
