Hoće li ovaj grafikon konačno potaknuti promjene? Kvote na fakultetima rastu, broj upisanih pada
Visoko obrazovanje i dalje pati od problema prevelikih kvota i nepopunjenih upisnih mjesta. Tako je ovogodišnja kvota bila 41.174, a pravo upisa ostvarilo je prvo 23.540 kandidata na ljetnom roku i potom 6.363 kandidata na jesenskom roku. Naša analiza od 2014. godine do danas pokazuje da kvote rastu, dok broj onih koji ostvaruju upis pada. Uz to pada i broj maturanata.
Analiza kvota na fakultetima | foto: srednja.hr
I u 2024. godini vidljiv je trend napuhanih kvota na hrvatskim visokim učilištima koja ostaju prazna. Tako je ovogodišnja kvota bila 41.174, a pravo upisa ostvarilo je prvo 23.540 kandidata na ljetnom roku i potom 6.363 kandidata na jesenskom roku. Pritom napomenimo da je na ljetnom roku konkuriralo ukupno 32.285 kandidata.
Situacija je to koja se iz godine u godinu ne mijenja. Dapače, dok je ukupna kvota u 2022. i 2023. bila 39.690 i 39.066, ove je godine to 41.174. Pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Igor Drvodelić ranije je za HRT rekao da je kvota narasla jer su prvi put otvorene prijave za sve prijediplomske studije. No, slična kvota bila je i 2019. godine – 40.510, a i 2021. – 40.171. Još lani je Hrvoje Balen iz Algebre upozoravao o ‘fantomskim’ mjestima na fakultetima koja ostaju prazna, a za njih se osiguravaju ljudski i materijalni resursi. Pritom je napomenuo kako bi Hrvatska uz manje kvote imala veći broj diplomiranih.
Kvote rastu, a broj onih koji ostvaruju upis pada
Grafom smo prikazali kako se od 2014. do danas mijenjala ukupna upisna kvota i broj onih koji su ostvarili pravo upisa na ljetnom te jesenskom roku. Izvor brojki su javno dostupni podatci AZVO-a. Važno je reći da iako je neki maturant ostvario pravo upisa, to u konačnici ne znači da se upisao na fakultet. Primjerice, iz Sveučilišnog računskog centra (Srce) ljetos su izvijestili kako se deset posto maturanata nije pojavilo na upisima, iako su upali na studije.
Iz grafa se zapravo mogu iščitati neke nelogičnosti. Broj upisnih mjesta raste, a broj onih koji ostvaruju upis pada. Na primjer, 2014. godine kvota je bila 37.257, to ljeto je na fakultet upalo 30.290 studenata, na jesen njih 3.785. Dok je 2023. godine kvota bila za gotovo dvije tisuće mjesta veća, broj maturanta koji su ostvarili upis bio je za pet tisuća manji, dok jesenski rok u te dvije godine bilježi približno iste brojke.
Svakako je za istaknuti da je na ovogodišnjem ljetnom roku pravo upisa ostvarilo nikad manje maturanata, a na jesenskom nikad više njih. Naime, na ljeto je pravo upisa ostvarilo 23.540 maturanata, obično je to iznad 25.000. Najesen pak preko 6.000 njih, dok su se ranije brojke vrtjele oko 4.000, s najvećom od 5.211 u 2019. godini. Ove brojke vjerojatno proizlaze iz poraznih rezultata ispita državne mature ove godine, posebice na Hrvatskom jeziku.
Kvote i oni koji su ostvarili pravo upisa na fakultete tijekom godina | izvor podataka: AZVO, obrada: srednja.hr
Kako se kretao broj prijavljenih kandidata za fakultete?
Spomenute podatke valja pogledati i u kontekstu broja maturanata. Svake godine AZVO objavi i broj prijavljenih kandidata na studije koje smo analizirali. Treba pojasniti da u taj broj ulazi i manji dio onih koji su školu završili ranije, a tek sada upisuju studij, koji ponovno upisuju studije ili ih mijenjaju. Trend je jasno vidljiv – između 2014. i 2016. broj prijavljenih kandidata prelazio 40.000, a nakon toga slijedi strmoglavi pad gdje brojke jedva prelaze onu od 30.000. Posljedica je to i sve manjeg broja učenika u školama.
Broj prijavljenih kandidata na studije na ljetnim rokovima tijekom godina | izvor podataka: AZVO, obrada: srednja.hr
