Hoće li profesori emeritusi podučavati cjeloživotne programe? Evo što dva zagrebačka faksa kažu o tome
Još samo danas traje javna rasprava o nacrtu novog Pravilnika o cjeloživotnom obrazovanju Sveučilišta u Zagrebu prema kojem će dio programa moći podučavati i profesori emeritusi. Sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta, koji svoj Centar za cjeloživotno obrazovanje ima već deset godina, rekli su nam da programe trenutno drže isključivo nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima. No, nadaju se da će moći nastaviti suradnju sa svojim stručnjacima koji su otišli u mirovinu. S Veterinarskog fakulteta napominju ako vijeća odluče da emeritusi održavaju nastavu, to će se i dogoditi
Učiteljski fakultet (lijevo) i Veterinarski fakultet u Zagrebu (desno) | foto: UFZG, VEF
U javnoj raspravi Sveučilišta u Zagrebu još samo danas nalazi se nacrt novog Pravilnika o cjeloživotnom obrazovanju. Prvi je put da zagrebačko Sveučilište donosi takav pravilnik, a programi cjeloživotnog obrazovanja dijele se na one koji nose ECTS bodove i one koji ne.
Nakon što Pravilnik stupi na snagu svaki zagrebački fakultet trebat će donijeti svoj pravilnik i formirati novo tijelo nadležno za cjeloživotno obrazovanje. Ono po čemu se nacrt ovakvog pravilnika zagrebačkog Sveučilišta razlikuje od drugih sveučilišnih pravilnika je što on predviđa da nastavu održavaju između ostalih i profesori emeritusi. Kako smo pisali, druga sveučilišta nemaju takvu praksu u svojim pravilnicima pa smo pitali dva zagrebačka fakulteta što misle o tome.
S Učiteljskog poručuju: ‘Nadamo se da ćemo moći i dalje nastaviti suradnju sa svoji stručnjacima koji su otišli u mirovinu’
Prodekanica za nastavu i studente Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Višnja Rajić, koja je i bila u radnoj skupini za izradu sveučilišnog pravilnika, kazala nam je da oni svoj Centar za cjeloživotno obrazovanje imaju još od 2013. godine koji je osnovan odlukom Fakultetskog vijeća. Glavna uloga Centra, objasnila je Rajić, jest pružanje programa profesionalnog razvoja stručnih djelatnika u području odgoja i obrazovanja.
– S obzirom na specifičnosti poslovanja u protekle dvije godine uslijed potresa i obnove zgrade fakulteta u Zagrebu, Učiteljski fakultet zadržao je provedbu isključivo programa pedagoško-psihološkog obrazovanja i posebnog programa kinezioloških aktivnosti. Tako da na godišnjoj razini programe cjeloživotnog obrazovanja pohađa svega stotinjak polaznika. U godinama kada fakultet posluje u normalnim uvjetima, broj polaznika je višestruko veći, navela je Rajić.
Tako Učiteljski fakultet trenutno nudi desetak programa, a planiraju uvesti programe poput temeljne jezične pismenosti, usvajanja temeljnih kompetencija za odrasle, programe za nastavnike u obrazovanju odraslih koji trebaju dodatne andragoške kompetencije te program cjeloživotnog učenja za nastavnike na sveučilištu kojima bi se stjecale kompetencije za rad u visokoškolskoj nastavi. U planu im je razvoj obrazovnih aktivnosti i programa neformalnog obrazovanja za građane kojima bi se stekle pedagoške kompetencije za odgoj djece rane i predškolske dobi kao i mlađe školske dobi.
– Na programima koji nose ECTS bodove angažirani su isključivo nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima koji su stručni za provedbu ove vrste programa. Tako ćete na programu psihološko-pedagoškog obrazovanja naći kao nositelje i izvoditelje nastavnike koji nastavu iz ovog područja izvode na redovitim studijskim programima. Nositelji ovog, kao i ostalih programa jesu zaposlenici fakulteta u znanstveno-nastavnim zvanjima, a njihovi suradnici su stručnjaci prepoznati u odgojno-obrazovnoj praksi u školama i vrtićima. Učiteljski fakultet prepoznaje i vrednuje stručnost svojih nastavnika, a posebice onih koji su stekli zvanje emeritusa. Nadamo se da ćemo moći i dalje nastaviti suradnju sa svoji stručnjacima koji su otišli u mirovinu, a uslijed svoj izvrsnosti u akademskom radu stekli zvanje emeritusa, rekla je Rajić.
S Veterinarskog napominju ako vijeća odluče da emeritusi održavaju nastavu, to će se i dogoditi
Na naše pitanje kako gleda na nacrt Pravilnika na sveučilišnoj razini, Rajić odgovara da ih veseli što je Sveučilište izradilo pravilnik i tako se priključilo ostalim sveučilištima koji prepoznaju važnost cjeloživotnog obrazovanja. S obzirom na to kakva je trenutno hrvatska demografska slika i porast potrebe za stalnim profesionalnim razvojem, Rajić pravilnik smatram nužnim i vidi ga kao veliku korist za sve fakultete.
– Svakako, harmonizacija procesa donošenja programa na različitim Sastavnicama kao i objedinjavanje ponude programa cjeloživotnog obrazovanja Sveučilišta u Zagrebu omogućit će lakši pristup informacijama o programima i mogućnostima cjeloživotnog obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu svim građanima. Danas ulogu našeg Centra vidimo puno širom te razvijamo ideju širenja ponude programa i ostalim građanima. Cilj je daljnji razvoj programa Centra, koji s obzirom na našu interdisciplinarnost, može ponuditi programe u različitim područjima, pa tako i umjetničkom. Kao priliku za razvoj i promoviranje programa centra vidimo i vaučere te ćemo zasigurno u idućih nekoliko mjeseci razviti i programe mikrokvalifikacija, zaključila je Rajić.
Marko Pećin, prodekan za studij na engleskom jeziku i cjeloživotno učenje na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, pojasnio nam je da oni imaju Povjerenstvo za cjeloživotno učenje kojem se prijavljuju programi ili tečajevi s pomoću obrasca dostupnih na web stranici. Svoj pravilnik trenutno nemaju, no rekao nam je da neće imati prepreke oko njegova donošenja.
– Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći programi: doktorski studij na hrvatskom i engleskom jeziku, specijalistički na hrvatskom i engleskom jeziku (16+16). Tu su još i stalni tečajevi na našoj ustanovi (12-15 različitih). Ako voditelji tečajeva ili poslijediplomskih studija s Vijećem specijalističkih studija ili Vijećem doktorskog studija, odluče i podnesu prijedlog Fakultetskom vijeću, koje u konačnici i potvrdi, nastavu će održavati i profesori emeritusi, napomenuo je Pećin.
Programi cjeloživotnog obrazovanja mogu biti s ili bez ECTS bodova
Podsjetimo, programi cjeloživotnog obrazovanja mogu biti s i bez ECTS bodova. Među onima koji daju ECTS bodove su razlikovni programi. To obuhvaća razlikovne obveze koji su uvjet za upis na neki studij, a imaju opseg između 15 i 60 ECTS bodova. Pod to spadaju i programi za stjecanje djelomične kvalifikacije te programi za postizanje skupova ishoda učenja – mikrokvalifikacija.
Programi cjeloživotnog obrazovanja bez ECTS bodova pak uključuju obrazovanje odraslih i obrazovanje za treću životnu. Svi fakulteti pod zagrebačkim Sveučilištem, ako Pravilnik prođe javno savjetovanje, trebat će donijeti i uskladiti svoje pravilnike o cjeloživotnom obrazovanju u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu i formirati novo tijelo nadležno za cjeloživotno obrazovanje, ako ga nemaju od ranije. U javnu raspravu možete se još uključiti danas ovdje. Nacrt cijelog pravilnika možete pogledati ispod, a ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.
