Hoće li se itko odvažiti na utrku protiv Anđelinovića? Kreću izbori za rektora drugog najvećeg Sveučilišta u državi
Sljedećeg se mjeseca na Sveučilištu u Zagrebu održavaju izbori za rektora, a ovih dana raspisan je i poziv za dostavu prijedloga kandidata za izbor rektora Sveučilišta u Splitu. Trenutni rektor Šimun Anđelinović na poziciju je stupio 2014. i zakonski ima pravo na još jedan mandat, a još uvijek je nepoznato hoće li uopće na putu do njega imati protukandidata.
Rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović/ Foto: Ivan Božić|srednja.hr
Sveučilište u Splitu prošloga je tjedna raspisalo poziv za dostavu prijedloga za izbor rektora za mandatno razdoblje od 1. listopada 2018. do 30. rujna 2022. godine. Rok za dostavu prijedloga traje mjesec dana, zaključno do 26. veljače.
Uvjeti za prijavu na poziv
Sukladno Statutu Sveučilišta, najviše jednog kandidata za rektora mogu predložiti vijeća sastavnica, tajnim glasovanjem na svojim sjednicama. Osim toga, kandidat za rektora može predložiti sam uz pisanu potporu najmanje 20 zaposlenika na Sveučilištu u znanstveno-nastavnim, odnosno, umjetničko-nastavnim zvanjima koji imaju ugovor o radu na Sveučilištu. U tom slučaju podrška mora biti potpisana od svih podržavatelja, s time da jedan podržavatelj smije potpisati podršku samo za jednog kandidata.
Prijedlozi kandidata moraju sadržavati:
– odluku vijeća znanstveno-nastavne/umjetničko nastavne sastavnice o prijedlogu kandidata za izbor rektora ili prijedlog kandidata uz pisanu podršku najmanje 20 zaposlenika
– potvrdu sastavnice/rektorata o radnom odnosu na Sveučilištu u Splitu
– potpisanu izjavu kandidata o prihvaćanju kandidature
– potpisan životopis kandidata s opisom znanstvenog, nastavnog i stručnog rada
– potpisan program rada kandidata
Izborno povjerenstvo čine njegov predsjednik Petar Smajić, trenutni voditelj Ureda rektora Sveučilišta u Splitu te članovi Maja Fredotović, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Boris Trogrlić, dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. Prema Statutu, izbori se moraju održati do kraja lipnja, osim u slučaju ponavljanja postupka, a rektora bira Senat Sveučilišta i to tajnim glasovanjem.
Anđelinović je na prošlim izborima imao tri protukandiata
Trenutni rektor Sveučilišta u Splitu je Šimun Anđelinović, koji je prije rektorske četvrt stoljeća obavljao funkciju šefa Patologije KBC-a Split. Par godina prije no što je zasjeo na čelnu poziciju Sveučilišta u Splitu, bio je ozbiljno istican kao najbolji kandidat za predsjednika splitskog HDZ-a. Osim toga, njegovo ime spominjalo se i u kontekstu mogućeg HDZ-ova kandidata za splitkog gradonačelnika na posljednjim lokalnim izborima. Na prošlim izborima za rektorsko mjesto, Anđelinović je imao trojicu protukandidata – Roka Andričevića, Željka Domazeta i Dragana Ljutića.
Od ukupno 35 članova Senata s pravom glasa, 20 njih tada je glasovalo za Anđelinovića, dok je drugi kandidat Dragan Ljutić, dekan Medicinskog fakulteta, dobio 12 glasova. Tri listića bila su nevažeća.
Inače, svega nekoliko dana prije zasjedanja Anđelinovića na rektorsku poziciju, zbog događanja na splitskoj Patologiji Republika Hrvatska izgubila je presudu na Europskom sudu za ljudska prava. Tužbu je dobio Miodrag Marić, tijelo čijeg je mrtvorođenog sina sa splitskog odjela Patologije zbrinuto kao klinički otpad, piše Dnevnik.hr. To je bilo suprotno pravilniku koji predviđa takvo postupanje samo do 22. tjedna trudnoće, jer je mrtvorođenče obitelji Marić bilo staro već 38 tjedana.
Naime, Marić je nakon saznanja da je beba rođena mrtva, na odjelu Patologije zamolio za ukop, budući da za sahranu i grobnicu obitelj nije imala novca. Nakon nekoliko mjeseci želio je posjetiti grob svoga djeteta, a s Patologije mu je rečeno da je dijete pokopano na groblju Lovrinac. To je, ispostavilo se, bilo netočno, a nakon dugog natezanja, predstojnik Zavoda za patologiju, Šimun Anđelinović, okreće priču i kaže da je dijete poslano na zagrebački Mirogoj gdje je kremirano, piše Slobodna Dalmacija. Baš kao i na groblju Lovrinac, i na Mirogoju su tvrdili da mrtvorođenče pod tim imenom nikada nije zaprimljeno.
Svojedobno je podnijeta i kaznena prijava u ovom slučaju, koja je odbačena. Konačnu presudu 11 godina od nestanka tijela mrtvorođene bebe donio je Europski sud za ljudska prava. Ovaj skandal očito Anđelinoviću nije predstavljao prepreku do mjesta čelnog čovjeka Sveučilišta.
U javnosti se ne spominju potencijalni protukandidati trenutnog rektora
Spomenimo i kako rektor Anđelinović glavni ‘zaslužni’ za odlazak uglednog znanstvenika Ivana Đikića sa Splitskog Sveučilišta. U jeku afere oko navodnog plagijata bivšeg HDZ-ova ministra Pave Barišića, Đikić je često naglašavao kako osoba s tim teretno ne može obnašati tako važnu funkciju. Anđelinović je tada javno tvrdio da je Đikić sukobu interesa radeći na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, što se kasnije ipak pokazalo neistinitim.
– Razlog napuštanja Sveučilišta u Splitu je rektor Anđelinović, koji je izjavio ‘Svi smo mi u sukobu interesa’, te je javno tvrdio da sam i ja u sukobu interesa radeći na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uputio sam dopis dekanu Medicinskog fakulteta (Dokument 1) s molbom da se očituje o tim ozbiljnim optužbama. Dekan mi je u osobnom razgovoru rekao da on i Fakultetsko vijeće tvrde da ne postoji nikakav sukob interesa i da je moj rad na Medicinskom fakultetu uistinu primjer vrhunskog profesionalizma i volonterskog rada za studente. Međutim, vjerojatno zbog straha da će se Rektor osvetiti cijelom fakultetu te da će svi djelatnici patiti, taj javni i pravovremeni odgovor dekana je nažalost izostao. Stoga sam došao do odluke da je nemoguće raditi na Sveučilištu na kojem Rektor bez ikakvih posljedica neargumentirano napada profesora i lažno ga optužuje, a fakultet koji direktno ima koristi od rada profesora, nema hrabrosti javno stati u njegovu obranu. Osjećaj straha guši slobodu svakog pojedinca i dokle god strah u akademskoj zajednici bude dominantan, rektor Anđelinović i osobe poput njega će i dalje ušutkavati i protjerivati znanstvenike s kojima se ne slažu, opisao je situaciju na Sveučilištu prošle godine Ivan Đikić, inače odnedavno jedan od članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci.
Anđelinović je sudjelovao i u izradi spornog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, tzv. ‘lex Boras’, koji je trebao značajno povećati rektorske ovlasti i rektorima omogućio obnašanje funkcije do 74. godine života. O samom rektoru Anđelinoviću regionalni mediji ne pišu, a njegovo ime i slika najčešće su uz Borasovo vidljivi samo u propagandnoj tiskovini Universitas – zajedničkom pamfletu Sveučilišta u Splitu i Zagrebu.
Hoće li se Šimunu Anđelinoviću na izborima za čelnog čovjeka drugog najvećeg Sveučilišta u državi itko usuditi suprotstaviti, još uvijek je nepoznato.
[scribd id=370235045 key=key-zsduiLBmIyzF5jhndMdh mode=scroll]
