Hoće li se u Zagrebu povećavati ili smanjivati broj mjesta na fakultetima? Evo što kaže rektor
Na Konferenciji udruga zborova Sveučilišta u Zagrebu, pojavio se i rektor Sveučilišta Stjepan Lakušić. Odgovarajući na pitanja novinara, komentirao je i nedavno objavljene preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o zanimanjima za koje bi se trebale smanjiti ili povećati upisne kvote. Rektor kaže da se neke od preporuka mogu primijeniti odmah, a neke ne, ponajviše zbog nedostatka prostornih kapaciteta.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić. Foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Ovoga petka održala se Konferencija udruga i zborova Sveučilišta u Zagrebu koju je, među ostalom, posjetio i rektor Sveučilišta Stjepan Lakušić. Nakon svoga posjeta, rektor je odgovarao na pitanja novinara, a budući da je Hrvatski zavod za zapošljavanje nedavno objavio i preporuke za koja bi se zanimanja kvote na fakultetima trebale povećati ili smanjiti, dotaknuo se i te teme.
– Neke od preporuka možemo primijeniti odmah, a neke ne možemo. Ne u smislu da ih smatramo pogrešnima, nego jednostavno nemamo prostornih kapaciteta. Postigli smo dogovor s Ministarstvom za unaprjeđenje prostornih kapaciteta, pa bismo kroz dvije godine u okviru Sveučilišta taj dio mogli brže povećati. No, zato ćemo u suradnji s drugim sveučilištima pokrenuti studijske programe na njihovim sveučilištima uz našu pomoć. Konkretno, za studij logopedije surađujemo sa Sveučilištem u Splitu, što će dodatno obiteljima olakšati smanjenje troškova u dijelu studiranja njihove djece, rekao je Lakušić.
Pregovori oko programskih ugovora nisu krenuli
Istaknuo je, također, da je upravo taj potez može pomoći da Sveučilište u Zagrebu djeluje i nosi programe na drugim lokacijama, usprkos pojedinim problemima sanacije štete od potresa, osiguravajući tako potrebite kvote za tražene studijske programe. Lakušić se dotaknuo i teme programskih ugovora, otkrivši da pregovori još nisu krenuli te da će započeti ove jeseni.
– Pregovori nisu krenuli i neće krenuti tamo negdje do jeseni, s obzirom da je Sveučilište u Zagrebu najveće u Hrvatskoj. Kad govorimo o programskom financiranju i navedenim pregovorima, ovo je najkompleksniji sustav u državi koji postoji. Na Sveučilištu studira 55 posto svih studenata u Hrvatskoj te 65 posto znanstvenog outputa upravo dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu. Ovo je najvažnija institucija Hrvatske i upravo zbog toga pregovori moraju biti pažljivo i sustavno pripremljeni, zbog čega će početi na jesen, napominje rektor.
Podsjetimo da je početkom prosinca Ministarstvo potpisalo prvih 14 programskih ugovora s javnim znanstvenim institutima i jednim javnim veleučilištem. Ukupna vrijednost potpisanih ugovora na četiri godine je više od 300 milijuna eura. Krajem prosinca potpisani su ugovori s još 12 instituta i jednim javnim veleučilištem, vrijedni 151 milijun eura.
‘Oni vode brigu o našoj budućnosti’
No, što se tiče same Konferencije udruga i zborova Sveučilišta u Zagrebu, Lakušić kaže da su još prije dvije godine zamolili studentske zborove, zajedno s udrugama, da pokažu što čine i što rade kroz prigodnu konferenciju, a sve kako bi imali krilaticu ‘studenti u središtu’. Prema riječima Lakušića, ova je konferencija prilika da se pokaže što mladi čovjek tijekom studiranja može učiniti i raditi te na koji način svojim znanjem može mijenjati svijet.
– Ova sinergija ne potiče mlade da se samo uključe u teme koje su im bitne, nego i dodatno pokazuje što bi trebalo aktivirati, promijeniti, ukazivati te što nove tehnologije nose. Možda upravo te nove tehnologije treba brže primijeniti kako bi prijenos znanja bio još kvalitetniji. Samo sa znanjem mogu mijenjati svijet, jer upravo to mladi mogu i mi moramo ulagati u njih. Oni vode brigu o našoj budućnosti, a ta briga je najvrjednija, zaključuje Lakušić.
Podsjetimo, Studentski zbor je nakon provale u domske sobe na Savi poslao nekoliko prijedloga kako poboljšati sigurnost studenata u domovima. Lakušić poručuje – bit će razmotreni na sljedećoj sjednici Upravnog vijeća Studentskog centra.
