Hoće li senatori konačno smijeniti rektora Borasa? Prvi put se sastaju uživo nakon skoro godinu dana
Skoro godinu dana zagrebačkim se sveučilištem upravljalo putem maila. Toj je praksi, barem privremeno, došao kraj. Nakon što je prošlog mjeseca to zatražio Sveučilišni savjet, tijelo koje nadzire zakonitost rada Sveučilišta, rektor Damir Boras sazvao je sjednicu Senata uživo. Još uvijek nije poznat dnevni red, no tridesetak senatora i dalje ne odustaje od inicijative za pokretanje opoziva zagrebačkog rektora.
Senat Sveučilišta u Zagrebu | Foto: unizg.hr
Nakon gotovo godinu dana tek rubnog funkcioniranja temeljnog upravljačkog sveučilišnog tijela – zagrebačkog Senata – rektor Damir Boras sazvao je sjednicu uživo.
Hoće li smijeniti Borasa?
Radi se o izvanrednoj sjednici Senata koja će se održati u petak 12. ožujka s početkom u 11 sati. Još uvijek nije poznato gdje će se senatori sastati ni koje će se točke naći na dnevnom redu . Napomenimo da rektorova odluka dolazi nakon što je Sveučilišni savjet, tijelo koje nadzire zakonitost rada rektora i sveučilišnih tijela, prošlog mjeseca od njega zatražio sazivanje sjednice Senata na kojoj bi se, među ostalim, trebalo raspravljati i o “stanju na Sveučilištu”.
U jeku brojnih pritisaka i skandala s prijavama za seksualno uznemiravanje, valja istaknuti, prošlog je mjeseca među senatorima, kojih je ukupno 70, pokrenuta i neformalna inicijativa za opoziv rektora Borasa. Kako bi se točka o pokretanju opoziva zagrebačkog rektora našla na idućoj sjednici Senata, potrebno je skupiti 36 senatora koji su za pokretanje tog postupka spremni javno glasati. Nakon što se ta točka eventualno nađe na dnevnom redu, slijedi izglasavanje opoziva, što se odvija tajnim glasanjem, a za koje je opet potrebno minimalno 36 ruku senatora.
Kako doznaje Telegram, 10. ožujka, dakle dva dana prije izvanredne sjednice Senata na kojoj bi se o svemu navedenome moglo raspravljati, rektor Boras sastat će se s dekanima fakulteta pri zagrebačkom sveučilištu. Sastanak bi se trebao održati na Arhitektonskom fakultetu, baš kao i zadnji put kada je nekoliko dekana bježalo od novinara i naših pitanja o slučajevima seksualnog uznemiravanja. Sazvao ga je rektor, a kako piše Telegram, dnevnom redu sastanka dekana nalazi se i točka “stanje i perspektive razvoja Sveučilišta”.
Sveučilište u rasulu
Napomenimo da se Senat kao temeljno upravljačko tijelo zagrebačkog sveučilišta posljednjih gotovo godinu dana uopće nije ni sastajalo, u pravom smislu te riječi. Najvećim i najstarijim hrvatskim sveučilištem, koje po nekim procjenama broji i do 70 tisuća studenata upravljalo se, naime, putem maila. Jednom mjesečno, u pravilu utorkom, senatori bi sjeli za svoja računala i na već predodređeni dnevni red slali svoje glasačke preferencije. Rasprave je načinom odvijanja sjednice de facto bila onemogućena, osim eventualnih primjedbi koje su senatori mogli poslati na posebnu mail adresu pri rektoratu, kako bi njihovi komentari bili uvršteni u zapisnik sjednice. O tome su mediji dosta detaljno izvještavali, a pojedini senatori su takvu praksu upravljanja zagrebačkim sveučilištem nazvali “vrhunskom sramotom Sveučilišta i njegove uprave te podcjenjivanjem svih članova Senata”.
U ovom kontekstu valja istaknuti i sukob resornog ministra Radovana Fuchsa s prorektorom Antom Čovićem, Borasovim najbližim suradnikom koji glasi za najmoćniju osobu zagrebačkog sveučilišta i šire akademske zajednice. Fuchs je, podsjetimo, Čovića prijavio i državnoj inspekciji rada zbog njegovog upitnog radnopravnog statusa. Prorektor Čović, naime, na ljeto slavi 72. rođendan, no unatoč tome još je uvijek ustoličen na svojoj prorektorskoj i profesorskoj poziciji, dok Ministarstvo već dulje vremena tvrdi da je s navršenih 70. godina života zakonski morao otići u mirovinu. Još uvijek nisu poznati nalazi inspekcije, no kako su nam potvrdili naši izvori, inspektori su posjetili Hrvatske studije, gdje Čović predaje filozofiju.
Uoči sastanka s dekanima i izvanredne sjednice zagrebačkog Senata valja spomenuti i pismo sveučilišnog Odbora za proračun u kojem su, ukratko, istaknuli da unatoč nadzornoj ulozi koju bi trebali imati, godinama nemaju uvid ni kontrolu nad financijama rektorata.
