Hoće li svi fakulteti pristati? Ovo je plan za borbu protiv seksualnog uznemiravanja na Sveučilištu
Dekan, profesorica i studentska pravobraniteljica Pravnog fakulteta za srednja.hr pojašnjavaju plan za ujedinjenu borbu protiv seksualno uznemiravanja i rodne diskriminacije. Pravilnik je donesen, sada ga treba predstaviti i ostalim dekanima, istovremeno i rektoratu, a paralelno treba raditi i na mijenjanju institucionalne klime te odnosa profesora prema studentima.
Ilustracija: Pixabay
Još smo prošloga tjedna objavili detaljnu analizu Pravilnika o zaštiti studentica od seksualnog uznemiravanja, prvog takvog sveobuhvatnog propisa donesenog na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Radi se o dokumentu koji detaljno i slojevito propisuje proceduru educiranja, savjetovanja, prijavljivanja i, na koncu, sankcioniranja seksualnog uznemiravanja i rodne diskriminacije, istovremeno strogo pazeći na žrtvu, njen identitet i dostojanstvo. Osim što se radi o sjajnom dokumentu koji dolazi, naglasimo, nakon više od godine dana mučnih svjedočanstava studentica o uznemiravanju i zlostavljanju na domaćim fakultetima, spomenuti je pravilnik osobito bitan iz još jednog razloga – radi se o modelu.
Pravni fakultet spomenuti je dokument donio kao interni propis, ali s idejom da to postane model po kojemu će i druge sastavnice – još 33 fakulteta i akademije – zagrebačkog sveučilišta donijeti svoje propise. Kada bi se svi faksevi pridružili inicijativi, na zagrebačkom bismo sveučilištu imali ujednačenu proceduru za slučajeve uznemiravanja i diskriminacije.
Bitno je da se pravila počnu provoditi u praksi
O tome nam priča Zlata Đurđević, profesorica kaznenog prava od koje je, na neki način, i krenula inicijativa da Pravni fakultet donese pravni akt koji će poslužiti kao primjer drugim sastavnicama zagrebačkog sveučilišta. Nakon prošle godine, svih svjedočanstava i saznanja da seksualno uznemiravanje ije uvijek bilo sankcionirano, čekalo se od akademske zajednice da reagira, da se kritički očituje te obeća promjene u budućnosti. Izuzetno je ponosna, kaže nam, što je baš Pravni fakultet donio spomenuti pravilnik čime je započeo ‘razdoblje stvaranja normativnog i pravnog okvira kojim će osigurati ostvarivanje tih promjena’.
– Radi se o jednom od najznačajnijih pravnih dokumenata koji je Fakultet donio u novije vrijeme, a za koji možemo očekivati da predstavlja prekretnicu u odgovornosti, procesuiranju i sankcioniranju najtežih povreda akademske etike, ljudskog dostojanstva i zabrane rodne diskriminacije ne samo na našem Fakultetu, već će se sigurno nakon njegove objave zahvaljujući i ovom skupu se istovrsni Pravilnici donijeti i na Sveučilištu i njegovim sastavnicama, kazala nam je Đurđević.
Važno je da svi fakulteti i akademije na zagrebačkom sveučilištu donesu slične propise jer je došlo do ozbiljnog narušavanja čitavog sveučilišta i nužno je, kaže nam naša sugovornica, okrenuti novu stranicu i poslati jasnu poruku.
– Sveučilište i njegove sastavnice izravno su odgovorne za osiguranje i zaštitu dostojanstva i temeljnih ljudskih prava njihovih studenata. Sveučilište nije samo uspostavilo, niti je obvezalo sastavnice na uspostavljanje učinkovitih mehanizama za zaštitu studenata i nastavnika u borbi protiv diskriminacije, a na što je bilo obvezno prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije i Zakonu o ravnopravnosti spolova pa se može smatrati da se Ustavom zagarantirana samostalnost i autonomija Sveučilišta koristi za stvaranje klime neodgovornosti i inertnosti. Primjerice IPA projekt ‘Uspostava pravnog okvira za suzbijanje pojava diskriminacije i korupcije s ciljem unapređenja akademskog integriteta’ koji je proveden na Sveučilištu ZG 2011-2013 usprkos odluci Senata nikada nije dovela do usvajanja pravne regulative koja je u okviru njega predložena, prepričava nam profesorica Đurđević.
Pravilnik je nedvojbeno značajan, zaključuje, no povjerenje će u zagrebačko sveučilište biti vraćeno tek ako prava i postupci koji su garantirani novim propisa ne ostanu, kako kaže Europski sud za ljudska prava, ‘teorijska i iluzorna’, već postanu ‘praktična i učinkovita’.
Dekan će model predstaviti senatorima
Ivan Koprić, koji je od ove godine dekan Pravnog fakulteta, rekao kako podupire ideju da se ovakvi pravilnici donesu i na drugim sastavnicama zagrebačkog sveučilišta, pa i šire, zbog čega će na sjednici Senata pokrenuti priču na ovu temu. Konkretno, kaže nam da će informirati druge dekane i senatore o tome kako je nastao Pravilnik o zaštiti studentica od seksualnog uznemiravanja, čijom inicijativom i kako su prošli svi koraci procedure.
– Od početka sam izrazito podupirao napore da se izradi kvalitetni opći akt koji može biti primjer i drugim visokoobrazovnim institucijama. Riječ je o višestruko osjetljivoj materiji, pri čemu se mora voditi računa o općem zakonskom okviru, pravima i obvezama iz radnog odnosa, pravima, obvezama i odgovornosti čelnika ustanova, ali prvo i osnovno o potrebi da se svakoj studentici i svakom studentu osigura uvjete studiranja koji su lišeni bilo kakvog oblika seksualnog uznemiravanja i rodne diskriminacije te u kojem se svakog od njih poštuje kao posebno važnu osobu, kolegicu i kolegu s kojom na trajnoj osnovi želimo graditi odnose akademskog, profesionalnog i ljudskog povjerenja, odlučno tvrdi dekan Koprić.
Informiranje senatora vidi kao prvi korak, a potom i slanje Pravilnika svima koji su zainteresirani. Zbog toga što se zalaže da se ovakvi propisi donesu i drugdje, svima će, zajedno s kolegama s Pravnog, priča nam, rado iznijeti iskustva u pripremi, razloge donošenja, institute i elemente koji su ugrađeni u Pravilnik, pa i upozoriti na potencijalne rizike ako bi se institute regulirane ovakvim pravilnikom htjelo zloupotrijebiti te načine kako se takve rizike može minimizirati.
– Nadam se da će se osigurati okvir za prezentaciju i informiranje svih zainteresiranih, a mi ćemo kao Uprava Pravnog fakulteta učiniti sve što je u našoj moći da se kolegice i kolege s Pravnog fakulteta koji su bili uključeni u radnu skupinu, zatim članovi Odbora za sprečavanje diskriminacije i ravnopravnost spolova, kao i svi ostali naši nastavnici koji imaju prikladnu ekspertizu stave na raspolaganje drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu radi prezentacije, informiranja i edukacije o ovoj važnoj temi.
Profesori ignoriraju studente, a ovi ih se boje
Da je iznimno važno da sve sastavnice donesu pravilnike, što zbog broja prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanja, što zbog brojnih studija, smatra i Alix Uzelac Vedriš, studentska pravobraniteljica Pravnog fakulteta. Važna je i uloga rektorata, smatra, pa tako i sadašnjeg i budućeg rektora koji svojim istupima, ali i izradom akta na razini cijelog zagrebačkog sveučilišta, mogu pokazati koliko je važna zaštita studentica o seksualnog uznemiravanja i rodne diskriminacije. No, koliko je god Pravilnik krucijalan, nije dovoljno da ostane samo na tome.
Na brojnim fakultetima, sada već i iz iskustva kao portal koji prati obrazovanje, postoji određeni jaz između profesora i studenata. Studenti osjećaju strahopoštovanje, a profesori to, ne baš tako rijetko kako biste pomislili, koriste. Tako im tjednima i mjesecima ne odgovaraju na mailove, a u nekim slučajevima znaju biti i otresiti. To se sve događa i na Pravnom fakultetu, gdje se, kaže nam Alix, studenti često boje profesora. U takvom okruženju teško je razgovarati o povjerenju potrebnom za, primjerice, prijavu seksualnog uznemiravanja ili rodne diskriminacije.
– Vlada i neko opće mnijenje da velikoj većini profesora zapravo i nije stalo do njihovih studenata koliko im je stalo do vlastitih znanstvenih radova i akademskog napredovanja. Upravo se u tome krije i najveći izazov efikasne primjene ovog Pravilnika – kako smanjiti tu podjelu i vratiti kolegijalnost između ‘kolega’? Kako izgraditi odnos uzajamnog poštovanja, ali i povjerenja između studenata i profesora? Po mome mišljenju, odgovor na ovo pitanje je dvojak – s jedne strane treba provoditi redovita stručna usavršavanja profesora i njihovih metodoloških vještina. Treba ih podsjetiti da je njihova primarna funkcija kvalitetno i sveobuhvatno obrazovanje studenata i da za to treba puno sustavnog strpljenja i truda, navodi studentska pravobraniteljica.
Osim toga, kaže, treba poticati projekte između studenata i profesora kako bi ih se kroz alternativne načine obrazovanja upoznalo, a profesore podsjetiti da i oni ponešto mogu naučiti od studenata.
