Hrvati odabrali u kojim bi zemljama Europske unije najradije živjeli
Dejan Gluvačević i Zvonimir Grgas dva su studenta doktorskog studija komunikologije pri Sveučilištu u Osijeku, koji su prošle godine sudjelovali na znanstvenoj konferenciji u Pečuhu. Predstavili su se prezentacijom dugom 15-ak minuta, na osnovu čega im je nedavno tamošnje sveučilište u svojoj publikaciji objavilo znanstveni rad s temom Percepcija Europske unije u Hrvatskoj: Stavovi i očekivanja hrvatskih građana. Istraživanje za rad su provodili u srpnju 2013., kada je Lijepa naša postala punopravnom članicom EU-a. Jedan od interesantnih podataka koji su dobili je da bi Hrvati od članica Europske unije najradije živjeli u Njemačkoj i Austriji, a o svemu više nam je pojasnio jedan član dvojca – Dejan Gluvačević.
Dva studenta doktorskog studija komunikologije u Osijeku Dejan Gluvačević i Zvonimir Grgas, objavili su svoj prvi znanstveni rad i to odmah u inozemnoj publikaciji. Nakon sudjelovanja na znanstvenoj konferenciji u Pečuhu, prošle su godine prezentirali svoje nalaze iz istraživanja na temu ‘Percepcija Europske unije u Hrvatskoj: Stavovi i očekivanja hrvatskih građana’. Nedavno im je pak, nakon nekolicine kritičkih ocjena stručnjaka, u publikaciji ‘III Interdisciplinary doctoral conference book 2014.’, koju objavljuje sveučilište iz spomenutog mađarskog grada, objavljen znanstveni rad.
Ugrubo opisan proces od prijave na konferenciju do objave rada
Mladi u Hrvatskoj pozitivnije doživjeli ulazak u EU, od starijih dobnih skupina
Kako matično sveučilište ovog dvojca, ono u Osijeku ima sjajnu suradnju sa Sveučilištem u Pečuhu, a jedna od izvannastavnih obaveza doktoranada je sudjelovanje na znanstvenim konferencijama, tako su se Dejan i Zvonimir nakon što su primili obavijest o održavanju konferencije u Pečuhu, odlučili početi skupljati ‘utakmice u nogama’. Obzirom da je tema Dejanove doktorske disertacije imidž Europske unije tijekom prve godine članstva Republike Hrvatske, sve se poklopilo kako treba.
– Cilj nam je bio predstaviti kako su Hrvati doživjeli ulazak u Europsku uniju, koje asocijacije vežu uz nju, koliko su zadovoljni ulaskom, kako percipiraju EU i slično. Bitno je naglasiti kako je disertacija rađena na principu longitudinalnog istraživanja te će se u njoj još bolje prikazati navedena problematika tijekom prve godine članstva jer kako smo ovdje govorili samo o rezultatima iz srpnja 2013. godine bili smo svjesni da na rezultate može utjecati i sama euforija koja se stvarala tih dana povodom ulaska u Uniju, pojasnio nam je podrobno Gluvačević.
Dodao je i to s čime prema istraživanju Hrvati najčešće povezuju spomenuti europski savez, kao i koje su dobne skupine s više oduševljenja dočekale priključenje EU.
– Očekivano najčešće asocijacije Hrvata za Uniju tijekom spomenutog razdoblja bili su vezani uz politiku, političare, te zastavu i himnu Europske unije. Također, zadovoljstvo oko ulaska u EU pokazala je populacija u dobi od 25 do 39 godine starosti, ali i mladi od 16 do 24 godina. Isto tako, spomenute dobne skupine su se pokazale kao dobne skupine koje pozitivnije percipiraju Europsku uniju od dobnih skupina 40-54 i 55+ godina, otkriva nam 27 godišnji student doktorskog studija komunikologije.
Hrvati iskazali u kojoj bi zemlji Europske unije najradije živjeli
Kada je riječ o predvidivim saznanjima iz istraživanja, svakako su među njima i zemlje koje su Hrvati naveli kao one u kojima bi najradije živjeli.
– Njemačka i Austrija prikazane su kao najpoželjnije članice EU u kojima bi Hrvati živjeli, iako je zanimljivo vidjeti kako se Hrvatska nalazi na visokom petom mjestu što ukazuje na to da građani Lijepe naše ipak nisu toliko nezadovoljni načinom života u Hrvatskoj, rekao nam je Dejan.
U srpnju 2013., kada je kako smo napomenuli provođeno istraživanje, Hrvati su čvrsto vjerovali i u druge povlastice od članstva u EU.
– Hrvati nisu pokazali veliku dozu povjerenja prema EU institucijama, iako su načelno bili zadovoljni ulaskom u EU, vjerujući pritom da će ulazak u EU smanjiti broj nezaposlenih, objasnio je 27-godišnjak.
Na kraju nam je Dejan Gluvačević, koji je inače na drugom semestru druge godine doktorskog studija, naglasio kako zajedno s kolegom Grgasom već priprema punom parom nove projekte, a što se tiče teme percepcije EU-a od strane Hrvata, sumnja kako će prije obrane doktorske disertacije objavljivati još neke radove.
Na ovom linku pogledajte časopis Sveučilišta u Pečuhu, unutar kojeg je dvojcu objavljen rad.
