Hrvati trče na bečke fakultete, dok Bečani u velikom krugu zaobilaze naše studije
Sveučilište u Beču već je dugi niz godina popularno među hrvatskim studentima, ali isto tako i susjedi iz BiH mahom hrle na fakultete u glavni grad Austrije. Akademske godine 2011./2013. bečko Sveučilište brojalo je skoro tisuću i pol studenata koji su došli upravo iz Lijepe naše te BiH, što je ukupno 1,5 posto studentske populacije na spomentom univerzitetu. No obrnuti proces nije ni približno jednak, jer je u odnosu na preko 500 Hrvata svega 25 Bečana doputovalo u našu zemlju željno znanja koje im mogu pružiti hrvatski fakulteti.
Hrvatima je Sveučilište u Beču među najčešćim izborima kada odlučuju upisivati fakultete u inozemstvu. Bilo da se radi o blizini, kvaliteti obrazovanja ili atrakciji samo grada, akademske godine 2011./2012. našu državu je napustilo preko 500 studenata te upisao neki od fakulteta u austrijskoj metropoli. Situacija je slična i sa susjednom BiH otkud je u spomenutoj akademskoj godini pribjeglo čak 867 studenata. No migracijski proces Bečana zbog stjecanja visokog obrazovanja ne ide u obrnutom smjeru jer se vrlo mali broj ljudi odlučuje studirati kod nas ili jugoistočnih susjeda.
Hrvati i Bosanci preplavili bečko Sveučilište
Za Bečane nismo omiljena destinacija za upisivanje studija
Hrvatska sveučilišta tvrde kako ulazak u EU neće rezultirati gubljenjem domaćih te nezainteresiranošću stranih studenata za iste. Međutim, prikupljanjem podataka iz rektorata najvećih sveučilišta iz susjednih zemalja već sad je jasno kako stotine Hrvata mahom napuštaju vlastitu državu kako bi se školovali u Italiji, Sloveniji ili Austriji. Otkud toliki optimizam domaćih univerziteta, nije poznato jer se već sad gube veliki broj studenata, a ni približna količina stranaca ne upisuje fakultete u Hrvatskoj.
– Zadnji podaci koje imamo su iz zimskog semestra prošle akademske godine i mislim da je slična situacija i u ovom semestru. Na našem Sveučilištu u navedenom periodu školovao se 551 Hrvat, a svega 25 naših studenata je upisalo neki od hrvatskih fakulteta, istaknula je prorektorica bečkog Sveučilišta Alexandra Frey.
Za Bečane nismo ni u prvih 10 izbora
Zemlja znanja koju izbjegavaju stranci
Finski obrazovni sustav je ideal koji pokušavaju dostići sve države svijeta koje su prepoznale značenje samog obrazovanja, stoga je jasno zašto je ista zaslužila naziv zemlje znanja. No, Hrvatska u posljednje vrijeme sve više forsira spomenuti termin referirajući se na sve promjene koje su se dogodile u školstvu, kao i sve veći postotak fakultetski obrazovanih stanovnika. Ipak postoji jedna mala sitnica zbog koje bi se u ovom trenutku trebalo prestati aludirati na upotrebu epiteta zemlje znanja. Riječ je o tome je što očito samo mi za sebe mislimo da smo ekvivalent Finskoj, dok to stanovnici drugih europskih zemalja nisu prepoznali.
U pregledavanju samo tri univerziteta, točnije usporedbom razmijenjenih studenata između naših te tršćanskog, ljubljanskog i bečkog sveučilišta, potvrdili smo prethodno spomenuto. Ukupna brojka mladih Hrvata koji su u potrazi za fakultetskim obrazovanjem privremeno imigrirali u Trst, Beč ili Ljubljanu se kreće oko tisuću, a svega je nekoliko desetaka studenata iz spomenutih gradova ocijenilo kako visoka naobrazba u našoj državi zadovoljava njihove kriterije.
